Regionalna politika EU

1
Regionalna politika EU

• 1958. godine ? Europski socijalni fond (ESF) i
  Europski fond za smjernice i jamstva u
  poljoprivredi (EAGGF).
• Nakon prvog vala proširenja (1973.) osnovan je
  1975.godine Europski fond za regionalni razvoj
  (ERDF), ciji je glavni cilj bio preraspodjela
  proracunskih sredstava u najsiromašnije regije.

2

• Regionalna politika utemeljena na solidarnosti i
  u službi gradana
• Ciljevi regionalne politike EU
• a) konvergencija,
• b) regionalna konkurentnost i zaposlenost,
• c) europska teritorijalna suradnja

3

• Lisabonska strategija...
• ...do 2010. godine postati najkonkurentnije i
  najdinamicnije gospodarstvo svijeta utemeljeno na
  znanju, sposobno za održiv gospodarski rast s
  vecim brojem i kvalitetnijim radnim mjestima te
  vecom socijalnom kohezijom...

Produktivnost
Zapošljavanje
Gospodarski rast
4
Prioriteti regionalne politike EU

• poticanje inovacija i poduzetništva, provodenje
  istraživackih aktivnosti, uspostavljanje uskih
  veza izmedu istraživackih institucija i
  industrije te stvaranje boljih uvjeta za
  financiranje poduzetništva
• osiguravanje pune zaposlenosti, stvaranje
  dodatnih mogucnosti za zapošljavanje, poticanje
  produktivnosti i kvalitete rada, prakticno
  provodenje cjeloživotnog usavršavanja
• stvaranje tržišta rada koje se temelji na nacelu
  ukljucenosti, smanjene socijalne i regionalne
  razlike u pristupu zapošljavanja
• povezivanje prostora EU unapredenjem prometnih
  veza, telekomunikacija i energetske
  infrastrukture
• zaštita okoliša i uvodenje novih tehnologija na
  podrucju prometa i energetike.

5
Tablica 1. Indikatori razvijenosti odabranih
zemalja
Odabrane zemlje Odabrane zemlje BDP mlrd. 2007.g. BDP per capita 2007.g. Godišnja stopa rasta BDP-a 2007.g.
Svijet Svijet 54.347,04 8.219 3,8
SAD SAD 13.811,20 45.790 2,2
Japan Japan 4.376,70 34.254 2,1
Kina Kina 3.280,05 2.484 5,2
Rusija Rusija 1.291,01 9.115 8,1
EURO okruženje EURO okruženje 12.179,25 38.215 2,6
Velika Britanija 2.727,81 44.696 3,0
Njemacka 3.297,23 40.078 2,5
Francuska 2.562,29 41.521 2,2
Izvor autica prilagodila podatke prema World
Development Indicators database
6
Nastavak Tablice 3.
Odabrane zemlje Odabrane zemlje Industrija - BDP-a 2005.g. Izvoz visoke tehnologije - izvoza proizvodacke industrije 2006.g. Dani potrebni za registraciju poduzeca 2007.g.
Svijet Svijet 28 20 44
SAD SAD 23 30 6
Japan Japan 30 22 23
Kina Kina 48 30 35
Rusija Rusija 39 9 29
EURO okruženje EURO okruženje 26 16 22
Velika Britanija 24 34 13
Njemacka 29 17 18
Francuska 21 21 7
7
Instrumenti provedbe regionalne politike EU

• Strukturni fondovi
• Europski fond za regionalni razvoj (eng. The
  European Fund for Regional Development)
• Europski socijalni fond (eng. The European Social
  Fund)
• Europski fond za usmjeravanje i garancije u
  poljoprivredi (eng. The European Agriculture
  Guidance and Guarantee Fund)
• Financijski instrument za usmjeravanje u
  ribarstvu (eng. The Financial Instrument for
  Fisheries Guidance)

8
Tri prioritetna cilja koji obuhvacaju 93.54
strukturnog financiranja

• Cilj 1. namijenjen je regijama ciji razvoj
  zaostaje i osigurava im osnovnu infrastrukturu
  koja im nedostaje ili potice ulaganja u
  poslovno-gospodarske aktivnosti. Njihov BDP per
  capita ne prelazi 75 prosjeka Unije.
• Cilj 2. odnosi se na podrucja koja imaju
  strukturnih poteškoca (restrukturiranje
  industrijskoga ili uslužnog sektora, slabljenje
  urbanih zona, ...) i potice ekonomsku i socijalnu
  preobrazbu u industrijskim, ruralnim, urbanim i
  ribarskim podrucjima s visokim stopama
  nezaposlenosti, siromaštvom, niskom razinom
  zaposlenosti itd.
• Cilj 3. obuhvaca razvoj ljudskih resursa
  osuvremenjivanje sustava obrazovanja i poticanje
  zaposlenosti. Na cilj 3. otpada 12,3 ukupnih
  sredstava strukturnih fondova. Odnosi se na
  cijelu EU, osim regija ukljucenih u cilj 1.

9

• Inicijative Zajednice
• INTERREG III
• URBAN II
• Leader
• Equal
• Kohezijski fond
• tri cilja konvergencija (78 ukupnog proracuna),
  regionalna konkurentnost i zapošljavanje (17) te
  europska teritorijalna suradnja (4)

10

• Pretpristupni programi
• CARDS
• PHARE
• ISPA
• SAPARD
• IPA
• I. komponenta Jacanje institucija i pomoc u
  tranziciji
• II. komponenta Regionalna i prekogranicna
  suradnja
• III. komponenta Regionalni razvitak (podrucje
  prometa, zaštite okoliša i regionalne
  konkurentnosti)
• IV. komponenta Ljudski potencijali
• V. komponenta Ruralni razvitak (poznatiji pod
  nazivom IPARD)

11
Uloga clustera za povecanje regionalne
konkurentnosti

• Clusteri su zemljopisno koncentrirani, medusobno
  povezani gospodarski subjekti, specijalizirani
  dobavljaci, davatelji usluga i povezane
  institucije koje u odredenom podrucju
  predstavljaju regiju ili državu
• (Porter, 2000., str. 8.).

12

• Najveci broj clustera nastao je na inicijativu
  lokalnih i regionalnih razvojnih agencija koje su
  povezale industrijska udruženja i individualne
  kompanije, predstavnike znanstvenih institucija,
  te lokalnih i regionalnih vlasti.

13
(No Transcript)
14
Zajednicka podrucja clanica clustera

• Zajednicka nabava
• Priprema i korištenje usluga vezanih uz poduzece
• Suradnja na podrucju distribucije
• Zajednicke marketinške aktivnosti
• Tehnološko uskladivanje svih partnera
• Razvoj kadrova obrazovanje i strucno
  usavršavanje
• Zajednicko istraživanje i razvoj
• Primjena inovacija
• Interesno zastupanje (http//www.izvoz.hr/vijest.
  aspx?id79 (18.10.2008.))

15

• Glavna nacela clustera
• ZAJEDNIŠTVO pokazuje zajednicke aktivnosti
  podrucja u kojemu gospodarski subjekti djeluju u
  clusteru te srodnim industrijama koje dijele isto
  tržište
• KONCENTRACIJA pokazuje postojanje koncentracije
  gospodarskih subjekata u zemljopisnom podrucju.
• POVEZANOST pokazuje medusobnu komunikaciju i
  medusobnu isprepletenost razlicitih tipova odnosa
  uspostavljenih izmedu organizacija unutar
  clustera ti odnosi mogu biti horizontalni i
  vertikalni, formalni i neformalni

16

• Klasteri mogu ukljucivati Povezane industrije i
  druga poduzeca (dobavljaci specijaliziranih
  inputa, servisi...),
• distribucijske kanale i potrošace, kompletnu
  proizvodnju, poduzeca povezanih vještina,
  tehnologija ili zajednickih inputa,
• povezane institucije poput istraživackih
  instituta, sveucilišta, organizacija za
  standardizaciju i slicnih...
• (Porter, 1998)

17

• Feser (2004) klastere odreduje prema sljedecim
  dimenzijama
• Prema životnom vijeku (pocetak, razvoj,
  potencijal rasta),
• povezanosti (kupci, dobavljaci, kvalificiranost)
• i prostorno (regija, država).

18
Regionalna politika i klasteri

• Urbanistica Jacobs (1969) smatra da gradovi
  igraju veliku ulogu pri poticanju ekonomskog
  prosperiteta cijele nacije. Naime, interakcije
  koje se stvaraju u gradovima (kreacija znanja,
  inovativnost, transfer znanja) generiraju nove
  ideje koje se onda prenose na cijelu naciju. A
  upravo kreiranje i razvoj novih
  ideja/tehnologija/proizvoda kljucan su faktor za
  ekonomski razvoj
• Koncentracija razlicitih ljudskih profila,
  vještina, ideja, proizvoda omogucavaju rast
  produktivnosti gradova i samim time generiraju
  opci ekonomski razvoj (Jacobs, 1969).

19
Karakteristike clustera

• Bliži je proizvodnim djelatnostima, ali jednako
  dobar ucinak mogu imati i u povezivanju tržišta
  usluga.
• Svi clanovi zadržavaju punu poslovnu samostalnost
  pa nije rijetkost da su i konkurentske tvrtke
  clanovi istog clustera.
• U clusteru clanovi ostvaruju bolji protok
  informacija i bržu razmjenu podataka o tržištu.
• Clanovi clustera zajednicki javno i tržišno
  nastupaju.
• Cilj udruživanja u cluster je taj da clanovi
  clustera kroz udruživanje otvore sebi nove
  poslovne mogucnosti koje bi im samima bile
  preskupe

20
Nedostaci udruživanja u cluster

• Shvacanje clustera kao panaceje (lijeka protiv
  svih bolesti) za sve
• Pokušaj vlade da razvije clustere iako poslovni
  subjekti nisu zainteresirani
• Preuske specijalizacije u clusteru smanjuju
  raznolikosti nacionalne ekonomije
• Mišljenje je da se clusteri više usmjeravaju na
  poslovno okružje, a manje na same gospodarske
  subjekte iako su clusteri usmjereni na mikro
  razinu
• Poslovni subjekti koji nisu dijelovi clustera
  mogli bi biti izostavljeni iz vladinih programa
  (Horvat, Ð., Kovacevic, V.,2004.)

21
Uspiješni clusteri u svijetu

• Jedna od prvih regija u svijetu koja je
  primijenila koncept clustera bila je regija
  Basque u Španjolskoj
• Cluster keramike u Kataloniji,
• Automobilski clusteri u Styriji,
• Cluster video igara u Švedskoj,
• Tekstilni cluster u regiji Emilia- Romagna
• The Sinos Valley- Obucarski cluster u Brazilu
• Vigevano obucarskog clustera u Italiji

22

• Italija je prva na rang listi po broju clustera
  procjenjuje se da ima preko 200 clustera, od cega
  najviše regionalnih
• Clusteri u Italiji cine oko 45 ukupne talijanske
  proizvodnje (tekstila, keramickih plocica,
  proizvodnje hrane, proizvodnje obuce)

23
Hrvatski clusteri...

• Hrvatska cipela - proizvodnja namjenske cipele
• Beam ICT Alliance - informaticki
• Cluster metalaca Sjevernog Jadrana- mala
  brodogradnja
• Gastro grupa - ugostiteljstvo-turizam
• Drvni cluster - proizvodnja namještaja

http//demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Hom
e.aspx?PageID5
24
SWOT analiza stanja clustera u Hrvatskoj
SNAGE SLABOSTI
PRILIKE PRIJETNJE
25
TRIPLE HELIX
Sveucilište (Academia)
Poslovni sektor (Industry)
Lokalna uprava i samouprava (Government)
26
DEFINIRANJE KLJUCNIH PROBLEMA
CILJEVI
VIZIJA
27
Logicka matrica

• Predstavlja sažeti prikaz cjelokupnog planiranog
  projekta
• Opci cilj projekta - sama logika projekta
• Svrha projekta
• Ocekivani rezultati i aktivnosti
• Pretpostavke faktori, uvjeti, preduvjeti
• Objektivno provjerljivi indikatori i izvori
  provjere
• Troškovi i sredstva

OPCI CILJEVI
SPECIFICNI CILJEVI
OCEKIVANI REZULTATI
AKTIVNOSTI
28

• Pokazatelji moraju biti SMART
• Specific da doista mjere ono što treba mjeriti
• Measurable mjerljivi
• Available dostupni
• Relevant relevantni u odnosu na definiran cilj
• Time bound vremenski odredeni

29
Logicka matrica
Logicka veza Objektivno provjerljivi indikatori uspjeha Izvori i sredstva provjere Pretpostavke
Opci ciljevi Kojem opcem cilju projekt doprinosi? Koji su kljucni indikatori uspjeha vezani za opci cilj? Koji su izvori informacija za ove indikatore?
Posebni ciljevi Koje posebne ciljeve Projekt ostvaruje, da bi doprinio opcem cilju? Koji idikatori jasno ukazuju da je cilj projekta ostvaren? Koji su postojeci izvori informacija ili kako se one mogu prikupiti? Koji vanjski faktori mogu pozitivno ili negativno utjecati na projekt ali su van direktne kontrole managera projekta?
Ocekivani rezultati Rezultati su ostvarenja predvidena da bi se ostvarili posebni ciljevi. Koji su ocekivanji rezultati? (nabrojite ih) Kojim se indikatorimamože mjeriti da li, i u kojoj mjeri Projektom ostvarujemo ocekivane rezultate? Kojim metodama doci do informacija? Koji su izvori informacija za ove indikatore? Koji vanjski preduvjet moraju biti zadovoljeni da bi se planski ostvarili ocekivani rezultati?
Aktivnosti Koje su kjucne aktivnosti koje se moraju provesti i kojim slijedom, da bi postigli ocekivane rezultate? (Grupirati aktivnosti po rezultatima) Sredstva Koja su sredstva potrebna da bi se provele planirane aktivnosti, npr. Djelatnici, oprema, edukacija, studije, nabavke, prostorije Koji su izvori informacija za mjerenje napredovanja akivnosti? Troškovi Koji su troškovi projekta? Kako su razvrstani (Detaljan pregled u Proracunu Projekta ) Koje su preduvjeti za pocetak aktivnosti projekta? Koji vanjski uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se planirane aktivnosti mogle provoditi?
30
Literatura

• Centar za inovacije i transfer tehnologije i
  Udruga inovatora Hrvatske (2007) Inovacije za
  tržište (online).Rijeka Biblioteka Inovacije i
  transfer tehnologija. Dostupno na
  http//www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TR
  ZISTE_2007_-_knjiga.pdf (10.02.2008.)
• CEPOR (2006) Što cini Hrvatsku poduzetnickom
  zemljom? (online). Zagreb. Dostupno na
  http//www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdf
  (15.09.2007.)
• COM (2007) Growing Regions, growing Europe
  Fourth report on economic and social cohesion
  (online). Luxembourg Office for Official
  Publications of the European Communities.
  Dostupno na http//ec.europa.eu/regional_policy/s
  ources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_e
  n.htm (10.04.2008)
• COM330 (2005) Common Actions for Growth and
  Employment The Community Lisbon Programme
  (online).Brussels. Dostupno na
  http//ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_
  en.pdf (17.10.2007.)
• COM371 (2001) Concerning the signature of the
  Stabilisation and Association Agreement between
  the European Communities and its Mamber States
  and the Republic of Croatia on behalf of the
  European Community (online). Brussels.
  http//www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f
  8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdf (04.04.2008.)
• Družic, I. et.al. (2003) Hrvatski gospodarski
  razvoj. Zagreb Ekonomski fakultet u Zagrebu
• Feser, E. 2004. Industry Clusters and Economic
  Development A Learning Resource, Community and
  Economic Development Toolbox.

31

• Frkic, I., Rek, Lj. (2004) Sposobnost korištenja
  sredstava pretpristupnih fondova EU iskustva
  država kandidatkinja i osvrt na RH.Ministarstvo
  za europske integracije.online. Dostupno na
  http//www.mvpei.hr/ei/download/2004/02/12/Sposobn
  ost_koristenja_predpristupnih_fondova2.doc. 28.
  svibnja 2007..
• http//epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_page
  id1090,30070682,1090_33076576_dadportal_schema
  PORTAL 11. lipnja 2007.
• http//www.centar-jls.com/pregled_po_komponentama.
  doc pdf 19. veljace 2007.
• http//www.delhrv.ec.europa.eu/hr/static/view/id/1
  17 1 06. lipnja2007.
• http//www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru540sidakc
  ijajezik1 28. svibnja 2007.
• http//www.mvpei.hr/view1/download/2004/07/05/Lisa
  bonska_strategija-za_web.doc 28.svibnja 2007..
• Jacobs, J. 1969. The Economy of Cities. London
  Penguin Books.
• Kersan-Škabic, I. (2005) Koliko je Hrvatska
  spremna iskoristiti sredstva regionalne politike
  Europske unije? Primjer Istre (online). Dostupno
  na http//www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje20
  hrvatske20EU_3_svezak/11_0.pdf (05. veljace
  2007.)
• Kersan-Škabic, I. (2005) Koliko je Hrvatska
  spremna iskoristiti sredstva regionalne politike
  Europske unije? Primjer Istre online. Dostupno
  na http//www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje20
  hrvatske20EU_3_svezak/11_0.pdf 05. veljace
  2007.

32

• Marshall, A. 1920. Principles of Economics.
  London Macmillan.
• Nacionalno vijece za konkurentnost (2004) 55
  preporuka za povecanje konkurentnosti Hrvatske.
  Zagreb
• Nacionalno vijece za konkurentnost (2007)
  Godišnje izvješce o konkurentnosti Hrvatske
  2006. Hrvatska na putu prema cetrdeset
  najkonkurentnijih zemalja? Zagreb
• Nujic, A., Andrakovic, V. (2005) Razlike u
  razvijenosti županija Republike Hrvatske. Osijek
  Ekonomski vjesnik br. 1 i 2 (18)
• Odjel za smanjenje siromaštva i ekonomsko
  upravljanje Regija Europe i srednje Azije (2007)
  Hrvatska Ocjena životnog standarda, Prvi dio
  Promicanje socijalne ukljucenosti i regionalne
  jednakosti. Svjetska banka. Radni dokument
  Svjetske banke br. 37992
• Ott, K., et.al (2005) Implikacije pridruživanja
  Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici
  Hrvatskoj Regionalna politika i okoliš. USAID
  CROATIA. Dostupno na http//isite23.com.hr/Downlo
  ad/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf 06.
  lipnja 2007.
• Pecotic, J., et.al (2005) Regionalna politika i
  koordinacija strukturalnih instrumenata
  Regionalna politika Europske unije. U Ott, K.,
  et.al Implikacije pridruživanja Europskoj uniji
  za lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj
  Regionalna politika i okoliš. USAID CROATIA.
  Dostupno na http//isite23.com.hr/Download/2005/1
  1/07/implikacije_hrv_screen.pdf (06. lipnja
  2007.)
• Porter, M., E. (1990) The Competitive Advantage
  of Nations. New York Free Press
• Porter, M., E. (1998)The Competitive Advantage of
  Nations. New York Free Press

33

• Program ujedninjenih naroda za razvoj, Nacionalno
  vijece za konkurentnost (2008) Regionalni indeks
  konkurentnosti Hrvatske. Zagreb
• Puljiz, J. (2005) Gospodarski razvoj. U Kako
  potaknuti razvoj na lokalnoj razini. Prirucnik s
  primjerima najbolje prakse iz Jugoistocne Europe.
  Zagreb Friedrich Ebert Stiftung Ured u Zagrebu
• Rosenfeld, S. 2002a. A Governor's Guide to
  Cluster-based Economic Development.
  WashingtonNational Governors Association.
• Svjetska banka (2007) Hrvatska Ocjena životnog
  standarda, Prvi dio Promicanje socijalne
  ukljucenosti i regionalne jednakosti. Radni
  dokument Svjetske banke br. 37992. Odjel za
  smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje
  Regija Europe i srednje Azije
• Šverko, M. (1995) Upravljanje regionalnim
  razvojem. Rijeka Ekonomski fakultet Rijeka
• Uprava za poticanje ulaganja i izvoza (2006)
  Hrvatska izvozna ofenziva Strategija za
  razdoblje 2007.-2010. Zagreb Ministarstvo
  gospodarstva, rada i poduzetništva
• Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske
  (2001) Hrvatska u 21. stoljecu. Zagreb
• Vlada Republike Hrvatske (2006) Strateški okvir
  za razvoj 2006.-2013. Zagreb