Mediji i njihov utjecaj

1
Mediji i njihov utjecaj u društvu
2
Neki primjeri medija
3
Što su to mediji?

• Mediji su kompleksni pojam koji oznacava sustave
  javnog informiranja, koji služe za raspršivanje
  (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja
  u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave
  najširih slojeva stanovništva.
• Vec dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji
  prenose neki sadržaj, vec su zapravo oformili
  vlastitu socijalnu sredinu i postali dio našeg
  vlastitog prirodno-umjetnog okruženja. Oni su
  prijatelji, neprijatelji, obožavani, omraženi...
  o njima pricamo kao da su ljudi, dajemo im
  nadimke oni nas uznemiravaju, ljute, prema njima
  smo pristojni... Od njih ocekujemo jako puno,
  prenose nam neko znanje, predstavljaju zabavu.

4
Vrste medija

• Medije možemo podijeliti u dvije grupe
• po nacinu prenošenja informacija
• po vrsti informacije koju nam prenose

5
Mediji po nacinu prenošenjainformacija

• Po toj podjeli razlikujemo nekoliko glavnih
  podjela kao što su
• radio
• televizija
• novine,casopisi i druge tiskovine
• internet

6

• RADIO - danas je star oko 80 godina! Poceo je s
  velikim uzbudenjem, groznicom i ogromnim
  ocekivanjima.Kao sredstvo komunikacije, radio
  ima povijesni znacaj. U Hrvatskoj danas ima manji
  broj nacionalnih, ali i veliki broj lokalni radio
  postaja (oko 130). Broj radio-prijemnika u
  kucanstvima dostigao je gotovo razinu saturacije
  (90), a i u automobilima je sve prisutniji (68
  kucanstava posjeduje automobil). Približno oko
  60 populacije redoviti su slušatelji radiopostaja

7
Putem radija u svakom trenutku možemo dobiti
razne informacije,preko korisnih
informacija(npr.stanje na cestama,vrijeme,politick
e situacije) do raznih zabavnih
informacija.Radio kao medij je jedan od
najdostupnijih uz novine.
U 2002. godini, u ukupnoj populaciji od 10 do 74
godine starosti najslušaniji je HRVATSKI RADIO 1
- s oko 240.000 slušatelja dnevno. Slijedi ga
NARODNI RADIO - s oko 203.000 slušatelja, te
OTVORENI RADIO - s oko 163.000 slušatelja. Još 6
radiopostaja ima preko 50.000 slušatelja dnevno.
Vec i sam podatak o broju slušatelja prvi je
pokazatelj o opcem ugledu neke radiopostaje.
8
(No Transcript)
9

• TELEVIZIJA-njena povijest je nešto bolje
  utemeljena u našim osobnim sjecanjima (barem onih
  malo starijih). Prva je slika poslana iz Njemacke
  još 1952. godine. Dakle, televizija je prevalila
  pola stoljeca. Tada se emitirala tek koji sat na
  dan a danas je popunila svih 24 sata . Televizija
  je bila i ostala podrucje kontraverzi ponekad ju
  se hvali kao prozor u svijet, a ponekad je zlo,
  koje sistematski laže o svemu što se zaista
  zbiva u stvarnom svijetu. Bezbroj studija je
  napisano o direktnim i indirektnim posljedicama
  izloženosti televizijskom programu. Nedvojbeno,
  prednost televizije je u vizualnoj prezentaciji
  (slika, rijec, glazba, atmosfera...).

10
U Hrvatskoj je televizija svakako najjaci medij
danas.TV prijemnik je zaista gotovo
najzastupljeniji industrijski proizvod u
kucanstvima Hrvatske (98) 96 kucanstva ima
prijemnik u boji, u 23 postoji više od jednog
prijemnika u kucanstvu videorekorder se
pridružuje u 56 kucanstava satelitsku antenu
ima 30 kucanstava, dok je kabelska televizija
prisutna tek u oko 18 kucanstava. Televizija
kao medij donosi nam sve informacije koje nas
zanimaju,od politickih vijesti do
sportskih,glazbenih novosti pa sve do nepotrebnih
informacija o poznatima koje htjeli mi to
priznati ili ne zabavljaju cijelo pucanstvo.Jedna
od mane televizije kao medija je u tome što nam
nisu dostupne informacije u svakom trenutku vec
samo za vrijeme informativnih emisija.
11
Na temelju ankete iz 2002. Godine cak 87
gradana(starosne dobi od 10 do 74 god.)
svakodnevno prati televizijski program.Vecina
provodi dnevno i do 3,5 sata pred
televizijom.Najviše se gledao HTV 1,zatim HTV 2,a
onda tek NOVA TV i HTV3(RTL još tada nije
postajao u Hrvatskoj) Prosjecna gledanost
televizije znacajno se razlikuje i prema
dijelovima dana. U 2002. godini vrh gledanosti
nalazio se izmedu 19.00 i 21.00 sat. Podaci
pokazuju da HTV1 ima dva vrha gledanosti i to oko
12.00 i oko 19.30 sati, dok su HTV2, HTV3 i NOVA
TV imali samo jedan vrh gledanosti oko 21.00 sat.
Analiza gledanosti po danima u tjednu pokazuje da
su HTV1 i HTV3 imale najveci doseg nedjeljom, dok
su HTV2 i NOVA TV veci doseg postizale u radnim
danima.
12
(No Transcript)
13
Analizom ukupnog gledateljstva (share)
televizijskih postaja najveci dio kolaca pripada
HTV 1 (više od ½), potom HTV 2 (oko ¼ ), dok su
HTV 3 i NOVA TV izjednaceni. Sve ostale TV
postaje koje se mogu gledati u RH imaju zanemariv
udio.
14

• Dnevnici, casopisi i ostala tiskovine takoder
  predstavljaju bitne karike u današnjem medijskom
  spletu Hrvatske. Osnovna obilježja tiskovina su
  masovnost, fleksibilnost, jeftinost ali i visok
  stupanj selektivnosti, mogucnost specijalizacije,
  te dulji životni vijek takvog proizvoda
  (mogucnost ponovnog citanja). I dok danas vec
  imamo prilicno mnoštvo raznih naslova u
  segmentu tiskovina, njihove naklade cesto nisu
  zadovoljavajuce.
• Novine su poslije radija najdostupniji medij i
  jedan od najkorištenijih medija.One donose razne
  informacije koje se ticu svakodnevnih
  informacija,ali se najcešce zadržava na
  ozbiljnijim informacijama(npr.stanje u državi,
  razlicita nedjela)U njima možemo naci i sportske
  novosti te novosti o poznatima ali te informacije
  su jako sažete.

15
Po istraživanu iz 2005.godine najcitanija dnevna
novina u Hrvatskoj je Jutarnji list, koji je tek
nedavno pretekao dugo vremena najtiražniji
Vecernji list. Daleko iza tih dviju dnevnih
novina je Slobodna Dalmacija, a za njom kaska
Novi list. Slijede dnevnik 24 sata, zatim Glas
Istre, Sportske novosti, Glas Slavonije te
Vjesnik. Po istraživanju iz 2005.godine dnevne
novine ne cita oko 20ljudi. Iako po novi
istraživanjima dnevnik 24 sata u 2006.godini je
doživio veliki rast te sada konkurira Jutarnjem i
Vecernjem listu,te u 2006.godini pocinje izlaziti
i nova dnevna novina Metro.
16
(No Transcript)
17

• Magazini i casopisi u Hrvatskoj

Najcitaniji hrvatski magazin je Glorija, koji
cita 14 posto nacije. Gloriji su se najviše
približili Auto klub i Globus, s po šest posto
citatelja. Slijedi Story s pet posto citatelja.
Za oko tri posto citatelja izborili su se Klik,
Cosmopolitan i Arena. Nešto preko dva posto
citatelja imaju Mila, Nacional i Tena, a manje od
dva posto Bug, OK, TV Story i Vita. Ispod jedan
posto citatelja imaju Feral i Moja
sudbina.Usporedimo li citatelje mlade dobi i one
starije od 65 godina, vec na prvi pogled su
vidljive razlike mladi najviše citaju Auto
klub, Klik, Story, Cosmopolitan, Glorija. U
skupini od 35 do 44 godine najcitanija je
Glorija, pa Auto klub, Tena i Nacional. Ova
skupina najmanje cita OK i Klik. Stariji od 65
godina najviše citaju Gloriju, a zatim Globus i
Arenu. Uopce ne citaju OK, Bug niti Cosmopolitan.
Na kraju, istraživanje je pokazalo i to da
gotovo 36 posto Hrvata uopce ne cita casopise
18
Casopisi i magazini su mediji zabavnog karaktera
koje se najviše bave poznatima, te prikazivanjima
raznih manifestacija s jedne strane, a s druge
strane pitanjima i problemima obicnih
ljudi. Casopisi i magazini su više mediji koje
cita mlada i stara populacija.
19
Internet Posebno dobro odražava ukupni razvoj u
svijetu medija (od pohrane medija, preko
transmisije medija i dalje do interakrivnog
medija). Unatrag svega nekoliko godina svjedoci
smo strahovitih promjena u nacinu na koji se
koristi, a može se ocekivati još više. Internet
omogucava nevideno ako razumijemo umjetnost
elektronicke intrige. Premda razvoj interneta u
Hrvatskoj ide sporije no što bi mi to željeli,
svjedoci smo vrijednih pomaka. S pocetkom 2003.,
godine u 34 kucanstava nalazilo se PC/racunalo a
oko 26 ih je opremljeno prikljuckom za internet.
Gledano na ukupnu populaciju (10 do 74 g.) njih
oko 18 se tada koristilo internetom. Ipak,
ohrabruje najnoviji podatak prema kojem je ove
jeseni došlo do rasta opremljenosti kucanstava
trajnim dobrima, pa tako sada 48 kucanstava ima
racunalo (prijenosno 7 i stolno 46) i oko
35 ima osiguran pristup na Internet.
20
Korištenost Interneta u 2005. godini kod naših se
gradana (starijih od 15 godina) ustalila na
razini od oko 35. Ocekivalo se i veci rast ali
umjesto ubrzane revolucije imamo sporiju
evoluciju! Promatrano u usporedbi s nekim
zemljama iz okruženja ili Centralne i Istocne
Europe i naša razina korištenja Interneta bi
trebala biti i bolja. Tako, na primjer,
penetracija u Austriji je 57, Estoniji 51,
Sloveniji-preko 50, Italiji 45, Slovackoj 41,
Ceškoj 35. Iza nas su pak Poljska, Latvija,
Litva 31, Srbija i CG -28, Madarska.. Šta se
tice interneta ono je medij koji nam na najbrži
nacin donosi novosti iz svijeta.Internet ima jako
široki spektar informacija te vecina informacija
na internetu su vrlo detaljne.Internet je
najnoviji medij i on još za sada ima utjecaj samo
na mali broj stanovništva ali s vremenom ce
Internet biti jedno od glavnih sredstava
informacija.
21
Internet najcešce koristimo za
22
Mjesta gdje koristimo Internet
23
Letci trgovackih lanaca medij širokog dosega?
Posebne promocijske akcije i ugodna kupovina
važni su faktori pri odabiru trgovine. Trgovci
zato žele utjecati na kupcev odabir trgovine u
kojoj ce obavljati kupnju. Trgovci takoder znaju
da je udio impulzivnih kupnji vrlo visok pa je
stoga moguce da komuniciranje lecima bitno utjece
na odluku o kupnji proizvoda. Naime, kupci pored
proizvoda na akciji, cesto u svoju kupovnu
košaricu stavljaju i druge proizvode koji nisu
bili na akciji što je dodatni cilj trgovaca. Na
prvi pogled moguce je primijetiti veliki broj
izdanih letaka što govori da je tržišno
komuniciranje lecima jedno od najmocnijih alata
kojemu je svrha upliv u potrošacevu kupovnu
odluku. Temeljitijom analizom tržišnih
strategija oglašavanja i unapredenja prodaje,
trgovci, ali i proizvodaci i distributeri preko
letaka lako saznaju kakav je nacin komuniciranja
s potrošacima. Na toj se osnovi može govoriti o
citavom nizu strategija kojima se služe tržišni
subjekti pa je tako moguce odrediti i ulogu
letaka kao komunikacijskog kanala izmedu trgovca,
proizvodaca i dobavljaca.
24

• Mediji po vrsti informacija koje prenose
• Što se tice medija po vrsti informacija mogli bi
  informacije podijeliti u
• nekoliko vecih skupina
• dnevne informacije
• politicke novosti
• sportske vijesti
• vijesti iz kulture
• vijesti o poznatima
• ostalo

25
Pod dnevne informacije podrazumijevaju se vijesti
od prethodnog dana,najcešce donose informacije
iz crne kronike,vijesti vezane uz državu,ali i
važnije svjetske vijestiTe dnevne novosti donose
svi mediji,a najviše su zastupljeni u svim
televizijskim i radijskim vijestima te
dnevnicima,te možemo ih naci i u dnevnim
novinama. (npr.vijesti o štrajkovima,prosvjedima,u
hicenje Glavaša te ostale aktualne
vijesti) Politicke informacije su informacije
koje govore o vijestima iz države i o vijestima
iz svijeta koje su vezane za politiku.U takvim
vijestima koje su vezane uz državu govori se o
odlukama Sabora,te o važnim politickim
dogadajima(npr.kada cemo uci u Europsku
uniju?,koje uvjete moramo ispuniti prije
ulaska,ili spor oko granice sa Slovenijom) dok
vijesti iz svijeta se odnose na vijesti iz Iraka
ili testiranja iz Sjeverne Korejetakve vrste
informacija donose takoder svi mediji, od
radija,televizije do novina i interneta.
26
Sportske vijesti su vijesti koje donose razlicite
sportske informacije iz razlicitih
sportova.Donose vijesti sa razlicitih
natjecanja(npr.europskog i svjetskog prvenstva,iz
razlicitih nacionalnih natjecanja). Sportske
novosti odnose se ne samo na rezultate naših
natjecatelja vec i na rezultate ostalih
svjetskih natjecatelja. Te informacije možemo
naci u dnevnim novinama gdje nisu detaljne,ali
zato postaje posebne dnevne novine koje se bave
samo temom sporta. Takoder zastupljene su u
posebnim informativnim sportskim
emisijama. Najbrže sportske informacije možemo
dobiti na internetu gdje su i vrlo detaljno
razradene. Vijesti iz kulture su zapravo od svih
vrsta informacija najslabije zastupljene.Govore
o važnim kulturnim dogadajima(npr.od izložba
slika do koncerata) i objavljivanja novih djela
te njihovih recenzija. Kulturne vijesti možemo
naci u svim medijima ali su jako slabo
zastupljene(npr.u novinama tek jedna strana,na
televiziji jedna emisija tjedno)
27
Vijesti o poznatima ili o tzv.celebritys su
vijesti koje zapravo ulaze u intimu svake javne
poznate osobe.Iznose vijesti o njima,njihovim
bližnjima i njihovim životima.Te vijesti su
uglavnom prljavi veš svakog od tih
zvijezda.Takve vijesti se najcešce citaju u
žutom tisku, tj. u raznim casopisima i
magazinima ili u zabavnim emisijama na
televiziji,te ljudi priznali ili ne vole citat
takve stvari. Pod ostalim vijestima se odnose
vijesti o vremenu,vijesti o povijesnim
dogadajima,vijesti o izvucenim loto brojevima
28
MEDIJI I DRUŠTVO Svakako najvažnije pitanje je
utjecaja medija na društvo. Dominantna paradigma
bila je teorija ogranicenih efekata koja
zapocinje Lazarsfeldovim istraživanja o utjecaju
radija 1930-tih godina. Osnovna postavka ove
paradigme jest da je efekt medija u kratkom roku
ogranicen i odreden selektivnošcu publike i
inter-personalnim odnosima. Fokus interesa bio je
na istraživanju sposobnosti masovnih medija ( u
to doba tisak, radio,film)da utjecu na odluke
ljudi. Utjecaj medija istraživao se u kontekstu
izbornih ili marketinških kampanja koje su bile
usmjerene na izazivanje odredene akcije npr.
glasovanja za odredenu opciju ili kupovinu
odredenih proizvoda. Efekt medija koji se
proucavao usmjeren je na odredenu aktivnost i
kratkorocan je te usmjeren na odredenu akciju.
Dobiveni rezultati potvrdili su hipotezu da je
utjecaj medija ogranicen i to na primarne
društvene grupe. Iz ovih istraživanja proizašla
je teza da se društvena grupa pojavljuje i kao
izvor informacija i kao selektor.
29
Pokazali su ovim istraživanjem da masovni mediji
ne mogu lako homogenizirati mase te da razlicite
politicke ili marketinške kampanje ne mogu
proizvesti velike promjene u mišljenjima ,
stavovima i akcijama(Katz 1987). Medutim ova su
istraživanja ipak potvrdila da mediji
povecavaju interes, fiksiraju stavove i
informiraju birace (Seaton 1992259, Peruško
199975). Kasnije se ta teorija razdvojila na
teoriju zadovoljavanja potreba i istraživanje
difuzije inovacija .Prema prvoj pretpostavci
ljudi koriste medije da se zabave i informiraju,
dok difuzija inovacija bavi se društvenim mrežama
te nacinima i zakonitostima prenošenja utjecaja,
moci i informacija. Predstavnici Frankfurtske
škole (Adorno, Horkheimer, Marcuse) došli su do
zakljucka o negativnom utjecaju medija , oni ih
koncipiraju kao glavne agente procesa skrivene
zamjene znacenja osnovnih vrijednosti poput
slobode. Ova paranoidna teorija promjene je
ujedino i njihovo objašnjenje totalitarizma .
Katz(1987)svrstava alternativne paradigme u tri
pravca koje se od dominantne paradigme razlikuju
po svojem stavu o medijskim efektima i po
empirijskim istraživanjima koja provode.
30
Osnovna zajednicka osobina im je da medijima
pripisuju veci utjecaj nego dominantna paradigma.
Institucionalna paradigma promatra ulogu medija
kao prenosioca informacija o politickom sustavu ,
zamjeraju dominantnoj paradigmi da zanemaruje
ulogu kao informativnog kanala u politickom
prostoru. Mediji prema njima publiku usmjeravaju
o cemu da misli. Polazište kriticke paradigme je
da mediji formiraju polazište za mišljenja ljudi
odnosno da mediji odreduju ono što ne mislimo i
o cemu ne mislimo. Kriticka analiza bavi se
pitanjima kontrole i pristancima na nju u
podrucju posredovane komunikacije, odnosima
izmedu ekonomskih snaga , politickog odlucivanja
i ideološkog oblikovanja. Teorije o medijskoj
hegemoniji , koje su naziv dobile po Gramscijevu
terminu za vladajucu ideologiju , polaze s
pozicija postojanja masovnog društva koji
uništava referentne grupe i time ostavlja
pojedinca na milost i nemilost medijima.
Suvremeni autori pronalaze se u okviru kulturnih
studija ciji pristup teži interpretaciji i
razumijevanju , ne zadržava se samo na analizi
same poruke vec obraca pažnju na kulturalno
okruženje u kojem ona dobiva društveno, povijesno
i individualno znacenje.
31
Stuart Hall smatra da se ideološka
konceptualizacija medija pokazuje preko funkcije
medija u podrucju društvene konstrukcije znacenja
, a koja je uvijek povezana s odnosima moci u
društvu. Marshal McLuhan zastupa tezu da je medij
široko poznata poruka koja se posredovanjem novih
tehnologija širi izmedu svih stanovnika Zemlje.
Niz iznesenih teorija pokazuje koliko je pogled
na medije još uvijek kontradiktoran te da se o
utjecaju svakog od njih još uvijek razmišlja .
Mediji kao vid zabave i oblik iskorištavanja
slobodnog vremena , prenositelj informacija,
odgojitelj ili vrsni manipulator ? Pitanje medija
ostaje uvijek aktualno, a teorije o njihovom
djelovanju i ucinku i dalje su proturjecne.
32
ZAKLJUCAK Anthony Giddens opisujuci svoju naciju-
državi spominje medije kao jedne od najvecih
sadržaja današnjice i naravno u pravu je .
Pitanje medija je uvijek aktualno promatrano sa
bilo kojeg aspekta. Pitanje medija u tranziciji
nije samo pitanje slobode medija vec se koristi i
kao mjerilo uspješne tranzicije. Briga za njihov
nezavisni status vezana je uz važnost koju oni
imaju u funkcioniranju svake djelotvorne
demokracije. Osnovno obilježje bivših
socijalistickih sustava ocitovalo se upravo u
nefunkcioniranju civilnog društva kao sfere
odvojene od utjecaja države. Pitanje utjecaja
medija na pojedinca objašnjavan je mnogobrojnim
teorijama koji su išle od njihova minimalnog
ucinka ili utjecaja kao sredstva zabave do
prenositelja onoga o cemu trebamo misliti do
održavatelja statusa quo odnosno onoga o cemu ne
mislimo. Upravo zbog toga bitna je njihova uloga
u tranzicijskim procesima jer pomocu medija i
pojedinci mogu saznati što vlast koju su birali
cini , a mediji na taj nacin mogu djelovati kao
svojevrstan korektiv vlasti.
33
Dakako da je pitanje kontrole medija puno šire i
da u modernom svijetu uloga medija postaje u
najmanju ruku upitna. Ipak pod pretpostavkom
demokratske opcije u svim tranzicijskim zemljama
trebaju se stvoriti uvjeti da svi zainteresirani
politicki akteri ( društvene i politicke grupe i
pojedinci) mogu sudjelovati. Mediji masovne
komunikacije jedni su od dominantnih kanala kojim
društvo medusobno razmjenjuje ideje te postiže
saznanja o zajednickoj stvarnosti. Mediji u
suvremenom društvu djeluju kao zamjena antickom
forumu . Glavni problem u tranzicijskim zemljama
bila je iskljucivo vertikalna uloga medija u
funkciji prenošenja informacija od strane vlasti,
dok bi danas ta uloga trebala biti sve više
horizontalna kao posrednika izmedu politickih i
društvenih aktera, pri cemu je takva uloga medija
nužna i obavezna.