ME

1
MEÐUNARODNA EKONOMIJA

• P08 Multilateralna i preferencijalna
  trgovinska liberalizacija
• Predavac Dr. sc. Hrvoje Jošic

2
Ponovimo..

• Slobodna razmjena dovodi do
• maksimizacije blagostanja u zemljama sudionicama
• povecanja efikasnosti proizvodnje, postizanja
  ekonomije obujma
• Ogranicenja slobodne trgovine argumenti uvodenja
  protekcionistickih mjera i tržišne nesavršenosti

3
Multilateralna vs. preferencijalna trgovinska
liberalizacija

• Smanjenje ogranicenja slobodnoj trgovinskoj
  razmjeni
• Multilateralna trgovinska liberalizacija vezana
  uz djelovanje GATT i kasnije WTO
• Preferencijalna trgovinska liberalizacija vezana
  uz trgovinske aranžmane prema kojima pojedine
  zemlje medusobno smanjuju carine

4
Multilateralna trgovinska liberalizacija
povijesni razvoj

• Odluka o osnivanju ITO - na konferenciji u Havani
  1947.-1948.
• Ciljevi Havanske povelje Unapredenje i
  proširenje medunarodne trgovine na osnovi
  multilateralizma i nediskriminacije...
• Regulira trgovinska pitanja po odredenim nacelima
• Nije ratificirana pa ITO nije osnovana
• 1947.godine potpisan je GATT (General Agreement
  on Tariffs and Trade, Opci sporazum o carinama i
  trgovini)
• Stupio je na snagu 1. sijecnja 1948.godine

5
Multilateralna trgovinska liberalizacija (GATT
vs. WTO)

• GATT (eng. General Agreement on Trade and
  Tarrifs)
• Utemeljen 1947. godine nakon konferencije u
  Bretton Woodsu održane 1944. godine
• WTO (eng. World Trade Organization) Svjetska
  trgovinska organizacija utemeljena 1995. godine u
  sklopu Urugvajske runde
• GATT predstavlja sporazum, a WTO organizaciju

6
Razlike GATT-a i WTO-a

1. GATT je bio medunarodni multilateralni sporazum,
   a WTO je medunarodna organizacija (institucija)
   koja ima svoje organe,
2. GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum,
   dok su sporazumi koje potpisuju clanice WTO-a
   trajni i potpuni dokumenti
3. GATT je pokrivao iskljucivo trgovinu robom, dok
   WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo
4. Efikasnost sustava za rješavanje sporova je
   znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod GATT-a
   (eng. Dispute settlement mechanism).

7
Principi GATT-a

1. Princip nediskriminacije
2. Princip nacionalnog tretmana
3. Princip zaštite domace privrede carinama
4. Princip daljnjeg smanjivanja carina
   multilateralnim pregovorima
5. Transparentnost

8
1. Princip nediskriminacije

• Davanje statusa najpovlaštenije nacije (MFN) od
  strane jedne zemlje clanice GATT-a nekoj drugoj,
  povlaci za sobom obvezu te zemlje da taj status
  da i svim ostalim clanicama GATT-a

9
2. Princip nacionalnog tretmana

• Domaca (lokalna) i uvozna roba moraju se
  tretirati jednako
• Primjenjuje se nakon što je roba prešla granicu
  (carinjenje)

10
3. Princip zaštite domace privrede carinama

• Nastoje se smanjiti necarinska ogranicenja
  vanjskoj trgovini (kvote)
• Uvodenje prepreka VT prihvatljivije u vidu
  carinskih ogranicenja
• Iznimka su poljoprivredni proizvodi i teži
  poremecaji u eksternoj ravnoteži (bilanci
  placanja)

11
4. Princip daljnjeg smanjivanja carina
multilateralnim pregovorima

• Zahtijeva da se razlicite carinske tarife zemalja
  clanica postepeno smanjuju
• Takvo smanjivanje carina radi se kroz runde
  pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a

12
5. Princip transparentnosti

• Uvodenje ogranicenja kao Drugo najbolje rješenje
  mora biti transparentno
• Preferiraju se carine naspram drugih necarinskih
  ogranicenja vanjske trgovine

13
Runde pregovora u sklopu GATT-a i WTO
Runda Period
Ženevska 1947.
Anncyeva 1949.
Torquayeva 1951.
Ženevska 1956.
Dillonnova 1960. 61.
Kennedyeva 1964. 67.
Tokijska 1973. 79.
Urugvajska 1986. 1994.
Doha 2001. - danas
14
GATT-runde pregovora
Broj runde Vrijeme održavanja pregovora Mjesto održavanja pregovora Naziv runde Efekti sniženja prosjecne carinske stope u Broj sudionika
1. 1947. Geneva 19 23
2. 1949. Anecy 2 13
3. 1951. Torquay 3 38
4. 1956. Geneva 4 26
5. 1961.-1962. Dillonova 5 26
6. 1964.-1967. Geneva Kennedyeva 35 62
7. 1973.-1979. Geneva Tokijska 26,4 102
8. 1986.-1994. Punta del Este Urugvajska 40 123
15
GATT- runde pregovora

• U prvih pet rundi postignuto je prosjecno
  smanjenje carina od 73 na industrijske
  proizvode.
• Veliko sniženje carina postignuto je u posljednje
  tri runde.

16
Urugvajska runda (1986.-1994.)

• Rezultati
• Smanjenje carina na industrijske proizvode za
  prosjecno 34 (kod razvijenih zemalja to je
  smanjenje iznosilo 40)
• Kvantitativna ogranicenja uvoza poljoprivrednih
  proizvoda i ostala necarinska ogranicenja moraju
  se zamijeniti carinama.
• Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu
  (patenti, zaštitni znakovi, autorska prava)
• sporazum o trgovini uslugama (GATS) i
• Osnovana je WTO (pocela je s radom 1. sijecnja
  1995. godine).

17
Svjetska trgovinska organizacija(World Trade
Organisation)

• Multilateralni sporazumi GATT, GATS i TRIPS
  (Trade Related Intellectual Property Rights,
  Trgovinski aspekti prava na intelektualno
  vlasništvo)
• DSM- Dispute Settlement Mechanism

18
Ciljevi WTO-a

1. Postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog
   multilateralnog trgovinskog sustava
2. smanjenje carina i drugih prepreka trgovini
3. uklanjanje diskriminacije u medunarodnim
   trgovinskim odnosima
4. integracija zemalja u razvoju u svjetski
   multilateralni trgovinski sustav
5. povecanje životnog standarda
6. dostizanje pune zaposlenosti
7. gospodarski rast
8. povecanje trgovine dobrima i uslugama
9. zaštita okoliša itd.

19
Temeljne zadace WTO-a

1. Podrška primjeni trgovinskih sporazuma
2. forum za trgovinske pregovore
3. rješavanje trgovinskih sporova
4. analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih
   politika
5. suradnja s drugim medunarodnim organizacijama
6. tehnicka suradnja i pomoc zemljama u razvoju i
   slabo razvijenim zemljama.

20
Hrvatska i WTO

• 1993. godine Hrvatska je službeno zatražila
  pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem
  GATT-u
• 30. studenoga 2000. godine postala punopravna
  clanica Svjetske trgovinske organizacije
• Svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj
  tarifi s nižim carinskim stopama.

21
Podrucja koja pokriva GATT su

• poljoprivreda
• zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode
• tekstil i odjeca
• standardi proizvoda
• mjere investiranja
• antidampinške mjere
• metode vrednovanja carina
• pravila o porijeklu
• pregled prije isporuke
• dozvola uvoza
• subvencije
• zaštitne carine.

22
Podrucja koja pokriva GATS su

• Transport
• Osiguranje
• Obrazovanje
• Telekomunikacije
• Aneksi GATS-a
• kretanje osoba
• financijske usluge
• telekomunikacije
• usluge u zracnom prometu.

23
TRIPS pokriva sljedeca podrucja

• autorska prava
• zaštitne znake
• zemljopisne znake
• patente
• industrijski dizajn
• neotkrivene informacije (ukljucujuci i poslovne
  tajne).

24
Preferencijalna trgovinska (regionalna)
liberalizacija

• Razlozi nastanka
• Potražnja za integracijom
• Ponuda za integracijom
• Voda integracije
• nametnuti pravila integracije
• snositi troškove integracije

25
Regionalne integracije - razlozi nastanka -

• Motivi privredivanja
• ekonomski probitak - PROFIT
• kapitalisticki nacin proizvodnje
• PROFIT PRIHODI - RASHODI

26
Ekonomski i politicki razlozi za regionalnom
liberalizacijom

• Ekonomski razlozi
• potraga za vecim tržištem
• dublja integracija
• obrana od konkurencije
• privlacenje investicija
• lakši pristup tržištu

• Politicki razlozi
• pregovaracka moc
• prevencija napuštanja politickih /ekonomskih
  reformi
• osigurati ili nagraditi
• politicku potporu

27
Kljucne karakteristike regionalne liberalizacije

• Preferencijalna liberalizacija
• Ogranicenja se uklanjaju samo na trgovinu sa
  izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se ostale
  zemlje)
• Ne mora biti striktno regionalna
• Cesto ne obuhvaca sve sektore

28
Osnove teorije koristi i troškova regionalizma

• Svako uklanjanje trgovinskih ogranicenja je
  dobro?
• -gt NE, jer
• Parcijalna liberalizacija ne uklanja
  diskriminaciju izmedu izvora ponude (domace vs.
  inozemne) ona samo premiješta diskriminaciju (s
  jednog na drugi inozemni izvor ponude)

29
Razlicite razine trgovinske liberalizacije

• Unilateralna
• Pojedine zemlje smanjuju ili uklanjaju trgovinska
  ogranicenja na uvoz iz svih zemalja bez da ostale
  zemlje uzvracaju istim povlasticama
• Bilateralna ili regionalna
• Medusobno snižavanje ili uklanjanje ogranicenja
  na trgovinu izmedu dvije (bilateralna) ili grupa
  (regionalna) zemalja
• Multilateralna
• Medusobno smanjivanje (u praksi) ili uklanjanje
  (u principu) ogranicenja u trgovini izmedu svih
  zemalja clanica WTO

30
Preferencijalni trgovinski sporazumi

• PTA (eng. Preferential Trade Agreements)
• Zemlje dogovaraju preferencijalne trgovinske
  aranžmane u kojima medusobno smanjuju carine
  medusobno ali ne i prema ostatku svijeta
• Princip najpovlaštenije nacije u sklopu GATT-a
  zabranjuje ovakve aranžmane
• Formiranje PTA je dopušteno ako rezultira
  slobodnijoj razmjeni medu dvjema zemljama
• Problem previše malih grupa koordinacijski
  neuspjeh

31
Efekti PTA

• Efekt liberalizacije
• Efekt distorzije
• Efekt stvaranja trgovine
• Efekt skretanja trgovine

32
Povijest PTA

• 2 vala
• Prvi Treaty Of Rome 1957., Andean Pact, CARICOM
• Drugi NAFTA, Mercosur, Andean Community, FTAA,
  ASEAN
• Treci val takoder moguc krah Doha sporazuma
  (Cancun)

33
Ekonomske integracije u svijetu

• European Free Trade Association (EFTA)
• Central European Free Trade Area (CEFTA)
• North American Free Trade Agreement (NAFTA)
• European Union (EU)
• Union of South American Nations (UNASUR)
• Central American Common Market (CACM)
• Latin American Free Trade Association (LAFTA)
• Southern Common Market (Mercosur)
• Free Trade of the Americas (FTAA)

34
Ekonomske integracije
- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka

• APEC Asia Pacific Economic Cooperation
• CEFTA - Central European Free Trade Area
• EU - European Union
• NAFTA North America Free Trade Area

35
Ekonomske integracije- Latinska Amerika i Karibi

• ACS Association of Caribbean States
• Andean Group
• CACM- Central American Common Market
• CARICOM Caribbean Community and Common Market
• Central American Group of Four
• Group of Three
• LAIA Latin American Integration Association
• MERCOSUR Southern Cone Common Market
• OECS Oganisation of Eastern Caribbean States

36
Ekonomske integracije- Bliski Istok i Azija

• Arab Common Market
• ASEAN Association of South- East Asian Nations
• Bangkok Agreement
• Eaec East Asian Economic Caucus
• ECO Economic Cooperation Organisation
• GCC Gulf Cooperation Council
• SAARC South Asian Association for Regional
  Cooperation
• UMA Arab Maghreb Union

37
Ekonomske integracije- Afrika

• CEMAC Economic and Monetary Community of
  Central Africa
• CEPGL Economic Community of the Countries of
  the Great Lakes
• COMESA Common Market for Eastern and Southern
  Africa
• Cross- Boarder Initiative
• ECCAS- Economic Community of Central African
  States
• ECOWAS Economic Community of West African
  States
• Indian Ocean Commission
• MRU Mano River Union
• SADC Southern African Development Community
• UDEAC Central African Customs and Economic
  Union
• UEMOA - West African Economic and Monetary Union

38
Jesu li PTA dobri ili loši?

• Ovisi o efektima na intra-regionalnu razmjenu,
  trece zemlje i multilateralne sporazume
• EFEKT STVARANJA TRGOVINE (eng. trade creation)
• EFEKT SKRETANJA TRGOVINE (eng. trade diversion)

39
Argumenti pro

• Efekt stvaranja trgovine
• Novi tokovi investicija i tehnologije medu
  zemljama potpisnicama
• Privrženost buducoj zajednickoj trgovinskoj
  politici
• Veca fleksibilnost u odnosu na multilateralne
  sporazume
• Lakše donošenje odluka, manje sudionika, itd.

40
Argumenti contra (1)

• Efekt skretanja trgovine PTA mogu rezultirati
  uvozom robe iz manje efikasne zemlje s vecim
  troškovima, umjesto uvoza iz zemlje s nižim
  troškovima
• Konacan rezultat može biti gubitak društvenog
  blagostanja

41
Argumenti contra (2)

• Diskriminacija prema zemljama neclanicama PTA
• Smanjena inicijativa za multilateralnom
  liberalizacijom
• Preklapanje s postojecim trgovinskim sporazumima
  s drugim zemljama (tzv. spaghetti bowl)

42
Spaghetti bowl
Izvor Devlin i Estevadeordal (2004)
43
Spaghetti bowl Azija i Oceania
44
Podjela ekonomskih integracija
(prema B. Balassa)
Razina integracije Eliminiranje carine na intraregionalnu trgovinu Eliminiranje carine na intra trgovinu i uvodenje zajednicke eksterne carine Slobodno kretanje rada i kapitala Koordinacija ekonomske politike i harmonizacija standarda
PTA
Zona slobodne trgovine (FTA)
Carinska unija
Zajednicko tržište
Ekonomska i monetarna unija
Politicka zajednica
-

-
-
-
-
-

jacina integracije
-
-

-

45

• Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade
  area) npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice
• ukidaju carine u medusobnoj trgovini
• svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku
  strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone
• ako su carine razlicite
• opasnost da se roba koja potjece izvan unije
  uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz
  zemlju s niskom carinom rješenje uvodenje
  certifikata o podrijetlu robe (rules of origin)

46

• Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein
  (ustanovljen 1834. u Njemackoj)
• Ukidaju se sve carine u medusobnoj razmjeni
• Primjena zajednicke carinske tarife u razmjeni sa
  zemljama izvan unije
• Zajednicko tržište (Common market)
• Ima sva obilježja carinske unije
• Dodatno omogucuje slobodno cirkuliranje rada i
  kapitala medu zemljama clanicama
• Ekonomska zajednica (Economic union) npr. Benelux
  (Belgija, Nizozemska i Luxembourg)
• Zemlje clanice uskladuju svoje ekonomske politike
  (monetarnu i fiskalnu)

47
Zona slobodne trgovine (FTA)
t0
48
Pravila o podrijetlu robe

• Ako su carine prema ostatku svijeta razlicite,
  Hrvatska bi mogla preko Slovenije uvesti dobro X
  jeftinije
• 0 3 lt 5
• Rijec je o otklonu trgovine (eng. trade
  deflection)
• Ovaj problem se rješava uvodenjem certifikata o
  podrijetlu robe (eng. rules of origin)

49
Pravila o podrijetlu robe

• Da odrede porijeklo dobara u slucajevima kada se
  proizvodnja obavlja u nekoliko zemalja
• Osnovni princip za odredivanje je tzv. znacajna
  transformacija
• Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi
• Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji

50
Otklon trgovine

• Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s
  visokim carinama inace (bez FTA) prikupile
• Slabljenje zaštitnog efekta trgovinskih politika
  u zemljama s visokom carinom

51
Carinska unija
t0
52
Obilježje carinske unije

• Zemlje koje formiraju carinsku uniju ukidaju sve
  carine u medusobnoj razmjeni, ali primjenjuju
  zajednicku carinsku tarifu u razmjeni sa zemljama
  izvan unije

53
Zajednicko tržište

• ima sva obilježja carinske unije, ali još
  dodatno omogucuje slobodno kretanje rada i
  kapitala medu zemljama clanicama

54
Ekonomska i monetarna unija

• Predstavlja najviši stupanj ekonomske integracije
• Zemlje clanice uskladuju svoju cjelokupnu
  ekonomsku politiku (monetarnu, fiskalnu,).

55
Efekt stvaranja trgovine

• Jacob Viner (1950) The Customs Union Issue
• Efekt stvaranja (kreiranja) trgovine (eng. trade
  creation) nastaje kad se jedan dio domace
  proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih
  proizvoda efikasnijih proizvodaca iz unije

56
Efekt skretanja trgovine

• Efekt skretanja trgovine (eng. trade diversion)
  nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan
  unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije

57
Staticka analiza
- svjetska cijena
- cijena u maloj zemlji uz carinu t
- cijena u EU
E
C
D
H
G
K
F
a
c
J
b
d
I
t
e
M
L
0
58
Efekti na blagostanje

• Efekt stvaranja trgovine
• Cijena pada s Pt na PEU kao posljedica
  integracije
• Pada proizvodnja, raste potrošnja, raste uvoz
• Povecava se potrošacev višak za abcd
• Smanjuje se proizvodacev višak za a

59
Efekti na blagostanje, nast.

• Dolazi do redistribucije dohotka od proizvodaca
  ka potrošacima
• Smanjuju se državni prihodi od carine nakon
  integracije s EU za c i e
• Neto efekt abcd-a-c-ebd-e
• Efekt stvaranja trgovine povecava blagostanje
  male zemlje nakon integracije s carinskom unijom
  (EU) za iznos bd zbog specijalizacije prema
  komparativnim prednostima

60
Efekti na blagostanje

• Efekt skretanja trgovine
• Cijena raste s Pw na PEU kao rezultat skretanja
  trgovine
• Raste proizvodnja, pada potrošnja, pada uvoz
• Negativan efekt skretanja trgovine nastaje kao
  posljedica skretanja uvoza iz zemlje s nižom
  cijenom (PW) u zemlju s višom cijenom (PEU)
  površina e
• Rezultat je preferencijalnog tretmana robe iz
  zemlje clanice CU

61
Neto efekt na blagostanje zemlje

• Neto efektefekt stvaranja efekt skretanja
  trgovine
• Neto efekt bd-e

62
Efekt stvaranja i skretanja trgovine kod
carinske unije

• P Što bi se dogodilo sa neto efektom na
  blagostanje kada bi carinsku uniju cinile sve
  zemlje svijeta?
• O Neto efekt bi bio iskljucivo pozitivan jer bi
  izostao efekt skretanja trgovine

63
Dinamicka analiza

• Najveca korist od kreiranja carinske unije
• Povecana konkurencija
• Djelovanje ekonomije obujma
• Stimuliranje investicija
• Racionalnije korištenje proizvodnih inputa

64
Carinska unija u odnosu na zonu slobodne trgovine

• FTA usporedivo s CU, bez zajednicke carine
  prema trecim zemljama
• Mogucnost prevara
• Roba iz RoW za tuzemstvo ulaze kroz partnera
  ako ima nisku carinu otklanjanje trgovine (
  trade deflection)
• Pravila podrijetla odreduju gdje je proizvedeno
• Poteškoce provedba, prikriveni protekcionizam
• Vecina preferencijalnih sporazuma u svijetu FTAs
  
• CU zahtijeva politicku integraciju
• Dogovor o razini CET i kako je promijeniti

65
Primjer NAFTA-e

• 1993. osnivanje NAFTA-e
• Hufbauer (2005) NAFTA nije imala ucinak
  skretanja trgovine za SAD

66
Pitanja?