Title: PRAVO I INSTITUCIJE EU
1PRAVO I INSTITUCIJE EU
2EU 27 država clanicapovršina više od 1,5
milijuna cetvornih milja stanovništvo više od
500 milijuna gradana
3NASTANAK I RAZVOJ
- J. Monnet (1888. 1979.) prvi zakljucak Gdje
je promjena bila prihvacena, rast je bio
osiguranspoznao sam da je potrebno i moguce
organizirati promjene. - .gdje je organizacija tu je stvarna moc
- 1914. služba nabave francuske vojske u Londonu
- 1919. tajništvo Lige nacija
- 1941. ekonomski savjetnik Roosevelta, Victory
program
4- 1950. Schumanov govor (francuski ministar
vanjskih poslova) nadahnut J. Monnetovim idejama
taj rat koji je rat u mislima mora se
pobijediti oružjem mašte ugljen i celik razlog
razdora u dva rata, zašto ne upravljati njima
zajedno - METODE definirati CILJEVE, organizirati
diskusiju, poticati približavanje i naposljetku
dati demokratskim institucijama zadatak
administriranja zajednickog interesa.
5- 1950. Schumanov plan osnivanje Europske
zajednice za ugljen i celik (EZUC) Ugovor o
osnivanju EZUC (Pariz) potpisan 1951 (stupio na
snagu 1952) - Ranije paneuropske ideje politicke,
humanisticke, hegemonisticke, federalisticke
kohezija na prisili, politicka, promjenjiva. - Ekonomski programi od 1923. Coudenhof Calergi
Aristide Briant 1929. - stabilizacija CARINA
automatsko snižavanje
6RAZDOBLJA EUROPSKE INTEGRACIJSKE POVIJESTI
- 1950-te sredine 1960-ih poceci
- Sredina 1960-tih 1986. kriza
- 1986. 1993. uspjeh
- 1993. 2005. širenje i konsolidacija
- 2005. i traje ustavna kriza/kriza identiteta
79. svibnja 1950.Schumanova deklaracija
- Europa nece biti izgradena odjednom, ili prema
jedinstvenom planu. Bit ce izgradena kroz
konkretna ostvarenja kojima ce se prvo stvoriti
de facto solidarnost. Približavanje europskih
nacija zahtjeva eliminaciju dugogodišnjih sukoba
izmedu Francuske i Njemacke. Svaka poduzeta
akcija mora se u prvom redu ticati te dvije
zemlje. -
- Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji
ucinit ce da rat izmedu Francuske i Njemacke
postane ne samo nezamisliv, vec i materijalno
nemoguc.
8Schumanova deklaracija
- Udruživanjem bazicne proizvodnje i uspostavom
nove Visoke vlasti cije ce odluke obvezivati
Francusku, Njemacku i druge države clanice, ovaj
ce prijedlog dovesti do ostvarenja prvog
konkretnog temelja europske federacije nužne za
ocuvanje mira. - 18.04.1951 Pariški ugovor Francuska, Njemacka,
Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg
prihvatili su plan i uspostavili prvu Europsku
zajednicu za ugljen i celik (stupio na
snagu1952.)
9EEZ
- 1957. potpisani Rimski ugovori (stupili na snagu
1.1.1958.)- uspostavljene dvije nove Zajednice
Europska Ekonomska Zajednica (EEZ) i Euratom - Clanak 2 Ugovora o EEZ
- Zajednica ce imati kao zadatak, uspostavom
zajednickog tržišta i postupnim ujednacavanjem
ekonomskih politika država clanica, promovirati u
cijeloj zajednici harmonicni razvoj ekonomskih
aktivnosti, stalni i uravnoteženi napredak,
porast stabilnosti, ubrzani rast životnog
standarda i užu suradnju izmedu države koje joj
pripadaju.
10OSNIVACKI UGOVORI
PARIZ 1951 -stupio na snagu 1952
RIM 1957 -stupio na snagu 1958
EZUC
EURATOM
Ugovor o osnivanju EEZ
Ugovor o spajanju (1965) -stupio na snagu 1967.
spajaju se izvršna tijela EZUC, EEZ i
EURATOM -od sad EZ ima jednu Komisiju i jedno
Vijece
Europski Jedinstveni Akt 1986 mijenja se
Ugovor iz Rima
11Maastricht 1992 Ugovor o Europskoj uniji stupio
na snagu 1993.
EZUC
EURATOM
EZ
EU
Amsterdam 1997 (revizija Ugovora iz
Maastrichta) Ugovor stupio na snagu 1999
ECSC Treaty
EAEC Treaty
EC Treaty
EU Treaty
12- 21.2.2001. potpisan Ugovor iz Nice kojim se
mijenjaju Ugovor o Europskoj uniji i Ugovori o
osnivanju Europskih zajednica (stupio na snagu
2003. godine) - 29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju s RH (stupio na snagu 1.2.2005.)
13- 2005 - Francuska, Nizozemska, Luxembourg NE
Ustavu za EU - 13.12.2007. potpisani ugovori iz Lisabona (stupio
na snagu 1.12.2009. nakon što su i Irci izglasali
DA)
14PROŠIRENJA EU
- 1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i
celik, 6 država osnivaca Belgija, Francuska,
Njemacka, Italija, Luxemburg i Nizozemska - 1957. (1.1.1958.) Europska ekonomska zajednica.
- 1973. godine pristupaju Danska, Irska i Velika
Britanija. - 1981. godine pristupa Grcka.
- 1986. godine clanice postaju Španjolska i
Portugal. - 1995. godine pristupaju Austrija, Finska i
Švedska. - 2004. godine punopravnih clanicama postaju i
Ceška, Madarska, Poljska, Slovacka, Slovenija,
Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta. - 1.1.2007. pristupile su Bugarska i Rumunjska.
- 2013HRVATSKA
15VALOVI PROŠIRENJA EU
- 1951 Belgija, Francuska, Njemacka, Italija,
Luksemburg i Nizozemska (EZUC) - (1957 EEZ i EURATOM)
- 1973 Danska, Irska i Velika Britanija
- 1981 Grcka
- 1986 Portugal i Španjolska
- 1995 Austrija, Finska i Švedska
- 2004 Cipar, Ceška, Estonija, Litva, Latvija,
Madarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovacka, - 2007 Bugarska i Rumunjska
- 2013
16- Status države kandidatkinje imaju Hrvatska,
Turska, Makedonija, Island i Crna Gora - 2005. pocele pregovore o pristupanju EU (osim
Islanda i Crne Gore, 2010.)
17- 30.06.2011. zakljuceni pregovori s EU
- Hrvatska dobila datum ulaska u punopravno
clanstvo (1.7.2013)
18- Na sastanku stalnih predstavnika država clanica u
Vijecu ministara EU-a održanom 13. rujna 2011. u
Bruxellesu prihvacena je engleska verzija teksta
pristupnog ugovora EU s RH(dokument br. 14003/11
u registru Vijeca EU) - prema proceduri tekst mora proci raspravu u
Europskom parlamentu u Odboru za vanjsku
politiku, te plenarnu sjednicu Parlamenta, nakon
cega bi Ugovor trebao biti potpisan na summitu EU
19- Hrvatska bi 1. srpnja 2013. godine trebala
postati 28. država clanica EU nakon što Ugovor
bude ratificiran u Europskom kao i u parlamentima
država clanica EU. - nakon što Ugovor bude ratificiran potrebno je
provesti referendum u RH - !državni referendum - cl. 142 Ustava RH Odluka o
udruživanju RH donosi se na referendumu vecinom
glasova biraca koji su pristupili referendumu.
20Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog
sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i
lokalne i podrucne (regionalne) samouprave
- Clanak 3.
- Državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor
i predsjednik Republike Hrvatske. - Hrvatski sabor može raspisati referendum o
prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu
zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. - Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i
uz supotpis predsjednika Vlade raspisati
referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o
drugom pitanju za koje drži da je važno za
neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske - Hrvatski sabor ce raspisati referendum o
pitanjima iz stavka 2. i 3. ovoga clanka ako to
zatraži deset posto od ukupnog broja biraca u
Republici Hrvatskoj. - Državni referendum mora se raspisati radi
donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske
u savez s drugim državama.
21- Raspoloženje gradana RH o ulasku u EU (sacinila
agencija Ipsos plus za Delegaciju EU u RH) 57
onih koji bi izišli na referendum dalo glas za
pristupanje - 37 njih bi glasovalo protiv ulaska zemlje u EU
- 87 ispitanih ocjenjuje da su osrednje ili loše
informirani o EU, a najviše ispitanika želi
informacije o tome što je tocno Hrvatska
ispregovarala s EU, kao i o ucincima clanstva na
gospodarsku situaciju i standard gradana
22Osnivacki akt
- Lisabonski ugovor
- Ugovor o Europskoj uniji
- Ugovor o funkcioniranju Europske unije
- Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju
- Osnivacki ugovori propisuju
- Temeljna prava pojedinaca (npr. jamstvo slobode
kretanja dobara, usluga, radnika, kapitala, itd) - Osnivacki ugovori primarni izvor prava EU
- Institucionalnu strukturu EU (Komisija, Vijece,
Parlament, Europsko vijece, ECB, agencije, itd.) - Što EU može uredivat (nadležnosti)
- Nacin kojim EU odlucuje o pitanjima unutar svoje
nadležnosti (zakonodavni postupak i pravni akti)