Evolucija

1
Evolucija života na Zemlji
2
Evolucija svemira
3
Prebioticka Zemlja
4
Rana evolucija života
5
Evolucija naprednih oblika života
6
(No Transcript)
7
(No Transcript)
8
(No Transcript)
9
Evolucija modernog homo sapiensa
10
(No Transcript)
11
(No Transcript)
12
(No Transcript)
13
(No Transcript)
14
(No Transcript)
15
(No Transcript)
16
(No Transcript)
17
(No Transcript)
18
(No Transcript)
19

• Evolucija homo sapiensa
• prije 6 do 8 miliona godina hominidi su se
  razdvojili od ostalih antropoidnih majmuna
• prvi hominidi koji su hodali uspravno
  (Australophitecus ramidus, A. afarensis, A.
  africanus) pojavile su se prije najmanje 4.4
  miliona godina (volumen mozga oko 500 kubicnih
  centimetara)
• prvo vece povecanje volumena mozga (na oko 650
  kubicnih centimetara) vidljivo je na fosilnim
  ostacima od prije 2.5 miliona godina pojava
  roda Homo (Homo habilis) - izradivao jednostavno
  kameno orude i imao je znatno razvijenije lovacke
  sposobnosti od svojih predaka
• Homo erectus (od prije 1.8 miliona godina do
  prije 300000 godina) prvi homind koji je iz
  Afrike prešao u Aziju i Europu viši od H.
  habilisa, tijekom svoje evolucije dosegao
  volumena mozga od 1200 kubicnih centimetara
  proizvodio je veca i složenija kamena oruda,
  poznavao je vatru i oblacio se u životinjsku kožu

20

• Zbog geografske izolacije pojedinih populacija,
  H. erectus se postepeno poceo regionalno
  razlikovati. U Europi, na srednjem istoku i
  dijelu Azije iz njega se razvio Homo
  neanderthalensis, koji je živio od prije 130 000
  do prije 35 000 godina. On je vec pokapao svoje
  mrtve i sudjelovao u ritualima koji su zahtjevali
  apstraktno mišljenje. H. neanderthalensis, te
  africke, azijske i australoazijski varijante H.
  erectusa smatraju se najranijim oblicima naše
  vrste, Homo sapiens. Ti regionalno razliciti
  oblici porijeklom od H. erectusa ponekad se
  nazivaju arhaicnim H. sapiensom.
• Multiregionalni model nastanka modernog covjeka
• moderni je covjek paralelno nastajao u razlicitim
  djelovima svijeta iz arhaicnog H. sapiensa
• Monogeneticki model nastanka modernog covjeka
• -moderni covjek nastao je samo u Africi, odakle
  se proširio na ostale kontinente unutar prošlih
  100 000 godina
• -iz oba modela proizlazi da su prvi moderni ljudi
  nastali prije otprilike 100 000 godina

21
Homo Habilis
22
Homo Erectus
23
Arhaicni Homo sapiens
Arhaicni homo sapiens naseljavanje 400000-200000
p.n.e.
U Europi od 300000-200000 p.n.e.
24
Moderni Homo sapiens
25
(No Transcript)
26
Moderni Homo sapiens u Europi (35000 12000
p.n.e.)
27

• Suvremena okolina i okolina naših predaka
• -najveci dio ljudske evolucije odvijao se u
  razdoblju Pleistocena koji je zapoceo prije 1.8
  miliona godina i završio prije otprilike 11 000
  godina to je period u kojem su evoluirali H.
  erectus, arhaicni i moderni H. sapiens.
• -vrijeme potrebno da bi se neka mutacija koja
  povecava vjerojatnost preživljavanja i
  reprodukcije pojavila i proširila u populaciji
  obicno je 1000 do 10000 generacija ako uzmemo da
  je kod ljudi prosjecno vrijeme reprodukcije 20
  godina, to znaci da su naši adaptivni mehanizmi
  vezani uz preživljavanje i reprodukciju stari
  najmanje 20 000 do 200 000 godina, tj. da imaju
  porijeklo u razdoblju Pleistocena.
• u odnosu na pojavu H. habilisa moderni covjek
  traje svega 4 vremena
• agrikultura (sjedilacki nacin života i prva
  trajna naselja) se javlja prije 10000 godina, što
  je svega 0.4 od pojave H. habilisa
• -mi u velikoj mjeri nosimo gene naših predaka iz
  Paleolita, gene koji nisu optimalno prilagodeni
  modernim vremenima.

28
Okolina naših predaka lovaca-sakupljaca   Lov i
sakupljanje plodova bio je jedini nacin života za
preko 90 (neki smatraju i 99 ) povijesti naše
vrste. To je takoder bio životni stil naših
neposrednih predaka Homo erectusa i Homo
habilisa. Naše tijelo, i ono što je posebno
znacajno za psihologiju naš mozak adaptirani su
za životni stil lovca sakupljaca.    
Osnovna obilježja života lovaca-sakupljaca   1
. život u grupama od 25 do 50 rodbinski povezanih
osoba 2. najcešce žive kao sezonski nomadi
3. bez vecih razlika s obzirom na socijalni
status 4. podjela rada s obzirom na
spol 5. grupe nemaju cvrstu strukturu i cesto
dolazi do spajanja grupa 6. bracni partner traži
se u drugoj grupi 7. više grupa ima zajednicki
jezik i kulturu 8. koriste oruda od
kamena 9. posjeduju malo materijalnih stvari
29
Okolina evolucijske adaptivnosti   Kljuc za
razumijevanje funkcioniranja našega mozga je
pretpostavka da on nije dizajniran za rješavanje
svakodnevnih problema suvremenih ljudi nego za
svakodnevne probleme naših predaka
lovaca-sakupljaca (Cosmides, 1997).   Okolina
evolucijske adaptivnosti je statisticki kompozit
selekcijskih pritisaka koji su uzrokovali dizajn
odredene adaptacije (Cosmides, 1997).   Okolina
evolucijske adaptivnosti za neku adaptaciju može
se definirati u terminima obilježja okoline s
kojom neki mehanizam mora biti u interakciji da
bi došlo do ponašajnog ishoda koji doprinosi
reproduktivnoj uspješnosti naših predaka
(Crawford, 1998).
30
Uvijek kada pokušavamo razumijeti neki aspekt
ljudskog ponašanja, trebali bi si postaviti
slijedeca pitanja (Cosmides, 1997)   1. Gdje se
u mozgu nalazi mehanizam relevantan za to
ponašanje i kako on funkcionira? 2. Koju vrstu
informacija procesira taj mehanizam? 3. Koju
vrstu programa za procesiranje informacija
koristi taj mehanizam? 4. Za što je taj
mehanizam dizajniran (u kontekstu okoline naših
predaka, lovaca-sakupljaca)?
31
(No Transcript)
32
Etologija
33
Nikolaas Tinbergen
Konrad Lorenz
Karl von Frisch
34
Sociobiologija
Edward Wilson (1975) Sociobiology The New
Synthesis
35

• Standardni model društvenih znanosti (Standard
  Social Science Model, SSSM)
• Temeljna pretpostavka
• Centralno mjesto u razumijevanju ljudskog
  ponašanja pridaje kulturalnim faktorima. Iz toga
  sljedi da je cilj društvenih znanosti, pa tako i
  psihologije, objasniti ljudski kapacitet za
  kulturu, odnosno shvatiti nacine na koje kultura
  oblikuje pojedinca. Temeljna je pretpostavka ovog
  modela da se ponašajni obicaji, vjerovanja, ideje
  i simboli koji sacinjavaju kulturu svake ljudske
  zajednice održavaju i prenose s generacije na
  generaciju putem procesa ucenja odnosno
  socijalizacije. Dakle, pojedinac je primarno
  produkt kulture kojoj pripada.
• Nedostaci
• Iz tog modela slijedi da su svi aspekti ponašanja
  koje nalazimo kod odraslih osoba, a koji nisu
  bili prisutni pri rodenju produkt kulture,
  odnosno socijalizacije.
• Okolinski i nasljedni faktori promatraju se kao
  dva uzajamno iskljuciva skupa utjecaja.
• Podrazumijeva da se kapacitet za usvajanje
  kulture sastoji od jednog mehanizma opce namjene
  koji nam omogucava da tokom perioda
  socijalizacije usvojimo sve što nam je potrebno.
  Njime se uce tako raznovrsne stvari kao što su
  npr. jezik, prepoznavanje emocionalnih izraza,
  izbor partnera, rješavanje konflikata, itd.

36

• Osnovne pogreške pri shvacanju evolucijske
  teorije
• Geni ne mogu utjecati na složena ljudska
  ponašanja.
• Evolucijska objašnjenja podrazumijevaju genetski
  determinizam i zanemarivanje uloge okolinskih
  faktora.
• Kultura je važnija odrednica ponašanja i
  nezavisna je od nasljedenih psiholoških
  mehanizama.
• Evolucijska su objašnjenja na razini koja za
  psihologiju nije važna, pa se mogu ignorirati.
• Evolucijski su principi važni za objašnjenje vrlo
  malog broja fenomena u psihologiji.
• Evolucijska su objašnjenja zdravorazumska i ne
  omogucavaju predvidanje buducih dogadaja.