Stanje i perspektive razvitka obrtnicke trgovine

1
Stanje i perspektive razvitka obrtnicke trgovine
Dr. sc. Ivan-Damir Anic Viši znanstveni
suradnik Ekonomski institut, Zagreb Trg J.F.
Kennedya 7 Telefon [phone] Mail danic_at_eizg.hr
Zagreb, 11.5.2010.
2
Sadržaj

• Uvod
• Obilježja i ekonomsko znacenje obrtnicke trgovine
• Kretanja u obrtnickoj trgovini u Hrvatskoj
• Promjene u ponašanju potrošaca
• SWOT obrtnicke trgovine
• Perspektive razvitka obrtnicke trgovine u
  Hrvatskoj
• Zakljucci i rasprava

3
1. Uvod

• Obrtnicka trgovina je u Hrvatskoj pred velikim
  izazovom
• Obrtnicka trgovina gubi tržišnu poziciju
• Trgovci obrtnici ne susrecu se samo s problemom
  konkuriranja velikim trgovackim lancima vec i s
  recesijom
• Kljucno pitanje je kako obrtnicka trgovina može u
  postojecim uvjetima povecati svoju konkurentnost
  na tržištu

• Prezentacija analizira aktualno stanje i
  perspektive razvitka obrtnicke trgovine u
  Hrvatskoj
• Provedena empirijska analiza kombinira
  sekundarne statisticke podatke i primarne podatke
  prikupljene anketnim istraživanjem

4
2. Obilježja i ekonomsko znacenje obrtnicke
trgovine

• Zakon o obrtu definira obrt kao trajno i
  samostalno obavljanje dopuštenih gospodarskih
  djelatnosti od strane fizickih osoba, a u svrhu
  postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,
  prometom ili pružanjem usluga na tržištu
• Obrtnik je fizicka osoba koja obavlja jednu ili
  više djelatnosti u svoje ime i za svoj racun, a
  pritom se može koristiti i radom drugih osoba
• Obrtnicka trgovina je tradicionalno usmjerena na
  dnevne i male kupnje, koje potrošaci koriste za
  popunjavanje svojih nabavki

5
Ekonomsko znacenje obrtnicke trgovine

• Doprinos poduzetništvu (18.526 poslovnih
  subjekata 17.894 prodavaonica, u prosjeku 1
  prodavaonica po subjektu 57 subjekata u
  trgovini 44 udio u ukupnom broju prodavaonica)
• Doprinos zaposlenosti (38.628 zaposlenih u
  prosjeku 2 zaposlena po subjektu, 17 udio u
  ukupnoj zaposlenosti u trgovini)
• Ostvaren promet (10,3 mlrd. HRK, 575.814 HRK po
  prodavaonici ostvaren udio od 4,5 prometa u
  trgovini)
• Ostale koristi obogacivanje ponude, doprinos
  regionalnom razvoju (otoci, brdsko planinska
  podrucja)

6
3. Kretanja u obrtnickoj trgovini u Hrvatskoj
Indeksi 2008./2004., NKD 2002.
Djelatnost Broj obrtnika Broj prodavaonica Broj zaposlenih Promet Tržišni udio
G 50 100,76 100,03 95,55 106,01 69,02
G 51 130,68 118,35 143,96 133,75 109,18
G 52 102,56 97,58 104,78 118,80 76,53
Trgovinske djelatnosti ukupno 103,73 98,83 105,38 118,69 86,40
Izvor Državni zavod za statistiku, RH Tržišni
udio u odnosu na pravne osobe
U razdoblju od 2004. do 2008. godine obrtnicka
trgovina bilježi rast prometa, ali i pad tržišnog
udjela u odnosu na pravne osobe, što je
pokazatelj njezine slabije konkurentske pozicije
na tržištu
7
Tržišni udio obrtnicke trgovine u odnosu na
pravne osobe, 2004-2008.
Izvor Državni zavod za statistiku, RH
8
Indeksi prometa u obrtnickoj trgovini u 2009.
godini, prema NKD 2007.
Izvor Državni zavod za statistiku, RH
U 2009. godini smanjen je promet obrtnicke
trgovine i zabilježen pad tržišnog udjela u
odnosu na pravne osobe
9
Promet od u obrtnickoj trgovini nominalni
indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008.
Izvor Državni zavod za statistiku, RH
10
Promet od u obrtnickoj trgovini nominalni
indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008.
Izvor Državni zavod za statistiku, RH
11
Broj obrtnika, prodavaonica i zaposlenost u
obrtnickoj trgovini, NKD 2007.
Izvor Državni zavod za statistiku, RH

• U 2009. godini obrtnicka trgovina bilježi pad
  broja obrtnika, broja prodavaonica i broja
  zaposlenih
• Nagli pad obrtnicke trgovine zabilježen je u
  prvim mjesecima 2009. godine uslijed recesije i
  reguliranja neradne nedjelje

12

• U istom razdoblju smanjen je broj zaposlenih po
  obrtniku (2,28 na 2,09), što ukazuje na napore
  usmjerene prema smanjenju troška zaposlenih
• U cetvrtom kvartalu 2009. u odnosu na prvi
  kvartal 2008. godine povecan je promet po
  prodavaonici u obrtnickoj trgovini sa 121 na 145
  tisuca HRK, što može ukazivati i trend
  okrupnjavanja obrtnicke trgovine, vodeci racuna o
  sezonskim razlikama u kretanju prometa
• U istom razdoblju povecan je promet po zaposlenom
  sa 55 na 67 tisuca HRK, što ukazuje na napore
  usmjerene prema povecanju proizvodnosti rada

13
Financijsko stanje obrtnicke trgovine, G52 -
Podaci iz poreznih prijava, po prijavi
2007. 2008. Indeks 2008./2007.
Primici 328.181 327.134 99,7
Izdaci 302.857 302.061 99,7
Dohodak 28.867 28.711 99,5
Gubitak 3.543 3.637 102,7
Izvor Ministarstvo financija RH

• U 2009. godini u strukturi obrta znatan je dio
  nepodmirenih obveza bio u obrtnickoj trgovini na
  malo

14
4. Promjene u ponašanju potrošaca

• U 2009. godini potrošaci su smanjili potrošnju,
  što se odrazilo na smanjenje maloprodajnog
  prometa
• Podaci pokazuju blago poboljšanje situacije u
  prva tri mjeseca 2010. godine. Promet stagnira na
  niskoj razini ako se analizira trend serija, što
  može pokazivati da je najgore prošlo

15

• Kupci i dalje kupuju nužna dobra (hranu, lijekove
  i medicinske proizvode), ali su smanjili izdatke
  za neprehranu, što se odrazilo na strukturne
  promjene u trgovini na malo
• Godišnja potrošnja po kucanstvu u RH iznosi
  11.500 EUR, a u EU-15 EUR 31.523, a u novim
  clanicama EU 9.848 EUR

Izvor Državni zavod za statistiku, RH
16
Promet od trgovine na malo u RH, nominalni
indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008.
(kumulativ)
Indeks
Ukupno nominalno 85,9 -14,1
Ukupno realno 84,7 -15,3
47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima
Nominalno 95,5 -4,5
Realno 94,2 -5,8
Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, picima i duhanskim proizvodima 101,1 1,1
Ostala trgovina na malo  u nespecijaliziranim prodavaonicama 85,2 -14,8
Trgovina na malo hranom, picima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama 99,9 -0,1
Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima 95,7 -4,3
Ljekarne trgovina na malo medicinskom i ortopedskom robom, kozmetickim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama 102,0 2,0
Trgovina na malo tekstilom, odjecom, obucom i proizvodima od kože u specijaliziranim prodavaonicama 98,6 -1,4
Trgovina na malo audio i videoopremom željeznom robom, bojama i staklom elektricnim aparatima za kucanstvo, namještajem, opremom za rasvjetu, glazbenim i videozapisima itd. u specijaliziranim prodavaonicama 79,6 -20,4
Trgovina na malo racunalima, perifernim jedinicama i softverom, telekomunikacijskom opremom, sagovima, zidnim i podnim oblogama, knjigama, novinama, papirnatom robom, sportskom opremom, igrama i igrackama, cvijecem, sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kucnim ljubimcima, satovima i nakitom te ostala trgovinana malo u specijaliziranim prodavaonicama 92,0 -8,0
Ostale djelatnosti (izvan odjeljka 47) 72,6 -27,4
Indeksi maloprodajnih cijena dobara bez elektricne energije i vode prema indeksima potrošackih cijena 101,4 1,4
Izvor Državni zavod za statistiku, RH
17
Promet od trgovine na malo u RH, nominalni
indeksi, trgovacke struke, I.-XII.2009/I.-XII.2008
.
Izvor DZS, RH
Indeks promjena
Ukupno 85,9 -14,1
Motorna vozila 41,9 -58,1
Dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi 77,2 -22,8
Motorna goriva i maziva 83,4 -16,6
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama 97,6 -2,4
Ostale nespecijalizirane prodavaonice 80,5 -19,5
Ostale živežne namirnice u specijaliziranim prodavaonicama 80,7 -19,3
Kruh, pecivo, tjestenine i slatkiši 115,3 15,3
Alkoholna i druga pica 70,3 -29,7
Duhanski proizvodi 103,2 3,2
Tekstil, odjevni predmeti, obuca i kožni proizvodi 93,7 -6,3
Željezna roba, boje i staklo 83,0 -17,0
Elektricni aparati za kucanstvo 82,7 -17,3
Namještaj, oprema za rasvjetu i drugi proizvodi za kucanstvo 88,5 -11,5
Knjige, novine, papirnata roba i pisaci pribor 99,1 -0,9
Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi 99,5 -0,5
Kozmeticki i toaletni proizvodi 103,4 3,4
Ostala trgovina na  malo u specijaliziranim prodavaonicama 81,1 -18,9
Rabljena roba i prodaja izvan prodavaonica 76,5 -23,5
18

• Kupci konsolidiraju svoje kupnje i u potrazi su
  za jeftinijom kupnjom
• Pomnije prate cijene i akcije
• Glavni cimbenici izbora prodavaonica, jesu
  lokacija, asortiman, cijene, akcije
• Raste tržišni udio hipermarketa i diskontnih
  prodavaonica, a smanjuje se tržišni udio malih
  klasicnih prodavaonica (GFK, Newsletter no. 14,
  2010)

19

• Anketirani kupci (n203, 2009.) izražavaju
  iznadprosjecnu lojalnost jednom trgovackom lancu
  (ocjena 5,84 od maksimalnih 7) i troše u prosjeku
  68 budžeta u svom omiljenom trgovackom lancu
• Raste prodaja robnih trgovackih marki
• Indeks potrošackih cijena za 2009. u odnosu na
  prosjek 2008. godine za prehranu i bezalkoholna
  pica iznosio je 101,6, za alkoholna pica i duhan
  112,9, za obucu 100,00 (DZS, RH)
• 54 su planirane kupnje i 46 impulzivne kupnje
  (GFK, Newsletter br. 14, 2010)

20
5. SWOT obrtnicke trgovine
Snage Slabosti
Atraktivne lokacije prodavaonica Ukljucenost cijele obitelji u posao Visoka motivacija vlasnika Osobni kontakt s kupcem Iskustvo u radu Nekonkurentne prodajne cijene Usitnjene nabave i visoke nabavne cijene Ograniceni asortiman proizvoda i usluga Visoki prosjecni troškova poslovanja Slaba promocija i marketing Nedostatak kapitala i otežan pristup financiranju Ogranicene zalihe Niska fleksibilnost u pogledu prilagodbe tržišnim trendovima
Prilike Prijetnje
Male kupnje Okrupnjavanje obrtnicke trgovine Udruživanje obrtnicke trgovine Razvoj robnih trgovackih marki Personalizacija odnosa s kupcima Specijalizacija Tržišne niše i prilagodba asortimana Internetska trgovina Financiranje obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva Poticanje obrazovanja i inovacija Istraživanje tržišta i brza prilagodba tržišnim trendovima Internetska trgovina Nastavak krize, pad gospodarske aktivnosti i smanjenje maloprodajnog prometa Kupnje u susjednim zemljama Otežan pristup kreditima Niska profitabilnost u trgovini Ratovi cijenama izmedu trgovackih lanaca Nepovoljniji uvjeti nabave Rast koncentracije tržišnog udjela kod vodecih trgovackih lanaca Pad tržišnog udjela obrtnicke trgovine Pritisak na smanjenje cijena i smanjenje marži Rast nelikvidnosti Smanjenje broja obrtnika
21
Projekcije EIZ
2010. 2011.
BDP () -0,7 2,2
Potrošnja kucanstva () -2,2 1,7
Cijene () 1,6 3,0
Stopa nezaposlenosti () 17,8 18,2
Izvor Ekonomski institut, Zagreb, Croatian
Economic Outlook, Br. 42, travanj 2010

• Oporavak gospodarstva ocekuje se u 2011. godini
• Ukupna potrošnja kucanstva mogla bi se ove godine
  dodatno smanjiti zbog rasta nezaposlenosti i
  potrošackog pesimizma
• Oporavak potrošnje stanovništva ocekuje se u
  2011. godini

22

• Faktor potrošackog optimizma/pesimizma vrlo je
  važan pri procjeni potrošnje
• U slucaju promjena percepcija potrošaca na
  bolje, upravo u ovom faktoru leže prilike za
  povecanje potrošnje
• Ukupna je potrošnja u Hrvatskoj smanjena više
  nego što su smanjeni dohoci, što pokazuje da
  postoji odredena nerealizirana kupovna moc
  stanovništva, ali je ona blokirana negativnim
  ocekivanjima
• Moguce je da optimizam koji donesu vladine mjere
  gospodarskog oporavka, narocito ako one budu
  povezane sa smanjenjem poreznog opterecenja i
  smanjivanjem nesigurnosti donesu i nešto
  povoljnija kretanja

23
Ocekivanja u EU
Izvor European Commission, Business and consumer
survey results, travanj 2010

• Indeksi pokazuju da se može ocekivati rast
  potrošnje u zemljama EU
• Kretanje maloprodajnog prometa u EU-27 u
  posljednja dva mjeseca 2010. godine u djelatnosti
  G47 ukazuje na pozitivni rast prometa u odnosu na
  prethodno razdoblje

24
Tržišni udio obrtnika u Sloveniji, 2003-2007.,
Izvor Statisticni urad Republike Slovenije

• U Sloveniji je izražen trend prema okrupnjavanju
  obrtnicke trgovine

25
6. Perspektive razvitka obrtnicke trgovine u
Hrvatskoj
Tržišno repozicioniranje obrtnicke trgovine

• Okrupnjavanje obrtnicke trgovine
• Daljnje udruživanje obrtnicke trgovine (veca
  kupovna snaga i pratece usluge omogucuju
  poboljšanje konkurentske pozicije obrtnicke
  trgovine)
• Plus marketi (niže cijene nabave, prepoznatljiva
  marketinška podrška, standardizacija, promocija,
  vlastita trgovacka marka Rial)
• Udruge trgovaca u Hrvatskoj (regionalno
  udruživanje obrtnicke trgovine u svrhu dobivanja
  što povoljnijih nabavnih cijena, dobivanja
  sigurnosti u pogledu kontinuiteta nabave,
  provodenja akcija, degustacija i reklama u
  suradnji s dobavljacima)

26

• Racionalizacija poslovanja (smanjenje troškova
  poslovanja)
• Održavati konkurentne cijene
• Postici lojalnost kupaca na dugi rok (skuplje je
  pridobiti novog kupca nego opsluživati starog
  kupca lojalni kupci troše više od nelojalnih)
• Izbor najpovoljnijih lokacija
• Pažljivo birati asortiman proizvoda s naglaskom
  na širinu asortimana, kvalitetu proizvoda i robne
  marke
• Razvoj trgovacke robne marke

27

• Poboljšanje usluge kroz dugo radno vrijeme
• Stvoriti uvjete za brzo obavljanje kupnje
  potrošaca (preglednost asortimana i brzina
  naplate robe)
• Prilagodba dizajna prodavaonice, layouta i
  ulaganje u uredenje prodajnog prostora
• Ulaganje u obrazovanje (obrazovni programi, IT
  tecajevi, marketinške vještine)
• Prilagodba marketinga (od masovnog reklamiranja
  prema ciljanoj promociji i internetskom
  marketingu)

28

• Promijeniti odnos s kupcem od prodaje proizvoda
  do prodaje doživljaja kupnje (u prodavaonici
  mora postojati ugodaj kupnje)
• Ponuditi socijalni element (mala trgovina je
  mjesto gdje se kupci druže, informiraju i
  upoznaju, a ne samo mjesto prodaje proizvoda)
• Pracenje kupaca i personalizacija odnosa s kupcem
  (važno je razviti osobni kontakt s kupcem,
  upoznati svakog pojedinog kupca npr. datum
  rodenja, omiljena boja, vrijeme kada voli
  kupovati, omiljeni proizvod svaki kupac je
  drugaciji)
• Naglasak na ljubaznosti prodajnog osoblja

29
Maloprodajna politika otvorena pitanja

• Pojednostavljenje administrativnih procedura
• Povezivanje obrta
• Unapredenje obrazovanja
• Poticanje zapošljavanja, dokvalifikacije i
  prekvalifikacije
• Bolji pristup mikro kreditima
• Uspostava potpune baze podataka obrtnicke
  trgovine
• Efikasnija zaštita tržišnog natjecanja

Ekonomski Institut, Zagreb, Analiza dosadašnjeg
razvoja i stanja obrtništva sa smjernicama za
strategiju njegova razvoja, 2009
30
RASPRAVA