Ocuvanje svjetskih resursa

1
Ocuvanje svjetskih resursa
2
o cemu govorimo?

• resursi (što su, gdje su)
• svijet (globalni društveno-ekonomski sustav)
• ocuvanje

SVI se globalni problemi stvaraju, i potom
okrecu, oko resursa. PRIMJERI globalni i
lokalni
3
globalni problemi

• problemi s okolišem (priroda)
• društveni problemi
• okolišno-društveni (i priroda i društvo)

4
globalne klimatske promjene

• atmosferski CO2 je na najvišoj razini u
  posljednjih 420.000 godina, oko 60 iznad one
  koja je bila prije industrijske revolucije
• zima 2001-2002. g. najtoplija zabilježena zima od
  1895 g.

PROBLEM fosilnih goriva
5
gubitak biološke raznolikosti

• 1.000 vrsta godišnje nestaje
• promjene staništa, izlovljenje, uvodenje
  egzoticnih vrsta
• osobito stradavaju ekvatorijalne kišne šume,
  vlažna staništa i koraljni grebeni

PROBLEM uništavanja zbog resursa
6
VODA

• ? 1 dostupne vode je tekuce i nije slano (iako
  ne uvijek i cisto)
• 1,2 milijarde ljudi pije necistu vodu
• 70 ljudskog korištenja vode ide na navodnjavanje
  (poljoprivreda)
• vodeni ratovi Turska/Sirija/Irak
• vodonosnici presušuju

PROBLEM ogranicenog resursa
7
ENERGIJA

• fosilna goriva služe za oko 80 svjetske
  energetske proizvodnje
• potrošnja nafte raste brže no rast populacije
  (2,3 i 1,25)
• vrhunac proizvodnje nafte je postignut 2002.g.
  (rezerve za još 60-70 g.)?
• 2/3 rezervi se nalazi u Perzijskom zaljevu, ali
  se 3/4 troše u SAD, Japanu i EU

PROBLEM
8
ZALIHE MINERALA
PROBLEM

• vecina je neobnovljiva
• neki (npr. boksit, kositar, platina, kobalt,
  nikal, sumpor) nemaju zamjena, a rezerve su male
• vrlo nizak stupanj recikliranja (ispod 10 u
  vecini zemalja)
• 20.000 golemih površinskih iskopa
• opasni otpad

9
DRUŠTVO

• prenaseljenost
• glad
• ratovi
• medunarodni terorizam
• droga
• bolesti
• migracije
• razlike u prihodima
• globalizacija

veliki PROBLEMI s prostorom, s vodom s hranom s
cistocom zraka
10
HRANA

• milijarde ljudi se hrane u McDonaldsu, ali je 1
  milijarda ljudi dnevno gladna (12 milijuna ljudi
  umire godišnje od gladi)
• 60 odraslih je pretilno (10 djece)
• snabdijevanje ili raspodjela?

PROBLEM nejednake raspodjele
11
O cemu cemo govoriti danas?

• što su resursi?
• odakle dolazi koncept održivosti?

12
Što su resursi?

• znacenje (lat. re-surgere opet ustati)
• prostor, materijali i energija koji koriste
  ljudskoj vrsti (prirodni izvori, prirodna
  bogatstva)
• znacenje za ekonomista
• resurs roba (nešto što se može kupiti i
  prodati) cija se vrijednost odreduje na tržištu,
  bez ogranicenja
• znacenje za ekologa
• resursi su dio prirode koji ima vlastitu
  vrijednost i konacne fizicke granice

13
što su resursi klasifikacija

• prirodni resursi
• stalni (sunce, vjetar, valovi )
• obnovljivi (biljke, životinje, tlo )
• neobnovljivi (fosilna goriva, minerali )
• potencijalni (još uvijek neotkriveni ili
  nerazvijeni npr. termonuklerna energija)
• ljudski resursi (rad, znanje)

14
Kako funkcionira svijet?gledanje ekonomista
placa
dobra
rad
trošenje
15
Kako funkcionira svijet?gledanje ekonomista
placa
dobra

• sustav nema granica
• sustav je ovisan o kontinuiranom porastu
  proizvodnje (stalni rast)

rad
trošenje
16
Kako izgleda stvarnost?


SAD
Svjetski BNP je porastao od6.400 milijardi
1950.g. na41.500 milijardi u 1999. g.(u 1999
US)

Zašto BNP neprestano raste? Zašto BNP neprestano raste? Zašto BNP neprestano raste? Zašto BNP neprestano raste?
Može li rasti bez kraja? Može li rasti bez kraja?
Je li rast ¹ razvoj? Je li rast ¹ razvoj? Je li rast ¹ razvoj?
17
500 Forbes kako se ponašamo

18
Kako svijet ZAISTA funkcionira?gledanje ekologa
BIOSFERA
resursi
otpad
društveno-ekonomska sfera

• socijalno-ekonomski sustav (svijet) je dio
  prirode (biosfere)
• biosfera je zatvoreni sustav
• vecina je resursa konacna (npr. samo 14
  površine)je naseljivo
• otpad mora negdje završiti

19
održivost

• 3 dosadašnja pristupa resursima
• eksploatacija (nema granica, vecina ekonomista i
  politicara 20. st.)
• konzervacija (što više zapasati i ne dirati,
  nacionalni parkovi)
• ocuvati, ali i mudro koristiti (kako je, ali
  nešto ipak ostavljati)
• održivost

20
Ima li granica rastu?

• Thomas Maltus (1766-1834. g.) daPrinciples of
  Population
• Paul Erlich (1968)
  daPopulation Bomb
• Garret Hardin (1968) daTihe
  Tragedy od Commons
• Prvi opis degradacije tla i propadanja šuma
  nalazimo vec kod Platona.

21
Tragedija zajednickih pašnjaka
Maltus
broj/kolicina
godine
korist 1

šteta -1/broj korisnika
Sustav potice rast stada do tragedije, zbog
njegove konacnosti. Zagadenje je samo suprotni
proces.
22
Gdje su granice rasta?

• Izvješce Rimskog kluba (1968)
• Meadows and Meadows Limits of Growth (1972)
• Meadows, Meadows and Randers Beyond The Limits
  (1992)

23
racunalni model

• 5 glavnih i medusobno povezanih parametara
• velicina populacije
• neobnovljivi resursi
• hrana (poljoprivredni output)
• industrijski output
• zagadenje (kolicine stvorenog otpada)
• 4 ogranicenja (obradive površine, prinos po ha,
  neobnovljivi izvori, sposobnost apsorpcije
  zagadenja
• 13 scenarija ukupno, mi cemo pogledati rezultate
  samo 4 (za 1900-2100. g.)

24

• konceptualni model predstavlja svijet kao sustav
  
• koji ne kolabira odjednom i nekontrolirano i
• koji je sposoban zadovoljiti osnovne materijalne
  potrebe svih ljudi.

25
svijet nastavlja onako kako je sada
26
udvostruceni resursi
27
udvostruceni resursi kontrola zagadivanja (smanjen
je na 1975. g.)
28
stabilna populacija udvostruceni resursi kontrola
zagadenja i erozije NIŽI standardi života
ODRŽIVI SVIJET
29
održivost

• svijet je inherentno nestabilan
• simulacije scenarija nisu jednoznacne u
  predvidanju sudnjeg dana ima scenarija sa
  sretnim završetkom t.j. održivost je moguca
• 3 glavna zakljucka
• ako se rast nastavi KAKO JE, granicu dostižemo za
  100 godina
• moguce je ostvariti održivost (temeljna potreba u
  materijalu za sve zadovoljena, ali bez
  ekshibicija)
• što se prije krene putem održivosti, prije ce se
  održivost ostvariti

30
za kraj

• 72 stanovnika Malija zaraduje manje od 1 US
  dnevno
• SAD (290,342,554 stanovnika) troši više energije
  no Indija, Srednji istok, Južna Amerika, Afrika,
  Jugoistocna Azija i Oceanija zajedno (ukupno 3,1
  milijarda)
• SAD troši za vojsku više nego 12 sljedecih
  zemalja zajedno
• Statisticki relativizam (Venezuela najsretniji i
  najveca stopa ubojstava)