Title: Ekonomska
1Ekonomska škola za novinare
Zaduženost i spoljna trgovina
Medija centar, 27. oktobar 05
2Koliko smo ono beše dužni?
3dug Srbije nije veliki, ali da Srbija ima
eksremno mali kapacitet vracanja duga iz tekuceg
deviznog priliva.
4Prema udelu sadašnje vrednosti duga u BDP Srbija
ne spada Kažite mi, koliko je to? po drugom
kriterijumu, dug kao procenat godišnjeg izvoza,
Srbija spada u visoko zadužene zemje. koliko to
ono beše? Pošto je svaki kriterijum
eliminatoran, Srbija se još uvek tretira kao
visoko zadužena zemlja
5. Udeo spoljne trgovine u bruto
domacem proizvodu
Razmena 1989 Razmena 1989 Razmena 1989 Obim razmene u malim otvorenim privredama Obim razmene 1998 2004 Obim razmene 1998 2004
Ukupno Medu narodna Medu-republicka Obim razmene u malim otvorenim privredama Obim razmene 1998 2004 Obim razmene 1998 2004
Uvoz 48 19 29 50-80 26.2 48
Izvoz 42 17 25 50-80 15.5 17
Ukupna razmena 90 36 54 100-120 41.7 64
6Stepen otvorenosti i stopa privredog rasta, 2004
Otvorenost Rast BDP
( BDP) ()
Estonija 177,7 6,0
Slovacka republika 152,7 4,4
Ceška republika 132,0 2,0
Belorusija 143.4 4,7
Madarska 131,1 3,3
Bugarska 112,9 4,8
Slovenija 114,4 3,0
Letonija 101,5 6,1
Litvanija 113,9 6,7
- Koliko ono beše u Srbiji?
- Otvorenost???
- Rast???
Izvor WIIW, 2005
7Unutrašnji dug
8REZULTATI 2000-2004
GDP Inflacija Nezaposlenost Fiskalni
deficit Platnobilansni deficit
2000
2001
2002
2003
2004
5.5 44 31.3 4.5 -9.7
6.9 12 33 2.8 -15.5
3 8 32.5 4,3 -12.9
5 112 27
4 15 28.9 4.5 -12.6
9Saldo na tekucem racunu platnog bilansa Srbije,
2001-2005
2001 2002 2003 2004 2005 (proj)
Tekuci racun platnog bilansa, pre grantova, mil. -1,1 -2,0 -2,5 -3,7 -2,9
( BDP) -9,7 -12,9 -12,9 -15,5 -11,0
Spoljnotrgovinski deficit, mil. USD -2,8 -3,9 -4,9 -7,4 -7,1
( BDP) -24,5 -25,2 -23,6 -31,0 -26,6
Tekuci racun platnog bilansa, posle grantova, m. -0,5 -1,4 -1,5 -3,1 -2,5
( BDP) -4,6 -8,9 -7,3 -13,1 -9,5
10Struktura razmene je loša
11A rezultat poguban
12Šta je bilo sa kursom?
13Kako se devalvacija preliva u inflaciju?
14Kao najbolji ...
15Doznake padaju? Ma ne!
16Metodologija izrade carinske tarife
Carinska stopa () Proizvodi
1 Repromaterijal i oprema koja se ne proizvodi u zemlji
5 Repromaterijal koji se proizvodi u zemlji
10 Mašine i oprema koja se proizvodi u zemlji
20 Roba široke potrošnje koja se ne proizvodi u zemlji
30 Roba široke potrošnje koja se proizvodi u zemlji i luksuzni proizvodi
17Kretanje prosecne nominalne i ponderisane
carinske stope u Srbiji
carinska stopa 2000 Liberalizacija 2001 Akcioni plan 2003 Revizija 2005
ponderisana 9,7 7,5 6.1 6,1
neponderisana 14,4 9.5 8,8 8,7
18Kako rade majstori?
19Indikatori krize Argentina 1999-2002 Srbija Srbija
Indikatori krize Argentina 1999-2002 do 2002 2002-2004
devizni kurs devizno vece fiksni kurs prljavo plivajuci
fiskalni deficit rastuci (-7) umereni (3-4) preokret (suficit)
fiskalni rashodi ekstremno veliko subveniranje visoko subvencioniraje najava zaokreta
fiskalni prihodi velika evazija, svega 21 BDP 46 BDP 45 BDP
privatizacioni prihodi potrošeni, a ostali neregulisani monopoli u toku u toku
poslovni ambijent neizgraden, korupcija, klijentelizam neizgraden neizgraden
penziona reforma loše sprovedena, rastao deficit nije sprovedena nije sprovedena
Katastrofalno loša izvozna konkurentost velika apresijacija, ali i subvencije apresijacija subvencije Subvencije, ali konstantan REER
osetljivost na šokove Izrazita izrazita Izrazita
privredni rast neprekidan pad BDP umeren rast umeren rast
spoljnotrg. Zaštita izrazita zaštta 2liberalizacije FTA, STO, SAA,
popustljivost MMF izrazita umerena nikakva