Koliko nogu ima ovaj slon???

1
Koliko nogu ima ovaj slon???
2
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

• INVESTICIJSKE
• STUDIJE
• (4)

3

• Što je investicija?
• Što su i zašto se rade investicijske studije?

4
Investicijske studije

• Opravdanost projekta ocjenjuje se u fazi
  koncipiranja projekta. U tu svrhu rade se
  predinvesticijske studije.
• Investicijske studije su sve studije koje
  prethode donošenju odluke o investiranju. U nas
  se takve studije cesto nepravilno nazivaju
  investicijski program.
• Ukoliko se pokaže da projekt nije opravdan ili je
  neizvodljiv, prestaje s daljnjim aktivnostima.

5
Zašto

• Studija definira projekt i služi kako bi se
  postavili ciljevi, identificirali problemi i
  mogucnosti, analizirala postojeca situacija i
  okruženje, te razmatranjem nekoliko mogucih
  scenarija pronašli pozitivni ishodi projekta.
• Izvodi se u fazi promišljanja moguceg razvoja
  projekta.
• Svrsishodna je kao potpora u procesu donošenja
  odluka baziranih na financijskoj i ekonomskoj
  analizi te analizi održivosti i rizicnosti
  promatranog projekta.

6
Predinvesticijska studija

• Pošto se studija radi u ranoj fazi projektnog
  ciklusa, možemo reci studija pokazuje da li je
  koncept projekta dovoljno privlacan da bi se
  opravdale detaljnije i iscrpnije pripreme.
• Za složenije investicijske projekte, prije
  investicijske studije radi se Predinvesticijska
  studija u kojoj se razmatraju varijantna
  tehnicka, ekonomska, financijska i druga
  rješenja, dok se u samoj investicijskoj studiji
  detaljno razmatra optimalno rješenje.

7
Studije oportuniteta

• Za velike i skupe infrastruktune projekte neki
  puta se radi i tzv. Studija oportuniteta u kojoj
  se na temelju dostupnih podataka, bez skupih
  istraživanja, sagledava opravdanost izrade
  investicijskih studija.

8
Priprema velikih projekata

• Priprema velikog projekta se može podijeliti na
• identifikaciju projekta,
• izradu studije oportuniteta,
• izradu predinvesticijske studije
• studije podrške
• izradu investicijske studije i
• donošenje odluke.

9
Studije podrške

• Ovisno o vrsti projekta rade se razne studije
  podrške kojima je cilj prikupiti informacije za
  izradu investicijske studije. Potreba za
  informacijama utvrduje se u predstudiji.
• Vrste studija podrške prometna studije, studija
  tržišta, istraživanje sirovina, geomehanicki
  istražni radovi, studija utjecaja na okoliš,
  hidrološke studije, studije energetskih potreba,
  itd.

10
Opseg investicijske studije

• Investicijskim studijama se odreduju
• ciljevi projekta,
• efekti ulaganja,
• izvodljivost projekta,
• potrebno vrijeme izvodenja projekta,
• ogranicenja,
• rizici

11
Opravdanost i izvodljivost projekta

• Tehnicka izvodljivost
• resursi i ogranicenja
• Ekonomska opravdanost
• odnos koristi i resursa
• Financijska isplativost
• - povrat uloženih sredstava
• - mogucnost financiranja
• Analiza rizicnosti projekta
• sensitivity analysis

12
Metode

• Opceniti parametri projekta se sagledavaju
  upotrebom analitickih modela poput SWOT analize
  i PEST analize.
• Financijski i ekonomski parametri u svrhu
  procjene opravdanosti projekta sagledavaju se
  upotrebom tradicionalnih metoda analize poput
  interne stope profitabilnosti, neto sadašnje
  vrijednosti, diskontirani novcani tokovi, analiza
  održivosti itd.

13
Tehnicka izvodljivost

• Tehnicka izvodljivost projekta ovisi o
• tehnickom rješenju objekta
• raspoloživim resursima
• Ogranicenja mogu biti takvog karaktera ili
  velicine da nije moguce pronaci rješenje kojim bi
  se ostvarili ciljevi, pa se u takvom slucaju
  odustaje od projekta

14
Tehnicka izvodljivost

• Projekt je tehnicki izvodljiv ako zadovoljava
  bitne zahtjeve za gradevinu prema Zakon o
  prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07) , ako se
  uklapa u prostor, odgovara uvjetima zaštite
  okoliša i tehnologija se može pribaviti

15
Kljucna pitanja

1. Da li su koristi odabranog rješenja vece od
   koristi druge najpovoljnije varijante, i
2. Da li su koristi odabranog rješenja vece od
   troškova tog rješenja.

16
Sadržaj investicijske studije

• Sadržaj investicijske studije za investicijske
  projekte koji se kandidiraju za sufinanciranje iz
  EU fondova
• 1. Sažetak
• 1.1. Promicatelj projekta
• 1.2 Predmet analize (naziv i opis projekta)
• 1.3. Ciljevi
• 1.4. Prijašnja iskustva na slicnim projektima
• 1.5. Kratak opis izvješca o ocjeni
• 1.6. Glavni rezultati analize

17
Sadržaj investicijske studije

• 2. Društveno-ekonomski kontekst
• 2.1. Istaknuti elementi društveno-ekonomskog
  konteksta (prostor i okoliš, demografija,
  društveno-kulturni elementi, ekonomski aspekti)
• 2.2. Institucijski i politicki aspekti

18
Sadržaj investicijske studije

• 3. Ponuda i potražnja outputa projekta
• 3.1. Moguca ocekivanja potražnje
• 3.2. Tržišno natjecanje (ponuda slicnih outputa,
  struktura konkurencije, faktori uspjeha
• 3.3. Predložena strategija (outputi, cijene,
  promocija, distribucija, marketing)
• 3.4. Procjene postotka moguce uporabe
  (predvideni prihod od prodaje, tržišni udjeli,
  tehnike predvidanja)

19
Sadržaj investicijske studije

• 4. Tehnološke varijante i plan proizvodnje
• 4.1. Opis znacajnih tehnoloških varijanti
• 4.2. Odabir odgovarajuce tehnologije
• 4.3. Gradevine i postrojenja
• 4.4. Fizicki inputi za proizvodnju
• 4.5. Potrebe za osobljem
• 4.6. Potrebe za energijom
• 4.7. Dobavljaci tehnologije

20
Sadržaj investicijske studije

• 4.8. Troškovi ulaganja (znanje, gradevine,
  oprema)
• 4.9. Plan proizvodnje tijekom vijeka projekta
• 4.10. Ponuda kombinacije outputa
• 4.11. Organizacija proizvodnje

21
Sadržaj investicijske studije

• 5. Ljudski potencijali
• 5.1 Organizacijska shema
• 5.2 Popis zaposlenih i parametri placa
• 5.3 Vanske usluge
• 5.4 Postupci zapošljavanja
• 5.5 Postupci izobrazbe
• 5.6 Godišnji troškovi

22
Sadržaj investicijske studije

• 6. Lokacija
• 6.1 Idealni zahtjevi za lokaciju
• 6.2. Mogucnosti izbora
• 6.3. Izbor lokacije i njezine znacajke (klima,
  mjesto, promet, opskrba vodom i strujom,
  odlaganje otpada, regulativa, opis lokacije)
• 6.4. Trošak zemljišta i pripreme lokacije
• 6.5 Dostupnost lokacije
• 6.6. Potrebna infrastruktura

23
Sadržaj investicijske studije

• 7. Izvedba (provedba)
• 7.1. Analiza vremena izgradnje/pocetka rada
  (ciklus projekta)
• 7.2. Linijski ili mrežni plan
• 7.3. Glavne informacije o vremenu izvedbe koje se
  razmatra u financijskoj analizi

24
Sadržaj investicijske studije

• 8. Financijska analiza
• 8.1. Temeljne pretpostavke financijske analize
  (vijek projekta, cijene proizvodnih faktora,
  dfinancijska diskontna stopa)
• 8.2. Dugotrajna ulaganja
• 8.3. Izdaci prije proizvodnje
• 8.4. Obrtna sredstva
• 8.5. Ukupno ulaganje
• 8.6. Redovni prihodi i troškovi

25
Sadržaj investicijske studije

• 8.7. Izvori financiranja
• 8.8. Financijski plan (novcani tok za svaku
  godinu)
• 8.9. Bilanca (aktiva i pasiva)
• 8.10. Racun dobiti i gubitka
• 8.11. Odredivanje neto novcanog toka

26
Sadržaj investicijske studije

• 9. Društveno-ekonomska analiza troškova i koristi
• 9.1. Obracunska i diskontna jedinica za analizu
  troškova i koristi
• 9.2. Analiza društvenih troškova
• 9.3. Analiza društvenih koristi
• 9.4. Ekonomska stopa prinosa ili neto sadašnja
  vrijednost projekta u novcanom izrazu
• 9.5. Dodatni kriteriji ocjene

27
Sadržaj investicijske studije

• 10. Analiza rizika
• 10.1. Odredivanje kriticnih varijabli uz pomoc
  analize osjetljivosti (varijable ponude i
  potražnje, output,a ljudskih potencijala, vremena
  izvedbe, financijske varijable, ekonomske
  varijable)
• 10.2 Simulacija scenarija najboljeg i najgoreg
  slucaja
• 10.3. Analiza vjerojatnosti

28
Sadržaj investicijske studije

• Sadržaj investicijske studije nije ujedno i
  redoslijed izrade studije. Izrada studije cesto
  je iterativan postupak, u kojem se tijekom izrade
  javlja potreba za novim informacijama, koje mogu
  zahtjevati da se neki vec obradeni dijelovi
  studije moraju ponovo razmatrati.

29
Postupak

• Postupak pocinje identifikacijom i definicijom
  projekta.
• Identifikacija projekta je ustvari odgovor na
  neki problem ili potrebu koju treba zadovoljiti u
  društvu, kad se radi o projektima u podrucjima
  pružanja javnih usluga odnosno zadovoljenja
  javnog interesa, ili odredivanje ulaganja koje
  može donijeti dobit kad se radi o komercijalnim
  projektima.
• Identifikacija projekta proizlazi iz jasne
  definicije ciljeva.

30
Analiza mogucnosti

• Sljedeci korak je analiza mogucnosti u kojoj se
  razmatraju razlicite projektne mogucnosti kako bi
  se pronašlo otimalno rjecenje koje vodi k cilju.
• Tipican primjer su prometni projekti, kod kojih
  se mogu sagledavati razliciti pravci, razlicita
  vremena izgradnje ili razlicite tehnologije.

31
Varijante - scenariji

• Za svaki projekt moguce je sagledati barem tri
  varijante
• ne uciniti ništa (to je.tzv. inertni scenarij ili
  BAU)
• uciniti minimum
• uciniti nešto
• business as usual (BAU) ne uciniti ništa

32
Ne uciniti ništa

• Scenarij ne uciniti ništa znaci da ce postojece
  usluge nastaviti dalje bez dodatnih kapitalnih
  investicija. Taj scenario ne znaci da nema
  troškova, jer za postojecu infrastrukturu i
  razinu usluga treba identificirati troškove
  pogona i održavanja. U tom scenariju takoder
  postoje i prihodi na sadašnjoj razini.

33
Uciniti minimum

• Scenarij uciniti minimum obicno predstavlja
  rješenje s minimalnim kapitalnim ulaganjima za
  djelomicnu modernizaciju kako bi se sprijecilo
  propadanje infrastructure ili zatvaranje pogona.
  Neki puta to znaci minimalno ulaganje, kako bi se
  osigurao rad u skladu s novim propisima.

34
Uciniti nešto

• Tek nakon odredivanja ova dva scenarija traže se
  rješenja u scenariju uciniti nešto. Pri tome se
  ne smiju previdjeti rješenja koja ne zahtjevaju
  velika ulaganja, a mogu biti ucinkovita, kao što
  su edukacija i primjena novih znanja.

35
Ogranicenja

• Prije procjene svakog od scenarija, potrebno je
  identificirati potencijalna ogranicenja vezano na
  tehnicke, upravljacke, ekonomske i regulatorne
  aspekte projekta.
• Razlikuju se obvezujuca ogranicenja, kao što su
  znacajke lokacije ili nedostatk ljudskih
  potencijala, od tzv. mekanih ogranicenja koja
  se do odredenog stupnja mogu smanjiti ili
  ukloniti.
• Projekt je izvodljiv, ako se uklapa u tehnicka,
  pravna, financijska, ekonomska i druga
  ogranicenja. Ako neki od scenarija nisu
  izvodljivi, oni se dalje ne razmatraju.

36
Usporedba

• Za svaki scenarij radi se pojednostavljena
  analiza troškova i koristi fokusirana samo na
  kljucne financijske i ekonomske parametre, s
  grubom procjenom podataka.
• Usporedbom svakog od scenarija s scenarijem ne
  uciniti ništa scenariji se razvrstavaju i
  rangiraju tako da se dobije optimalni scenarij.

37
Ocjena scenarija

• Za ocjenu scenarija potrebno je za svaki od njih
  imati i idejno rješenje gradevine i specifikaciju
  opreme, kako bi se moglo procijeniti ulaganje.
• Izrada idejnih rješenja može uzrokovati znatne
  troškove u pripremnoj fazi projekta.

38
Vremenski horizont

• Vremenski horizont je broj godina za koje se daju
  prognoze i rade analize. Vremenski horizont
  odreduje vremenski raspon projekta i ovisi o
  gospodarskom podrucju u koje se ulaže.
• Za infrastrukturne projekte može se indikativno
  uzeti 20 godina, a za proizvodna ulaganja
  indikativno se uzima 10 godina.
• Vremenski horizont ne smije prelaziti ekonomski
  vijek trajanja projekta.

39
Investicijska odluka

• Na temelju parametara iskazanih u investicijskoj
  studiji, investitor ce donijeti odluku o daljnjim
  aktivnostima na pripremi i provedbi
  investicijskog projekta.
• Ta se odluka obicno naziva investcijska odluka,
  jer je njome de facto odredeno da se ide u
  investiciju, iako se kasnije, zbog raznih
  razloga, od investicije može i odustati.

40
Procjena financijera

• Investitor redovito nema sva financijska
  sredstva, bilo po kolicini ili po dinamici
  ulaganja, potrebna za financiranje projekta, pa
  ce se obratiti financijskim institucijama i
  tražiti zajam ili drugi oblik sufinanciranja
  projekta.
• Financijske institucije zainteresirane za
  sudjelovanje u financiranju napravit ce svoju
  vlastitu procjenu investicijskog projekta, prije
  nego se upuste u financiranje.

41
Procjena financijera

• Procjenjuju se slijedece elementi
• Ekonomika projekta. Projekt mora imati ekonomsko
  opravdanje, stvarati traženi proizvod ili pružati
  tražene usluge uz prihvatljivu cijenu.
• Sudionici u projektu. Izvodaci projekta moraju
  imati tehnicku sposobnost i financijsku snagu da
  mogu ispunjavati svoje projektne obveze.
• Rizik gradenja. To je znacajan rizik, jer
  gradenje može prouzrociti prekoracenje troškova i
  rokova, što može imati teške posljedice na
  financijsku strukturu projekta.

42
Procjena financijera

• Procjena potražnje. Prihod projekta se osniva na
  studijama i prognozama potražnje. Zajmodavci ce
  svoju procjenu tog elementa osnivati na iskustvu
  i znanju firme koja je radila prognozu, kao i na
  pouzdanosti ekonomskih pretpostavki i pravilnoj
  primjeni analize osjetljivosti.
• Rizik korištenja gradevine. Jednostavna i
  provjerena tehnologija ce doprinijeti boljoj
  ocjeni projekta. Procjenjuje se još i valjanost
  pretpostavki na osnovi kojih su racunati troškovi
  eksploatacije i održavanja.

43
Procjena financijera

• Financijska struktura. Pri tome se procjenjuju
  dokumenti i odredbe, ukljucujuci i ugovorne
  uvjete kojima se osigurava da servisiranje duga
  ima prioritet pred ostalim financijskim
  transakcijama.
• Financijske projekcije. Procjenjuje se mogucnost
  godišnjeg cash flow da servisira dug, kao i
  senzitivnost cash flow na projektne varijable.

44
Procjena financijera

• Navedeni elementi financijske ocjene imaju
  razlicite težine, pa se ukupni rezultat dobije
  kao vagana srednja vrijednost. Pri tome treba
  napomenuti da svaki procjenitelj ima svoje
  kriterije i težine pojedinih elemenata procjene.
• Nezavisna financijska ocjena projekta se radi za
  zajmodavce i ona je drugacija od financijske
  analize koju za sebe rade sponzori projekta i ne
  smije se s njom miješati.

45
Ukupna ocjena

• Ukupna ocjena tzv. project finance rating se
  obicno izražava kombinacijom slova (AAA, A, BB i
  sl.), pri cemu je A najviša ocjena.
• Na taj nacin se dobije kreditna vrijednost
  projekta tj. creditworthiness.
• Ta vrijednost ustvari pokazuje vjerojatnost
  povrata zajma

46
Ocjene
47
Tehnicka procjena

• Osim financijske i ekonomske, banke ce u slucaju
  velikih i složenih projekata napraviti i tzv
  tehnicku procjenu investicijskog projekta.
• Cilj tehnicke procjene je provjera da je projekt
  pravilno projektiran, da koristi odgovarajucu
  tehnologiju i da zadovoljava tehnicke standarde.
• Procjena se radi na osnovi tehnickih
  specifikacija, opisa i nacrta i drugih
  informacija koje se mogu dobiti od inženjera i
  tehnickih strucnjaka.

48
Tehnicka procjena

• Procijenjuje se
• da li projekt može biti završen u predvidenom
  roku i u okviru predracuna,
• da li ce biti u stanju postice planiranu
  priozvodnju ili razinu usluga
• da njegova uporaba nece biti organicena zbog
  tehnickih razloga.
• Na osnovi tehnicke procjene može se takoder
  procijeniti i pouzdanost kalkuliranih troškova
  gradnje i uporabe gradevine.

49
Tehnicka procjena

• Zajmodavci izradu tehnicke procjene uvijek
  povjeravaju specijaliziranim nezavisnim firmama.
  Kompletna tehnicka procjena mora obuhvatiti sva
  podrucja od kojih zavisi pouzdanost sistema i
  sposobnost proizvodnje. Pri tome se procjenjuju i
  ostali "netehnicki" elementi koji bitno utjecu na
  dimenzioniranje kapaciteta, kao što su prognoza
  prometa ili procjena potražnje.

50
Tehnicka procjena

• Tehnickom procjenom nastoji se dati odgovor na
  sljedeca pitanja
• Projektna dokumentacija. Da li je prostorno i
  tehnicko rješenje projekta rizicno i u kojoj
  mjeri? Da li je izabrana provjerena tehnologija?
  Da li je izvršeno ispitivanje tla?
• Zemljište. Da li je osigurano zemljište,
  ukljucujuci i pristupe do objekta
• Gradenje. U kojoj je mjeri neizvjesno dovršenje
  objekta u planiranom roku?

51
Tehnicka procjena

• Nabava materijala i opreme. Da li je moguce
  nabaviti predvideni materijal i opremu na tržištu
  i kakvi postupci i ugovori su potrebni u tu
  svrhu?
• Radna snaga. Da li ima raspoložive radne snage
  potrebnih kvalifikacija?
• Obuka i prijenos tehnologije. Da li je predvidena
  obuka ljudi za uporabu objekta i predviden
  potreban prijenos tehnologije i "know how"?

52
Tehnicka procjena

• Kontrola kvalitete i preuzimanje objekta. Da li
  predvidene procedure osiguravaju da ce se postici
  tražena kvaliteta?
• Korištenje i održavanje objekta. U kojoj mjeri
  predvideno upravljanje objektom i njegovo
  održavanje, osiguravaju pouzdano korištenje
  objekta? Da li ce objekt u uporabi doseci
  planiranu proizvodnju, odnosno previdenu razinu i
  opseg usluga?

53
Tehnicki rizik

• Opcenito se projekti u pogledu tehnickog rizika
  mogu svrstati u cetiri kategorije, koje može biti
  od linearnog do kompleksnog sustava.

54
Linearni sustavi

• oprema je rasprostranjena u prostoru
• komponente koje ne funkciniraju se mogu odmah
  identificirati specijalizacija operatora je
  niskog stupnja
• sirovina i potrošni materijali se mogu lako
  zamijeniti
• operacije u proizvodnom procesu su diskretne i
  razdvojene
• proces je lako razumjeti.

55
Kompleksni sustavi

• tijesan raspored opreme
• ogranicena mogucnost zamjene sirovine i potrošnog
  materijala
• nenamjerne povratne petlje
• osoblje specijalizirano u svakom od podsustava
• višestruke i interaktivne kontrole.

56
SWOT ANALIZA

• Upotrebljava se za procjenu konkurentnosti neke
  planirane ili postojece proizvodnje, ali i u
  procjeni projekata za usporedbe izmedu
  varijanti, ocjenu konkurentnosti nekog projekta u
  odnosu na neke druge projekte, ili za ocjenu
  nekog projekta u odnosu na stanje bez projekta.
• Planiranje je uzaludno bez pogleda u sebe i
  pogleda oko sebe.

57
SWOT ANALIZA
58
SWOT - još

• Koristeci SWOT analizu, subjekti se vrlo lako
  mogu usmjeriti na podrucja u kojima su jaka, kao
  i na ona u kojima leže njihove najvece
  mogucnosti. Uobicajen postupak koji se koristi
  jest izrada jednostavne tablice s relevantnim
  podrucjima, koja se potom pokušavaju objektivno
  procijeniti.
• Pri procjeni snaga ne treba biti skroman nego
  realan. Uvijek se procjenjuje usporedba s
  konkurencijom kako se ne bi stekao pogrešan
  dojam.

59
PEST analiza

• PEST analiza je nazvana prema pocetnim slovima
  analiziranih segmenata (politicka, ekonomska,
  socijalna i tehnološka analiza). Zasebnom
  analizom ovih cjelina moguce je steci kvalitetan
  uvid makro okruženja, što uvelike pomaže
  odlucivanju. U ovoj analizi se mogu pronaci vrlo
  važni faktori iz okruženja projekta koji moraju
  biti uzeti u obzir.

60
PEST
61
THE END

• HVALA NA PAŽNJI!