informacijska pismenost

1
ŠKOLSKA KNJIŽNICA I INFORMACIJSKA PISMENOST KAO
OKOSNICA SUVREMENIH PRISTUPA UCENJUCITANJE
INTERNETA NEKE TEHNIKE I MODELI PRETRAŽIVANJA,
SELEKCIJA I VREDNOVANJE INFORMACIJA Škola
likovnih umjetnosti, SplitVanja Škrobica, dipl.
knjižnicarka
2
SADRŽAJ PREZENTACIJE1. ZNANJE NA WEBU2. ŠTO JE
INFORMACIJSKA PISMENOST3. ALATI ZA PRETRAŽIVANJE
INFORMACIJA4. NEKE TEHNIKE PRETRAŽIVANJA5.
VJEŽBE PRETRAŽIVANJU NA GOOGLE-U6. SELEKCIJA I
VREDNOVANJE INFORMACIJA7. NEKI MODELI
INFORMACIJSKE PISMENOSTI
3
1. ZNANJE NA WEB-u
Svake školske godine tisuce novih ucenika okrenut
ce se Internetu da bi došli do potrebnih
informacija. Internet nudi ogroman
informacijski potencijal, no u šumi svakojakih
informacija, u tzv. informacijskoj buci nije se
uvijek lako snaci.
4
1.1.Zašto se nije lako snaci?

• znanje na Internetu nije uredeno i nije
  dovoljno sistematizirano, a svaki dan se dodaju
  milijuni novih postova (tekstova, slika,
  prezentacija, videa...)
• sadržaji na Internetu su razlicite kvalitete
• dakle, valja ZNATI pretraživati, tj. nauciti
  nešto o tehnikama pretraživanja informacija i o
  njihovom vrednovanju

5
2. ŠTO JE INFORMACIJSKA PISMENOST?

• skup kompetencija potrebnih u informacijskom
  dobu, a odnosi se na prepoznavanje potrebe za
  informacijom, umijece nalaženja i pristupanja
  potrebnoj informaciji, njezino kriticko
  vrednovanje i korištenje pronadenog u daljnje
  svrhe imajuci na umu pri tome ekonomska, pravna i
  društvena pitanja kao i ogranicenja odnosno etiku
  korištenja informacija

6
INFORMACIJSKA PISMENOST
7
2.2. Što ukljucuje informacijska pismenost
Tradicionalna pismenost (sposobnost citanja i
pisanja), medijsku pismenosti (sposobnost da
kriticki vrednujemo medije, elektronicke i
pisane), numericku pismenost (sposobnost
razumijevanja i rješavanje brojcanih zadataka)
8
2.1. Razlike izmedu informaticke i informacijske
pismenosti

• Informaticka
• pismenost

• Informacijska
• pismenost

• osnove korištenja operacijskih sustava,
  elementarnu primjenu Worda, Excela, PowerPointa,
  komuniciranje e-poštom, forumi,
  videokonferencije, korištenje weba, objavljivanje
  sadržaja na webu, primjena ICT-a u obrazovanju
  (e-ucenje)

• Omogucava intelektualni pristup informacijama
• kognitivna strategija odabiranja, analiziranja,
  vrednovanja, povezivanja,
• kreiranja i komuniciranja

9
KOJU INFORMACIJU TRAŽIM?
KOLIKO JE TA INFORMACIJA VRIJEDNA/TOCNA?
GDJE CU INFORMACIJU NACI?
ETICKA UPORABA INFORMACIJA
KAKO CU DO NJE DOCI?
10
3. PRETRAŽIVANJE
Roy Tennant (2003.) Only librarians like to
search, everyone else likes to find.
11
3.1. ZAŠTO I KAKO PRETRAŽUJEMO?

• Pretražujemo da bismo
• obnovili, ponovno pronašli informacije koje znamo
  da su na Internetu (recovery/discovery)
• otkrili nove mrežne informacije i usluge
  (serendipity)
• Pretraživanje
• Horizontalno pretraživanje široko pretraživanje
  raspoloživih izvora
• Vertikalno pretraživanje unutar odredenog
  podrucja, odredenih vrsta dokumenata i sl.
• Semanticko pretraživanje (semantic search)
• Društveno pretraživanje (social search),
  real-time search

12
3.2. Alati za pretraživanje
Da bismo dobili kvalitetne rezultate
pretraživanja, moramo znati odabrati pravi alat
za pretraživanje. Na sljedecem slajdu vidjet
cemo alate i njihove znacajke.
13
Vrsta alata
Vrsta alata Znacajke
Imenici Organizirani su hijerarhijski. Pregledavanje preko kategorija. Pogodni su za opcenita pretraživanja.
Tražilice Stranice sakupljaju "pauci" (programi), a ne ljudi. Omogucuju pretraživanje cjelokupnih tekstova mrežnih stranica. Omogucuju korištenje kljucnih rijeci.
Metatražilice Istovremeno pretražuju nekoliko tražilica.
Nevidljivi web Sadrži razlicite vrste mrežnih stranica, od kojih su najvažnije specijalizirane baze podataka i knjižnicni katalozi.Sadrži strucne i znanstvene informacije.
14
Imenici (subject directories)
Kada koristiti imenike? - Kad ne znamo tocno
odrediti temu koja nas zanima- želimo
pregledavati opcenite teme i sl.
Najpoznatiji su imenici Google Directory
http//www.google.com/dirhp Yahoo!
http//dir.yahoo.com About com
http//www.about.com Infomine
http//infomine.ucr.edu/ Academic Info
http//www.academicinfo.net Librarians' Index
http//www.lii.org  
15
Tražilice (search engines)

• Kada koristiti tražilice za pretraživanje?
• kad tocno znamo što nas zanima, dakle, kad znamo
  odrediti kljucne rijeci

Tražilice
http//edu-udzbenik.carnet.hr/2/tablica_2_pogl_03_
lekc_02.htm
16
Metatražilice (meta-search engines)
To je alat za pretraživanje koji istovremeno
pretražuje nekoliko tražilica. Metatražilice ne
stvaraju vlastite baze podataka mrežnih stranica,
vec vam prikazuju rezultate pretraživanja
nekoliko tražilica.

• Search.com pretražuje Google, Blekko, Bing,
  DMOZ
• Allplus - pretražuje tražilice Google, Yahoo,
  Bing i Ask.com, web stranice, novosti, slike,
  video zapise i blogove.

http//edu-udzbenik.carnet.hr/2/tablica_3_pogl_03_
lekc_03.htm
17
Nevidljivi web (invisible web deep web)
dio weba do kojeg ne možemo doci koristeci
tražilice . Tu se radi o znanstvenim i
komercijalnim bazama podataka (podacima koji se
naplacuju) i sl.
18
3.3. Priprema za pretraživanje

• napraviti listu kljucnih rijeci (tema, pojmova,
  imena...) što cemo potražiti na internetu
• Odluciti se koje formate i vrste cemo
  pretraživati dokumenti, slike, tablice,
  statistike, pdf, PPP, video i sl.
• oganizirati ih po nekom kriteriju (recentnosti,
  velicini, zemlji, jeziku i sl.), a zatim
  vrednovati.

19
3.4. Neke tehnike pretraživanja
4. Pretraživanje prirodnim jezikom
1. Kljucne rijeci
5. Kracenje (stemming)
2. Booleovi operatori
6. Zamjenski znakovi (wildcards)
3. Pretraživanje fraza korištenjem navodnika
7. Zaustavne rijeci (stop words)
8. Pretraživanje po poljima (field search)
20
3.4.1. Pretraživanje prirodnim jezikom
Znaci postaviti upit onako kako bismo ga
postavili svom sugovorniku.
Primjer pretraživanja preko tražilice Google
Zanimaju dugine boje. Upit postavljamo na
engleskom jeziku which are the colours of
rainbow?Kao rezultat dobit cemo stranice koje
govore o duginim bojama, a iznad prvog rezultata
pretraživanja pisat ce Did you mean which are
the colors of rainbow? - Tražilica vam sugerira
da pokušate i s rjecju "color" (americki
engleski).
21
3.4.2. Zamjenski znakovi (wildcards)
To su simboli ? koje stavljamo unutar kljucnih
rijeci i oni zamjenjuju jedan ili više znakova
(slova, brojeva i sl.). Ovaj nacin pretraživanja
omogucuje pretraživanje termina za koje nismo
sigurni kako se tocno pišu bilo zbog našega
neznanja, bilo zbog razlika u pisanju izmedu npr.
britanskog i americkog engleskog.
Primjer 1colr (britanski engleski)color
(americki engleski). Primjer 2wom ?en (jednina
ili množina).
22
3.4.3. Zaustavne rijeci (stop words)
Neke tražilice, npr. Google, nakon što je
pretraživanje izvršeno, tocno navedu koje su
rijeci izuzete iz pretraživanja.
Zaustavne rijeci su najcešce clanovi, veznici i
prijedlozi (a, an, any, the, to, with, from, for,
of, that, who) koje program zanemaruje pri
pretraživanju.
23
3.4. 4. Pretraživanje po poljima (field search)
Svaki mrežni dokument sastoji se od dijelova koje
nazivamo poljima. To mogu biti cjelovit tekst
dokumenta, naslov, format dokumenta, poveznice
unutar njega...
24
3.4.5. Kljucne rijeci

• Kljucna rijec je ona rijec koja najbolje opisuje
  predmet odredenog dokumenta.
• U knjižnicama i znanstvenim te drugim bazama
  podataka kljucne rijeci odreduju strucnjaci,
  ljudi zaduženi da pojedinom dokumentu pridruže
  rijeci kojima se najbolje opisuje njihov
  sadržaj.

Katalog Nacionalne i sveucilišne knjižnice u
Zagrebu http//katalog.nsk.hr/F?RN143477234
25
3.4.5. Kljucne rijeci
Vecina ljudi za pretraživanje koristi 1-2 rijeci,
ali to ponekad nije dovoljno. Zato je dobro
ograniciti kljucnu rijec, dakle precizirati
pojam. Neke tražilice (npr. http//www.ask.com)
najbolje rade ako im postavite nekoliko kljucnih
rijeci. Ili cak pitanje.
26
3.4.6. Kracenje (stemming)
Simbol koji se vrlo cesto koristi za kracenje
je zvjezdica (). Kod korištenja kracenja
potrebno je dobro poznavati engleski jezik.
Odabrani pocetak (korijen) rijeci ne smije biti
prekratak jer to znatno proširuje rezultat
pretraživanja . Neke tražilice ne podržavaju
kracenje. Postoje dvije vrste kracenja lijevo
znak na pocetku rijeci desno znak na kraju
korijena rijeci
27
3.4.7. Pretraživanje fraza korištenjem navodnika
Kada pretražujemo odredenom frazom (izrazom koji
se sastoji od nekoliko rijeci), moramo je upisati
u navodnike. Primjer Želimo pronaci rezultate
koji govore o grafickim tehnikama . U naredben
redak upisat cemo graficke tehnike Što cemo
dobiti ako koristimo operator AND? ZAPAMTI ...
kao rezultate dobit cemo one stranice koje u sebi
sadržavaju sve rijeci iz upita, ali ne kao frazu
28
3.4.8. Booleovi operatori
George Boole je bio Englez koji je izmislio
operatore kao logicni sustav sredinom 19. st.
Booleovi operatori su AND (i) OR (ili)
NOT (ne)
AND (dogs cats)OR (dogs cats) NOT -
(dogs cats)
29
Primjeri human ukljucit ce sve ove rijeci
humanity, humanitarian, humanistic,
humanoid. ton ukljucit ce rezultata koji
završavaju na ton zaton, beneton, beton...
30
http//youtu.be/vube-ZcJFk4
OR
NOT
AND
Slonovi OR lavovi
slonovi NOT lavovi
Slonovi AND lavovi
31
Operator AND sužava pretraživanje rezultati
pretraživanja ukljucuju samo one dokumente koji
ukljucuju sve nazive povezane operatorom.
Operator OR proširuje pretraživanja rezultati
ukljucuju bilo koji pojam povezan operatorom.
Operator NOT iskljucuje neki termina iz
pretraživanja.
32

AND () sužava pretraživanje

• Primjer
• Dalì AND Picasso
• Dalì Picasso
• 3) Dalì Picasso ?

dobit cemo samo one rezultate u kojima su oba
pojma
33
OR ( I ) proširuje pretraživanje Primjer
or ( I ) pr. Split I Dubrovnik (dobit cemo clanke
koji sadrže ili jedan ili drugi pojam, odnosno
barem jedan od traženih pojmova
34
NOT ( - ) iskljucuje /sužava pretraživanje
(koristimo kad se želimo riješiti nepotrebnih
web stranica koje su povezane s necim što nas ne
zanima, npr. tražimo sve o rollingu tj.
kotrljanju, ali bez Stonesa)
1) Rolling - Stones 2) Rolling NOT Stones
3) Rolling AND NOT Stones
35
5. VJEŽBE TEHNIKA PRETRAŽIVANJA NA GOOGLE-u
Google http//www.google.hr Google je danas
najpoznatija i najpopularnija tražilica. Nastala
je 1998. godine na Stanfordu. Odnedavno možemo
pretraživati i hrvatsku inacicu Googlea.
36
Što možemo pretražiti na Google-u? - Web -
slike - grupe - imenike
Booleov operator AND Automatski ukljucen pri pretraživanju više od jedne rijeci, nije ga potrebno upisivati.
Booleov operator NOT Znak ispred rijeci koju želimo izuzeti iz pretraživanja ( ptice patke )
Booleov operator OR Upisujte ga uvijek velikim tiskanim slovima ili znakom ( cokolada kakao )
Zamjenski znakovi Samo za cijele rijeci, ne za pojedina slova.
Najveci moguci broj rijeci upita 10
Zaustavne rijeci Izostavlja iz pretraživanja. Ako ih želite ukljuciti, ispred njih upišite znak (bez razmaka).
Pronalaženje definicija define(tražen pojam)
Pretraživanje prirodnim jezikom Upišite pitanje koje sadržava onoliko rijeci koliko ih je potrebno za specificiranje upita. Npr Which are the colours of rainbow?
Pretraživanje sinonima Koristite tildu () ispred rijeci za koju želite pronaci sinonime. ( education u rezultate pretraživanja bit ce ukljuceni pojmovi teacher, school, university )
Kracenje Nije moguce. Sve gramaticke oblike rijeci koje želite ukljuciti u pretraživanje, povežite operatorom OR .
Razlikovanje velikih i malih slova Ne.
4.2 Koje tehnike pretraživanja prihvaca Google?
37
broj prikazanih rezultata po prozoru
približan broj pronadenih rezultata
vrijeme potrebno za odabir i prikaz rezultata
38
1. VJEŽBA
Koristeci Google http//www.google.hr pronaci
informacije o penkali koristeci kljucnu rijec
Ako je kljucna rijec samo penkala, a pretražuju
se sve web stranice (ne samo hrvatske),
pogledajmo koji su rezultati pretrage (broj
stranica)
39

• Kada se http//www.google.hr doda još jedna
  kljucna rijec, njegovo ime, Slavoljub, broj
  pronadenih stranica ce se smanjiti

40
Ako se pretraže http//www.google.hr samo
stranice na hrvatskom jeziku, broj je manji (98).
41
2. VJEŽBA

• Kada se želi na http//www.google.hr naci list i
  pri tom iskljuciti Vecernji list, u podrucje za
  upis kljucne rijeci treba upisati
• list (minus) vecernji

PRETRAŽIVANJE POMOCU BOOLEOVIH OPERATORA (NOT
-)
42
3. VJEŽBA
Ako pretražujemo informacije ima li života na
Marsu, ne trebaju vam stranice koje govore o bogu
Marsu, bogu starih Rimljana. Kako cemo postaviti
upit? http//www.google.hr
4. VJEŽBA
Britannica http//www.britannica.com protiv
Wikipedie http//hr.wikipedia.org usporediti
pojam knjižnica / library

43
5. VJEŽBA Traženje slika po kljucnoj rijeci
Potražiti slike Kornata
Rezultat pretrage za kljucnu rijec Kornati broj,
na hrv. Ili svim stranicama, velike ili male ili
srednje velicine i sl.
44
Nakon što se klikne na odabranu sliku, pojavit ce
se njen smanjeni prikaz, a ucitat ce se i
stranica na kojoj se ta slika nalazi.

• Uz smanjeni prikaz slike nalaze se podaci o
  njenoj velicini, može se pokazati u punoj
  velicini.
• Slika može biti zašticena autorskim pravima

45
Prikaz mogucnosti zadavanja naprednog
pretraživanja tražilice Google.
46

• 6. VREDNOVANJE SADRŽAJA
• Sigurnost i ugled web-a - okruženje stranice,
  reklame, sumnjivi linkovi grafika, mogucnost
  preuzimanja
• ažuriranje, održavanje - datum postavljanja posta
  (da se npr. ne dogodi da autor ne piše da je
  izumljen lijek za rak, a on vec postoji 1
  godinu).
• Ugled autora je li on strucnjak za podrucje o
  kojem piše? Navodi li svoje obrazovanje, struku,
  podrucje kojim se bavi? Citati i izvori koje
  clanak navodi možemo li im vjerovati, stil
  pisanja, pravopis
• second opinion mogucnost provjere

47
- COPYRIGHTautorska i intelektualna prava -
DOWNLOAD skidanje, preuzimanje s mreže

• Što sve može biti zašticeno aut. pravom?
• Tekst, slike, software, glazba, filmovi i sl.
  
• Za potrebe obrazovanja postoje limiti / granice
  korištenja (video clip10 ili 3 min muzika10
  do 30 sek i tekst10 ili 1000 rijeci

48
Ne zaboraviti napisati bibliografiju (popis
korištenih web portala s datumom preuzimanja)
Primjer SaM/VLM, sk/VLM, Zaposlenicu
mjenjacnice na Bracu mucila i ubila dvojica
muškaraca? http//www.vecernji.hr/vijesti/zaposle
nicu-mjenjacnice-bracu-mucila-ubila-dvojica-muskar
aca-clanak-352371 (s mreže preuzeto 3.12. 2011.)

49
7. KAKO PODUCITI UCENIKE DA POSTANU INFORMACIJSKI
PISMENI?

• Mnoštvo je modela koji stoje knjižnicarima na
  raspolaganje.
• Najcešce se koriste modeli
• Big 6 (Eisenberg Berkowitz),
• WebQuest (Bernie Dodge) i
• 8Ws (Annette Lamb)

50
ŠTO JE OVIM MODELIMA ZAJEDNICKO? MODEL ŠTO SVAKI OD OVIH MODELA CINI POSEBNIM?
Fleksibilnost Knjižnicar je vodic Ucenik je kreator (promišlja) Ukljucuje viši stupanj mišljenja Može se koristiti u grupi i u individualnom radu WebQuest Temelji se na upitima Naglasak je na uporabi informacija 6 bitnih faza/koraka Temelji se na web-u
Fleksibilnost Knjižnicar je vodic Ucenik je kreator (promišlja) Ukljucuje viši stupanj mišljenja Može se koristiti u grupi i u individualnom radu Big 6 Temelji se na problemu Naglasak na traženju informacija 6 nelineanih faza/koraka Može se primijeniti u obrazovne i neobrazovne svrhe
Fleksibilnost Knjižnicar je vodic Ucenik je kreator (promišlja) Ukljucuje viši stupanj mišljenja Može se koristiti u grupi i u individualnom radu 8Ws Temelji se na upitima Naglasak na creiranju / obradi informacija 8 linearnih faza/koraka
51
The 8 Ws (Annette Lamb) http//eduscapes.com/tap/t
opic71.html

• Watching (Exploring)
• Wondering (Questioning)  
• Webbing (Searching) 
• Wiggling (Evaluating)
• Weaving (Synthesizing)
• Wrapping (Creating)
• Waving (Communicating)
• Wishing (Assessing)

52
WebQuest (Bernie Dodge)
Definiranje zadatka knjižnicar definira
zadatke u razgovoru s ucenikomWebstorming- to je
brainstorming na web-u kako bi se vidjelo što o
toj temi sve ima. Planiranje- ucenici planiraju
kako ce predstaviti svoje istraživanje pred
publikom (izgled ploce, prezentacija...)Vodenje
specificnih istraživanja-zadaci se mogu
podijeliti u manje cjeline i po
grupama.Kompletiranje prije kompletiranja
ucenici razmjenjuju svoje informacije,
diskutiraju i odreduju nacin zajednickog
nastupa.Prihvat usvajanje informacija- ucenici
daju osvrt na svoj rad, probleme na koje su
naišli, vrednuju informacije i izvore, opisuju
rad u grupu i sl.
53
The big6 ( Eisenberg Berkowitz)

• DEFINIRANJE ZADATKA, TEME definiranje
  informacijskog problema/informacije
• STRATEGIJE ZA TRAŽENJE INFORMACIJA odredivanje
  (najboljih) izvora
• LOKACIJA I PRISTUP lociranje izvora
• Uporaba informacija
• SINTEZA organiziranje grade
• VREDNOVANJE (procjena informacija)

54
Za djecu Super3

• PLANIRAJ (Pocetak)
• Što trebam napraviti?
• Kako ce izgledati ako stvarno dobro obavim svoj
  zadatak?
• Što trebam saznati da bih izvršio zadatak?
• NAPRAVI (Sredina)
• Ucenici RADE aktivnost (citaju, gledaju, govore,
  izraduju sliku)
• PONOVO PREGLEDAJ (Kraj)
• Jesam li napravio što sam trebao?
• Osjecam li se dobro zbog obavljenog posla?
• Trebam li još nešto napraviti prije nego završim?

55
ZAKLJUCAK

• Informacijska pismenost je okosnica suvremenih
  pristupa ucenju , a racunalna edukacija dio je
  tehnickih vještina.
• Ona nas uci da mislimo i razmišljamo JEDINO AKO
  ako vršimo selekciju rezultata, vrednujemo
  informacije i poštujemo autorska prava.

56

• Informacijski pismeni ljudi su oni koji su
  naucili kako uciti. Znaju kako uciti jer znaju
  kako je znanje organizirano, kako pronaci
  informaciju i kako ju koristiti (oblikovati,
  interpretirati) na nacin da drugi mogu uciti iz
  nje. To su ljudi koji su pripremljeni za
  cjeloživotno ucenje...
• (Americka udruga knjižnicara, 1989.)

57
Provjerite svoje znanje PITANJA ZA TEHNIKE
PRETRAŽIVANJA 1) Koji operator ne pripada medu
Booleove operatore a) ANDb) IFc) ORd) NOT 2)
Ako želimo dobiti sve radove o mladima, kojim
operatorom cemo spajati sinonime "young",
"teenager", "youth", "adolescent"? a) ANDb)
ORc) NOT 3) Ako želite dobiti sve dokumente o
krastavcima i kozmetickim proizvodima, kojim
Booleovim operatorom cete spojiti ta dva
termina? a) ANDb) ORc) NOT
58

• 4) Kracenje služi da u rezultatima pretraživanja
  dobijemo
• a) sve rijeci istog korijenab) sinonime neke
  rijecic) sve rijeci odredenog znanstvenog
  podrucja
• 5) Što su zaustavne rijeci (stop words)?
• a) maksimalan broj rijeci koje možemo opisati
  unutar upitab) rijeci kojima ogranicavamo
  pretraživanje na odreden broj rezultatac) rijeci
  koje program iskljucuje pri pretraživanju
• 6) Ako zaustavnu rijec želite ukljuciti u
  pretraživanje, onda cete
• a) ispred nje, s razmakom, upisati znak b)
  ispred nje, bez razmaka, upisati znak c)
  upisati je medu navodnike

59
7) Ako odredena tražilica na podržava zamjenske
znakove za pojedina slova, problem cete riješiti
na nacin da a) pretražujete preko samo jednog
pojmab) nekoliko puta pretražujete koristeci
razlicite pojmovec) upišete sve potrebne
gramaticke oblike rijeci i povežete ih Booleovim
operatorom ORd) upišete sve potrebne
gramaticke oblike rijeci i povežete ih Booleovim
operatorom ANDe) odustanete od pretraživanja 8)
Ako želite pretraživati odredenu frazu, upisat
cete je izmedu a) zagradab) navodnikac)
zvjezdica isti je kod svih tražilica? DANE ()
60
http//www.slideshare.net/JuliePoole/med-library-i
nstruction http//www.csa.com/help/Search_Tools/bo
olean_operators.html http//youtu.be/vube-ZcJFk4 h
ttp//www.youtube.com/watch?vW66KdpsfjCsfeature
related http//www.pandia.com/goalgetter/4.html ht
tp//kathyschrock.net/rbs3k/boolean/ http//edu-ud
zbenik.carnet.hr/2/pogl_04_lekc_01_01.htm Barton,
H. Information Literacy Learning How to Learn.
Rhode Island Network for Educational Technology,
Inc . Dostupno na http//www.ri.net/RITTI_Fellows
/Barton/infolit.html .(6.9.2011.) Eisenberg M. B.
, Berkowitz R. E. Introducing the Big6. (1987)
Dostupno na http//www.big6.com/kids/
(6.9.2011.) Horton, F.W. Understanding
Inforamtion Literacy A Primer. (2008.) Dostupno
na http//unesdoc.unesco.org/images/0015/001570/1
57020E.pdf (12.9.2011.) Introduction to
information literacy. Association of College and
Research Libraries . Dostupno na
http//www.ala.org/ala/mgrps/divs/acrl/issues/info
lit/overview/intro/index.cfm (6.9.2011.) Stanford
s Key to Information Literacy. Dostupno na
http//skil.stanford.edu/intro/research.html /. (
6.9.2011.) Stricevic, I. Pismenosti 21. stoljeca
Ucenje i poucavanje u informacijskom okruženju.
// Zrno, 2011. XXII(97-98), str. 2-4 Špiranec S.
Informacijska pismenost kljuc za cjeloživotno
ucenje. // Edupoint, 2003. III(17), str. 5-15