PROSOCIJALNO PONA

1
PROSOCIJALNO PONAŠANJE

• Marija Juravic Irena Kneževic

2
UVOD

• na altruisticko ponašanje broj promatraca i
  vremenski tjesnac imaju snažan utjecaj.
• Postoje dvije razlicite definicije prosocijalnog
  ponašanja
• definicije koje su iskljucile egoisticki
  motivirano ponašanje (npr. reciprocnost norma
  da drugima trebamo ciniti ono što oni cine nama,
  u terminima prosocijalnog ponašanja to znaci da
  ljudi pomažu zato što se njima ponagalo) i
  naglasile empaticki motivirano ponašanje (kao
  prekidanje patnji žrtve)
• definicije koje tvrde da je neprakticno
  definirati altruizam na osnovi motivacijskog
  stanja jer je nemoguce u svakom pojedinacnom
  slucaju zakljuciti je li ponašanje motivirano
  empaticki ili ne.

3
UVOD

• Bernhoff je specificirao 2 uvjeta koji definiraju
  prosocijalne reakcije
• namjera da se pomogne drugoj osobi
• sloboda izbora (npr. nepostojanje profesionalne
  obveze).
• Dakle, prosocijalno ponašanje je vid moralnog
  nastupa koji ukljucuje društveno poželjna
  ponašanja poput dijeljenja s drugima, pomaganja i
  suradnje, a suvremeni istraživaci govore o
  altruizmu, kao o sinonimu za prosocijalno
  ponašanje.

4
PRIMJERI PROSOCIJALNOG PONAŠANJA

• Altruisticno ponašanje je ponašanje koje pomaže
  blagostanju drugog pojedinca usprkos ugrožavanju
  blagostanja davatelja pomoci.
• Altruisticno ponašanje nije nužno nesebicno
  ponašanje.
• U mnogim slucajevima dobivaju se nagrade, bilo
  vidljive bilo nevidljive.
• Pravo altruisticno ponašanje je najvjerojatnije u
  kriznim situacijama koje zahtijevaju neposrednu
  akciju

5
PRIMJERI PROSOCIJALNOG PONAŠANJA

• Postoji velik broj altruisticnih motiva. To su
  moralne obveze, reciprocnost, povecanje
  samopoštovanja, želja za priznanjem, empatija,
  itd.
• Empatija je emocionalno stanje jedne osobe koje
  korespondira s emocionalnim stanjem druge osobe.
• Kako postoje motivi koji mogu potaknuti na
  prosocijalno ponašanje, tako postoje i motini
  koji ga mogu zakociti. Neki od tih motiva su
  stres, opasnost, gubitak vremena, materijalni
  gubici, nekompetentnost itd. Svi ti motivi se
  jednim imenom mogu nazvati troškovima pomaganja

6
ZAŠTO LJUDI POMAŽU JEDNI DRUGIMA?

• SOCIOBIOLOGIJA
• Altruizam se može razumjeti kao rezultat prirodne
  selekcije ako on prije povecava nego smanjuje
  mogucnost jedinke (ili njezine rodbine) da se
  reproducira.
• prosocijalno ponašanje nije ograniceno samo na
  rodake
• Trivers je pokušao svojom teorijom reciprocnog
  altruizma objasniti prosocijalno ponašanje medu
  nesrodnicima.
• Osnovna postavka teorije je da je prosocijalno
  ponašanje favorizirano prirodnom selekcijom ako
  slijedi princip reciprociteta i ako je cijena
  koštanja za pomagaca manja od koristi za onoga
  tko prima pomoc.

7
ZAŠTO LJUDI POMAŽU JEDNI DRUGIMA?

• INDIVIDUALISTICKI PRISTUP
• Istraživanja su pokazala da pozitivno
  raspoloženje potice pomaganje.
• Bower to objašnjava modelom ''bojenja temeljnim
  osjecajima''. Informacijska uloga raspoloženja
  objašnjena je kao selektivna aktivacija i
  povecana dostupnost sadržaja pamcenja sukladnih
  raspoloženju.
• U znacenju, dobro raspoloženje može pobuditi
  pozitivne misli koje ukljucuju pozitivno obojene
  aktivnosti kao što je prosocijalno ponašanje.

8

• Schwartz to objašnjava modelom ''osjecaja kao
  informacije''
• ispitanici u pozitivnom raspoloženju odgovaraju
  više altrusiticki jer situacija signalizira da je
  situacija sigurna i pod kontrolom.
• Buduci da su altruisticni odgovori potisnuti
  signalima opasnosti, relativna odsutnost
  opasnosti izvedena iz dobrog raspoloženja može
  potaknuti altruisticko ponašanje
• Loše raspoloženje signalizira mogucu opasnost
  podižici percipiranu cijenu intervencije.

9

• Razinu pomaganja posebno podiže interpersonalna
  krivnja.
• Interpersonalna krivnja su negativni osjecaji o
  sebi samom koji proizlaze iz spoznaje da smo
  odgovorni za stres ili štetu pocinjenu drugim
  ljudima.

10
INTERPERSONALNI PRISTUP

• Mills i Clark su suprostavili odnose razmjene i
  odnose zajednice.
• Odnosi razmjene su odnosi s nepoznatim osobama i
  poznanicima, a odnosi zajednice su odnosi izmedu
  prijatelja, clanova obitelji i romanticnih
  partnera.
• U odnosima razmjene ljudi nastoje izvuci što više
  koristi, a u odnosima zajednice se brinu i o
  dobrobiti drugih osoba.

11
INTERPERSONALNI PRISTUP

• Altruizam utemeljen na empatiji
• Empatija i prosocijalno ponašanje su u pozitivnoj
  korelaciji.
• Ispitanici koji izvještavaju da kao odgovor na
  kriznu situaciju ponajprije osjecaju nelagodu,
  djeluju situacijski specificno, dok ispitanici
  koji izvještavaju da pretežno osjecaju empaticku
  zabrinutost djeluju altruisticki, nezavisno od
  situacijskih ogranicenja.
• Naime, empatijska zabrinutost kao varijabla
  licnosti može se izjednaciti sa stalnom
  altruistickom motivacijom (jer empatija motivira
  altruizam), dok se stalno prevladavanje osobne
  neugode može smatrati trajnom egoistickom
  orijentacijom.
• Empaticka briga pretpostavlja postavljanje u
  poziciju žrtve i dijeljenje njezine patnje.
  Smanjivanje patnji žrtve ublažava negativne
  osjecaje pomagaca, što je praceno osjecajem
  olakšanja (Hewstone, Stroebe, 2003).

12
INTERPERSONALNI PRISTUP

• Atribucija i prosocijalni pojam o sebi
• Dok prisustvovanje nevoljama drugih može povecati
  empaticku brigu, strategije usmjerene na
  atribucijski stil mogu unaprijediti altruisticni
  pojam o sebi.
• Preobuka u atribuciji može povecati spremnost i
  volju ljudi da se ukljuce u socijalno poželjne
  aktivnosti.

13
PROUCAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM
SUSTAVIMA

• Prosocijalno ponašanje se dogada unutar
  socijalnih sustava.
• ocekuje se da ce pojedinci reagirati oslanjajuci
  se na konsenzusom ustanovljene norme u socijalnim
  okruženjima.

14
PROUCAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM
SUSTAVIMA

• Norme pravicnosti
• Ljudi se ravnaju po normativnim ocekivanjima o
  razini dobitaka i gubitaka koje oni, po svom
  mišljenju, osobno zaslužuju.
• Norme pravicnosti se primjenjuju i na vlastite i
  na tude privilegije i lišavanja.
• Ljudi koji percipiraju kao pravicno ono što se
  njima samima dogada, vrlo su osjetljivi na
  percipiranu nepravdu prema drugim ljudima.
• Dakle, altruisticka motivacija ulazi u igru nakon
  ispunjavanja egoisticnih aspiracija.

15
PROUCAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM
SUSTAVIMA

• Grunder, Romer i Korth opisuju normu
  samodovoljnosti koja implicira da je žrtva na
  prvom mjestu trebala voditi racuna o samoj sebi.
• Ako se žrtva ponašala nemarno, poriv da joj se
  pomogne može biti potisnut.

16
PROUCAVANJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM
SUSTAVIMA

• Socijalna odgovornost
• Norma socijalne odgovornosti propisuje da
  pojedinci trebaju pomoci drugim ljudima, koji
  ovise o njihovoj pomoci.
• Prosocijalno religijsko propovijedanje može
  proširiti altruisticko ponašanje, ono proširuje
  vlastitu grupu preko granica obitelji i daje
  mogucnost da se doživi ''mi-osjecaj'' s drugim
  clanovima društva.
• Prosocijalno ponašanje treba njegovati i u
  obitelji. Istraživanja su pokazala da je
  prosocijalno ponašanje djece povezano s nacinima
  na koje roditelji socijaliziraju djecu.

17
INTERVENCIJE U SITUACIJAMA NUŽDE KADA CEMO
POMOCI?

• spremnost da se intervenira u situacijama krize
  veca kada su promatraci sami nego kada su
  okruženi drugim osobama
• 3 procesa koja koce pomaganje u grupi promatraca
• Difuzija odgovornosti Uz ostale promatrace
  njegova/njezina odgovornost je smanjena. Ova
  difuzija odgovornosti dovodi do manje altruizma,
  a efekt raste s porastom broja promatraca
• Pluralisticko neznanje Visoka situacijska
  dvosmislenost kod promatraca izaziva osjecaj
  nesigurnosti. Procesi socijalne usporedbe vode do
  pogrešnog zakljucka da ostali promatraci
  interpretiraju dogadaj odnosno situaciju kao
  bezazlenu
• Strah od vrednovanja nazocnost ostalih
  promatraca pobuduje osjecaj nelagode zbog toga
  što oni mogu promatrati mogucu intervenciju. Ova
  strahovanja osobito inhibiraju u situacijama u
  kojima promatrac nije siguran hoce li biti
  sposoban intervenirati uspješno.

18
SOCIJALNA PODRŠKA

• Socijalna podrška usmjerena je na davanje i
  primanje pomoci koju pružaju odnosi kada se ljudi
  suocavaju sa stresnim dogadajima i svakodnevnim
  problemima
• rezultira odredenom kolicinom zaštite od
  nepovoljnih posljedica negativnih dogadaja onda
  kada se dogadaju stresni životni dogadaji
• pozitivan utjecaj na psihološko stanje

19
PROSOCIJALNO PONAŠANJE UDJETINJSTVU

• bebe placu kad cuju druge bebe da placu, ali i ne
  i kada cuju snimku svog vlastitog placa, što
  govori o barem primitivnom obliku empatije
• Takoder, postoje istraživanja koja ukazuju na
  cinjenicu da je dijeljenje s drugima prisutno i
  kod djece mlade od dvije godine

20
DOBNE I SPOLNE RAZLIKE U PROSOCIJALNOM PONAŠANJU

• na djecje prosocijalno ponašanje utjece napredak
  u misaonim i emocionalnim procesima, pa možemo
  ocekivati da ce ucestalost altruisitickih
  postupaka rasti u funkciji dobi ?starija djeca
  spremnija su na dijeljenje i pomaganje od mlade
  djece
• Nije sasvim jasna spolna i dobna uloga u
  prosocijalnom ponašanju
• mlada djeca pomažu drugima koliko i starija ako
  im je u pocetku receno da imaju i znanja i
  vještine potrebne za to
• dobne razlike u prosocijalnom ponašanja vidljiva
  pri opažanju u eksperimentalnim, ali ne i
  prirodnim uvjetima

21
KOGNITIVNI I EMOCIONALNI CINITELJI

• Moralno rasudivanje ?pozitivna veza izmedu
  djecjeg moralnog rasudivanja i altruistickog
  ponašanja
• Uživljavanje u tudi položaj ?fizicki, emocionalni
  ili socijalni položaj
• Zauzimanje necijeg tjelesnog položaja (Piagetov
  zadatak sa tri planine) ?slaba povezanost izmedu
  stavljanja u tudi fizicki položaj i altruistickog
  ponašanja
• Uživljavanje u tudi društveni položaj?sposobnosti
  poistovjecivanja s mislima i uvjerenjima druge
  osobe ?cešce altruisticna ona djeca koja mogu
  uspješno ispricati pricu promatranu s tude tocke
  gledišta
• Uživljavanje u tudi emocionalni položaj?
  razumijevanje, ali ne i nužno doživljavanje,
  tudih osjecaja ? manje proucavano u pozitivnoj
  korelaciji sa altruizmom

22
KOGNITIVNI I EMOCIONALNI CINITELJI

• Potkrepljivanje ? ucinak nagrade i pohvale na
  djecje prosocijalno ponašanje
• Procesi potkrepljivanja mogu djelovati i u
  odsutnosti vanjskih nagrada i odobravanja.
• Promatranje veselja i olakšanja što ga osjeca
  netko kome smo pomogli takoder potkrepljuje našu
  sklonost pomaganju
• Modeliranje i mediji ?više emitiraju one koje
  doživljavaju jacima, kompetentnijima, važnijima
• redovito gledanje ''prosocijalnog televizijskog
  programa'' može povecati cestinu altruisticnih i
  poželjnih ponašanja na svim dobnim razinama

23
PROSOCIJALNO PONAŠANJE U ADOLESCENCIJI

• zbog sve uspješnijeg shvacanja vlastitog položaja
  kao i položaja drugih logicno ocekivati da se u
  adolescenciji razvijaju viši stupnjevi moralnog
  rasudivanja i veca ucestalost prosocijalnog
  ponašanja mladih
• Stariji adolescenti više od mladih cijene
  empaticno motivirano pomaganje, a ne ono koje se
  prakticira zato što to zahtijevaju društvene
  norme
• Ali, ono što je iznenadujuce je to da adolescenti
  nisu više od djece skloni pomažucem ponašanju.
  Oni samo takvo ponašanje prakticiraju na drugi
  nacin i iz drugih razloga

24
ALTRUIZAM, EMOCIONALNA EMPATIJA ISAMOPOŠTOVANJE
KOD STUDENATA HUMANISTICKOGI NEHUMANISTICKOG
USMJERENJA

• prosocijalno ponašanje se definira kao voljno,
  intencionalno ponašanje koje ima pozitivne
  posljedice za druge
• Altruizam podrazumijeva istinski nesebicno
  ponašanje
• empatija ukljucuje dijeljenje percipiranih
  emocija drugih osoba.
• Samopoštovanje je zapravo samoevaluacija kojom
  pojedinac održava stav prihvacanja ili
  neprihvacanja sebe
• Cilj istraživanja bio je utvrditi kakav je odnos
  izmedu altruizma,emocionalne empatije i
  samopoštovanja kod studenata razlicitih
  studijskih usmjerenja.
• korištene tri skale (Skala altruizma, Skala
  emocionalne empatije i Coopersmithov upitnik
  samopoštovanja).
• Utvrdeno je da postoji statisticki znacajna
  povezanost varijabli altruizma,emocionalne
  empatije i samopoštovanja.
• studenti Filozofskog fakulteta imaju vecu razinu
  altruizma, te da žene, bez obzira na studijsko
  usmjerenje, imaju vece rezultate na primijenjenim
  skalama altruizma i emocionalne empatije. Takoder
  je utvrdeno da su empatija, spol i studijsko
  usmjerenje dobri prediktori altruizma, dok
  samopoštovanje nije, kod studenata i Filozofskog
  i Ekonomskog fakulteta.

25

• THE END!! ?