TRGOVINSKA POLITIKA (TEORIJA VANJSKOTRGOVACKE POLITIKE)

1
TRGOVINSKA POLITIKA(TEORIJA VANJSKOTRGOVACKE
POLITIKE)

• prof. dr. sc. Ljubo Jurcic
• EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

2
TRGOVINSKA POLITIKA(zaštitna politika)

• Skup ekonomsko-politickih mjera kojima se nastoji
  zaštiti domaca proizvodnja od inozemne
  konkurencije kako bi se povecalo blagostanje
  gradana vlastite države

3
TRGOVINSKA POLITIKA(zaštitna politika)

• Skup ekonomsko politickih mjera neke zemlje
  kojima se diskriminira roba kojom se trguje preko
  granice
• Diskriminacija protiv uvoza (protekcionizam)
  carine, kvote
• Diskriminacija protiv izvoza izvozne pristojbe
• Diskriminacija protiv stranih investitora
  kapitalne kontrole
• Diskriminacija protiv stranih radnika vize
• Diskriminacija u korist izvoza izvozni poticaji
• Diskriminacija u korist uvoza precijenjena valuta

4
KRITERIJI ZAŠTITNE POLITIKE

• Kvalitativni kriterij, što štititi
• Kvantitativni kriterij, koliku stopu zaštite
  nametnuti
• Instrumentalni kriterij, kojim instrumentima
  štititi
• Vremenski kriterij, kako dugo štititi

5
Argumenti zaštitne politike . . .

• Patriotizam
• Zaštita od jeftinog stranog rada
• Poboljšanje uvjeta razmjene
• Povecanje proracunskih prihoda
• Zaštita mlade industrije
• Smanjenje nezaposlenosti

6
. . . Argumenti zaštitne politike

• Kompenzacija stranih izvoznih subvencija i
  dampinga
• Zaštita od stranog monopolnog profita
• Nacionalna sigurnost i obrana
• Redistribucija nacionalnog dohotka
• Poboljšanje trgovinske bilance
• Zaštita okoliša
• Povecanje nacionalnog blagostanja

7
Zaštitna politika

• Mjere
• Koje utjecu na cijene
• carine, prelevmani, avansi
• Koje ogranicavaju kolicine kontingenti i
  kvote
• Koje ogranicavaju devizna sredstva
• Opca podjela ekonomskih mjera
• Carinske
• necarinske mjere

8
Zaštitna politika

• Carine
• Kvantitativna ogranicenja
• Izvozne subvencije
• Porezi na potrošnju uvozne robe
• Izvozni porezi
• Diskriminacija cijena i damping

9
Instrumenti trgovinske politike
10
STOPE CARINSKE ZAŠTITE

• Neponderirana prosjecna carinska stopa, ne uzima
  u izracun udio svake robe u uvozu.
• Ponderirana prosjecna carinska stopa, svaka
  carinska stopa se ponderira s udjelom pojedine
  robe u uvozu
• Prohibitivna nominalna carinska stopa je ona
  visina stope uz koju prestaje uvoz
• Efektivna stopa zaštite uzima u obzir promjene u
  dodanoj vrijednosti pojedinog sektora zbog zaštite

11
KONCEPTI CARINSKE ZAŠTITE

• Nominalna carinska zaštita
• Efektivna carinska zaštita
• Neto efektivna carinska zaštita
• Totalna zaštita

12
NOMINALNA CARINSKA ZAŠTITA

• pokazuje kakav je utjecaj nominalne carinske
  stope na domace cijene proizvoda i na obujam i
  strukturu potrošnje u zemlji u odnosu na stanje
  bez carine
• Stopa nominalne carinske zaštite je postotak
  povecanja cijene uvoznog proizvoda

13
NOMINALNA CARINSKA ZAŠTITA
p - p
t
p
t nominalna carinska stopa P cijena koja
ukljucuje carinu P - cijena na slobodnom
tržištu (bez carine)
14
EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA

• Stopa efektivne zaštite pokazuje za koliko
  postotaka odstupa dodana vrijednost nekog sektora
  pod utjecajem zaštitne politika od dodane
  vrijednosti u uvjetima slobodne trgovine.

15
EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA

• e

v v
v
e stopa efektivne zaštite v dodana
vrijednost po jedinici outputa ukljucujuci
carinu v dodana vrijednost po jedinici outputa
u uvjetima slobodne trgovine (bez carine)
16
Efektivna zaštita

• Stopa efektivne zaštite nekog sektora ovisi o
• Stopi nominalne carine na finalni proizvod
• Stopi carine na uvozne intermedijarne proizvode
  tog sektora (inputi)
• O udjelu intermedijarnih proizvoda u proizvodnji
  (output) tog sektora

17
STOPA EFEKTIVNE ZAŠTITE
18
NETO EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA

• Ukljucivanjem precijenjenosti ili podcijenjenosti
  nacionalne valute u koncept zaštite dolazi se
  do
• Neto efektivne carinske zaštite
• Precijenjenost domace valute (aprecijacija)
  smanjuje neto efektivnu carinsku zaštitu.
• Podcijenjenost nacionalne valute (deprecijacija)
  povecava neto carinsku zaštitu

19
Totalna zaštita

• Ako se svim
• carinskim,
• necarinskim i
• tecajnim zaštitnim efektima
• dodaju subvencije na domacu proizvodnju i za
  izvoz dobije se
• TOTALNA ZAŠTITA domace proizvodnje

20
OPTIMALNA ZAŠTITA

• Optimalna carinska stopa je ona uz koju se
  maksimizira neto dobitak koji je posljedica
  poboljšanja uvjeta trgovine zemlje više od
  negativnih ucinaka koji su posljedica smanjenja
  trgovine do kojeg dolazi zbog uvodenja carine.
• Opcenito, slobodna trgovina osigurava najveci
  stupanj blagostanja za svijet kao cjelinu,
  medutim, u odredenim okolnostima pojedina zemlja
  može uvodenjem carina povecati svoje blagostanje.
  

21
OPTIMALNA CARINA I MALA ZEMLJA

• Mala zemlja ne može utjecati na svjetsku ponudu,
  potražnju niti na cijene cijene a time ni na
  uvjete razmjene.
• Mala zemlja je preuzimateljsvjetskih cijena
• Carina male zemlje smanjuje obujam trgovine a ne
  poboljšava uvjete razmjene

22
KRIVULJE INDIFERENTNOSTI PREMA TRGOVINI
23
OPTIMALNA CARINA U ZEMLJI A I ELASTICNOST
INOZEMNE RECIPROCNE POTRAŽNJE
24
OPTIMALNA CARINA I BLAGOSTANJE
25
OPTIMALNA CARINA
Optimalna carina je odredena mogucnošcu pomicanja
krivulje reciprocne potražnje zemlje A do razine
na kojoj ona doseže najvišu krivulju
indiferencije prema trgovini . Optimalna carina
ovisi o elasticnosti inozemne reciprocne
potražnje.
26
Optimalna carinska struktura

• Optimalnom carinskom strukturom postiže se
• Svaka druga carina ili subvencija razlicita od
  optimalne carinske strukture rezultira u
  stvaranju nejednakosti izmedu GSSD i GSTI ili
  GSTD i GSTI
• Teorija optimalne carinske strukture temelji se
  na postojanju nesavršenosti medunarodnih tržišta
  gledano sa stajališta domace privrede

27
Parcijalna tržišna ravnoteža i ekonomsko
blagostanje u autarkiji
28
UTJECAJ CARINE U MALOJ ZEMLJI

• Utjecaj rasta cijena na potrošace
• Utjecaj rasta cijene na proizvodace
• Utjecaj na rast prihoda države od carine
• Troškovi carinske zaštite
• Ukupni efekti carinske zaštite

29
Utjecaji uvodenja carine u maloj zemlji
a gubitak probitka potrošaca b povecanje
troškova proizvodnje c prihod proracuna od
carine d carinski mrtvi teret b d trošak
nametanja carine
30
Utjecaj carine na proizvodnju, potrošnju i
vanjsku trgovinu male zemlje
31
Utjecaji uvodenja carine u velikoj zemlji u
parcijalnoj ravnoteži
32
Ekonomski utjecaj uvodenja uvozne kvote
abcd - gubitak potrošaceva probitka a -
povecan proizvodacev probitak c pripada stranom
proizvodacu b c d neto društveni gubitak
33
UVOZNA KVOTA I UVJETI TRGOVINE
34
Ekonomski utjecaj uvodenja uvozne kvote ako se
poveca potražnja
35
Ekvivalentni efekti uvodenju carina (subvencije
proizvodacima i porez na potrošnju)
36
Efekti provodenja dampinga
37
Carina da se dobije profit stranog monopoliste
38
Efekti uvodenja carine na uvoz (dvije zemlje)
39
UVOZNE CARINE I RELATIVNE CIJENE
40
UVJETI TRGOVINE ZEMLJE A NAKON UVOÐENJA CARINA
41
ODMAZDA ZEMLJE B
42
EFEKTI REPRESALIJA
43
KRIVULJA RECIPROCNE PONUDE MALE ZEMLJE I
OSTATKA SVIJETA
44
UTJECAJ SPECIFICNE CARINE NA IZVOZNU PONUDU I
UVOZNU POTRAŽNJU
45
UTJECAJI SPECIFICNE CARINE NA IZVOZNU PONUDU I
UVOZNU POTRAŽNJU UZ SAVRŠENO ELASTICNU KRIVULJU
IZVOZNE PONUDE
46
UTJECAJI AD VALOREM CARINE NA IZVOZNU PONUDU I
UVOZNU POTRAŽNJU
47
EFEKTI UVOÐENJA IZVOZNIH CARINA
48
Krivulja izvozne ponude s uvoznom kvotom
49
Efekti davanja izvoznih subvencija
50
Izvozne subvencije velike zemlje
51
Izvozne subvencije male zemlje
52
Efekti uvodenja poreza na potrošnju
53
Ekvivalentni efekti uvodenju carina (subvencije
proizvodacima i porez na potrošnju)
54
Efekti uvodenja izvoznih poreza
55
Carine, izvozni porez i uvjeti trgovine
56
Dobrovoljna ogranicenja izvoza (VER) i uvjeti
trgovine
57
Izvozne subvencije i uvjeti trgovine
58
Utjecaji izvozne carine (poreza)
59
Jedinstvena cijena
60
Prvi stupanj diskriminacije cijena
61
Drugi stupanj diskriminacije cijena
62
Treci stupanj diskriminacije cijena
63
Efekti provodenja dampinga
64
Efekti uvodenja carine na uvoz (dvije zemlje)
65
Efekti uvodenja carina (dvije zemlje)
zemlja A zemlja A zemlja B zemlja B
prije poslije prije poslije
potrošacev višak A AB FGHIJK FG
proizvodacev višak BCDE DE LO HLO
prihod od carine -- -- -- JM
ukupni višak ABCDE ABDE FGHIJKLO FGHJLOM
66
Makroekonomske politike i trgovina
67
Medunarodna razmjena bez prepreka

• Uz uvjet postojanja tržišta savršene konkurencije
  u svakoj zemlji i u svjetskoj razmjeni
• Slobodna medunarodna razmjena je nužan uvjet, a
  perfektno tržište dovoljan uvjet

68
Nesavršenosti tržišta

• Ogranicavaju slobodnu medunarodnu razmjenu u
  izvršavanju optimalne alokacije resursa
• Ogranicena konkurencija
• monopol, monopson, oligopol, oligopson
• Eksterne ekonomije eksternalije
• u proizvodnji i potrošnji
• pozitivne i negativne

69
Nesavršenosti tržišta

• Rezultiraju
• suboptimalnom alokacijom resursa
• nepostojanje Paretovog optimuma

70
Nesavršenosti tržišta

• Da bi se u uvjetima nesavršenosti tržišta
  postigla optimalna alokacija resursa nužno je
  mjerama ekonomske politike intervenirati na
  domacem i svjetskom tržištu
• Porezima i subvencijama korigirati GST, GSS i P s
  ciljem njihovog izjednacavanja
• Drugo najbolje rješenje (second best solution)
• Drugi optimum, uvjetni (ograniceni) optimum

Ddruštvena
71
Prvo najbolje rješenje (First Best Solution)

• Predstavlja apsolutni maksimum funkcije
  društvenog blagostanja
• Ostvaruje se ako su zadovoljene sve pretpostavke
  Paretovog optimuma, tj. da postoje uvjeti
  perfektne konkurencije na svim trištima i u svim
  zemljama

72
Ogranicenja za postizanje FBS

• Ogranicenje ponašanja nije cilj maksimiziranje
  zadovoljstva potrošaca i dobiti proizvodaca
• Ogranicenje okruženja
• nametnuta od države (carine, porezi, subvencije)
• nesavršenosti tržišta
• nesavršenosti tehnoloških karakteristika
• eksternalije (rastuci prinosi, ekonomija obujma)

73
IZBOR POLITIKA

• Nesavršenosti domaceg tržišta u proizvodnji ili
  potrošnji treba korigirati porezom ili
  subvencijom na domacu proizvodnju ili potrošnju,
  a ne medunarodnu razmjenu
• Nesavršenosti medunarodnog tržišta (ponude i
  potražnje) riješiti carinama i subvencijama s
  ciljem