1. PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE ODR

1
(No Transcript)
2
1. PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE
ODRŽAVANJA (TO)

• Pristup TO može biti
• projektiranje TO za novonabavljenu opremu
• projektiranje TO za opremu koja se vec koristi
  (razlika je u posjedovanju podataka)
• Detaljno projektiranje tehnološkog procesa
  održavanja (TPO) samo izuzetno
• kad je vrijednost opreme velika
• kad se radi o sigurnosti

3

• 3. Prvi korak u projektiranju TPO je planiranje
  aktivnosti održavanja u ovisnosti o strategiji i
  vrsti opreme
• koje su to aktivnosti
• koliko ce biti aktivnosti
• koliki je ciklus izvodenja aktivnosti
• 4. Za projektiranje TPO potrebno je posjedovati
  slijedece
• dokumentaciju proizvodaca opreme
• poznavanje uvjeta upotrebe
• utjecaj režima rada
• utjecaj okoline
• utjecaj nacina upotrebe (rukovatelj)
• poznavanje proizvodnih mogucnosti opreme
• poznavanje planskog vijeka upotrebe (otpis)

4
2. OPCI PRINCIPI TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA
TPO
TPP

• 2.1. Pri projektiranju tehnologije održavanja
  treba poznavati slijedece
• sustav uocavanja kvara
• metode dijagnosticiranja kvara (vizualna,
  taktilna, akusticna, ultrazvuk itd.)
• postojece metode uklanjanja kvara i SM na opremi
• najjednostavniji nacin rastavljanja opreme
• nivo rastavljanja ovisno o planiranoj aktivnosti
  održavanja (cišcenje,zamjena pozicija i sl.)
• pristup sastavljanju opreme
• ispitivanje funkcionalnosti opreme

5
2.2. POPRAVAK KVARA TEHNICKOG SUSTAVA (TS)

1. Saznanje o nastanku kvara
2. Pronalaženje mjesta kvara
3. Tehnološka priprema popravka
4. Operativna priprema popravka
5. Izvodenje popravka
6. Provjera kvalitete popravka
7. Izvještavanje o obavljenom popravku

6
2.2. POPRAVAK KVARA TEHNICKOG SUSTAVA (TS)

• c) TEHNOLOŠKA PRIPREMA POPRAVKA
• Definirati cilj uspostaviti ispravno stanje TS
• Odredivanje potrebnih operacija (aktivnosti)
• Izbor struke i broja djelatnika
• Odredivanje potrebne kooperacije
• Izbor odgovarajuceg materijala
• Izbor opreme i alata za izvodenje popravka
• Odredivanje mjera sigurnosti
• Odredivanje potrebnog vremena
• Razrada redoslijeda izvodenja aktivnosti i rokova
• PROJEKTIRAN TPO PRIBLIŽITI PRAKTICNOM IZVOÐENJU

7
2.2. POPRAVAK KVARA TEHNICKOG SUSTAVA (TS)

• d) OPERATIVNA PRIPREMA POPRAVKA
• Planiranje i zauzimanje raspoloživih radnih
  kapaciteta
• Osiguranje djelatnika za izvodenje aktivnosti
  održavanja
• Osiguranje vanjske usluge u pravo vrijeme
• Osiguranje odgovarajucih materijala
• Osiguranje opreme i alata
• Osiguranje mjera sigurnosti
• Definiranje rokova popravka

8
2.2. POPRAVAK KVARA TEHNICKOG SUSTAVA (TS)

• e) IZVOÐENJE POPRAVKA
• Fizicke izmjene na dijelovima stroja (popravak
  pozicija)
• Zamjena dijelova (pozicija ili sklopova)
• Podešavanje odnosa
• Pritezanje
• Zaštita i impregnacija
• Cišcenje

9
2.2. POPRAVAK KVARA TEHNICKOG SUSTAVA (TS)

• g) IZVJEŠTAVANJE O IZVRŠENOM POPRAVKU
• Datum pocetka i završetka zastoja
• Mjesto popravka
• Vrsta kvara
• Uzrok kvara
• Utrošeno vrijeme za popravak po strukama
• Trajanje zastoja
• Utrošeni materijal
• Izvršena i placena usluga

10
2.3. PLAN AKTIVNOSTI ODRŽAVANJA

• To je naziv za skup zahvata održavanja izmedu dva
  generalna popravka. To su
• a) Generalni (veliki) planski popravak
• Potpuno rastavljanje
• Snimanje dijelova i sklopova
• Otklanjanje grešaka i oštecenih dijelova
• Popravak dijelova i sklopova
• Ugradnja novih ili popravljenih dijelova i
  sklopova
• b) Srednji planski popravak, obim radova je
  otprilike 50 manji u odnosu na generalni
• c) Mali planski popravak, obim radova je
  otprilike 20-25 u odnosu na generalni
• d) Kontrolni pregledi (pregledi tocnosti
  dijelova, mjerenja vibracija, itd.

11
3. PRISTUP I METODE ODRŽAVANJA

• 3.1. PRISTUP DJELATNIKA ODRŽAVANJA K OPREMI
• a) k opremi (k objektu)

12
3.2. PRISTUP DJELATNIKA ODRŽAVANJA OD OPREME

• b) Od opreme

sklop, agregat

• PROSTOR ZA ODRŽAVANJE
• Djelatnici
• Sklopovi
• Alat
• Dokumentacija

• OPREMA
• Automobil
• Grad. mehanizacija

3.3. INDIVIDUALNA METODA 3.4. AGREGATNA METODA
13
INDIVIDUALNA I AGREGATNA METODA ODRŽAVANJA
Rast. sklopovai agregata
II. faza
Pranje dijelova i pozicija
I. faza
Dijlovi za popravak
Neupotrijebljividijelovi
da
Snimanjepozicija
otpad
radionica
ne
Upotrebljividijelovi
Popravljenidijelovi
Sast. sklopovai agregata
ispitivanje sklop.i agregata
Novi dijelovi
III. faza
Skladištesklopova i agregata
Skladište

• Faza II može biti i na drugoj lokaciji
• Trajanje faza IIIIII je ukupno vrijeme trajanja
  popravka izvodenog individualnom metodom
• Trajanje faza IIII je ukupno vrijeme trajanja
  popravka izvodenog agregatnom metodom

14
4. DIJAGNOSTIKA U ODRŽAVANJU
15
Postupci i tehnike dijagnostike Instrumenti i metode
Vizualna opticka kontrola ogledalo, boroskop, endoskop, stroboskop,
Mjerenje vibracija vibrometar, analizator,
Ispitivanje stanja kotrljajucih ležaja SPM, SKF,
Ispitivanje maziva i ulja kemijska analiza ulja (automatska apsorpcija), spektroskop, mag. detektori, ferografija,
Mjerenje temperature pirometri, termometarski pištolj, infracrvene kamere (termografi, termovizija), termometri,
Mjerenje šuma i buke stetoskop, fonometar, SPM metoda,
Ispitivanje korozije i erozije rengen zrake, (?- zrake, radioak. Izotopi), ultrazvuk, vrtložne struje, Magnetic flux leakage (MFL )
Mjerenje gubitka pare ultrazvuk, fonometar
16
Postupci i tehnike dijagnostike Instrumenti i metode
Ispitivanje toplinske instalacije termografija
Ispitivanje površinskih oštecenja toping (akusticne metode), penetranti, ultrazvuk, vrtložne struje, magnetska metoda (promjena magnetskog toka na površini),
Ispitivanje gubitaka topline termografija,
Mjerenje elektricnih i elektronickih funkcija osciloskop, voltametar, amperometar,
Ispitivanje stanja membrana zvucna emisija,
Ispitivanje trošenja materijala fluoroscencija, ferografija, kemijska analiza ulja,
Mjerenje tlaka manometri, kvarc-kristalni uredaji,
Mjerenje kutne brzine i broj okretaja magnetska metoda, svjetlosni snop,tahometri, stroboskop,
Mjerenje protoka digitalni mjeraci protoka, hodomjer,
17
Dijagnostika

• lat. diagnosis
• procjenjivanje
• ocjenjivanje
• prepoznavanje
• zakljucivanje

18
Održavanje po stanju

• Definicija
• Održavanje po stanju koristi niz tehnologija s
  ciljem postizanja i održavanja optimalnog
  pogonskog stanja strojeva i pojedinacnih
  komponenata tako da se mjerenjem i odredivanjem
  tendencija fizikalnih parametara u usporedbi s
  poznatim granicnim vrijednostima ili
  specifikacijama vec unaprijed otkriju,
  analiziraju i otklone potencijalni problemi
  strojeva, prije nego nastane kvar.
• (Hartman, 1994)

19
Dijagnosticke metode

• Subjektivne metode
• Vezane na osjetila vida, sluha,...
• Objektivne metode
• Korištenje mjernih uredaja za mjerenje željenih
  parametara

20
Dijagnosticke metode

• vizualne metode
• termografija
• mjerenje tlaka...
• spektrografska analiza ulja
• ferografska analiza cestica
• penetrantske metode
• magnetske metode
• ultrazvucni test
• analiza vibracija
• metoda udarnih impulsa (SPM)

21
Vizualne metode

• Direktne
• Indirektne (pregled mjesta nedostupnih oku)

22
Vizualne metode - endoskopija

Snimanje stanja opreme pomocu endoskopa
23
Termografija

• kontaktni termometri
• IC kamera

24
Zagrijavanje strojnog dijela
25

• Metode za detekciju površinskih nepravilnosti

26
Penetrantske metode

• Cišcenje površine
• Nanošenje penetranta
• Cišcenje penetranta
• Nanošenje razvijaca
• Pregled pukotina

27
Fluorescentni penetrant
28
Magnetske metode

• Promatranje pukotina pomocu željezne prašine
  (nakupine prašine signaliziraju pukotinu)

29
Magnetske metode
Magnetska metoda dijagnosticiranja pukotina
30
Ultrazvucna kontrola

• Mehanicke greške
• Propuštanje tlacnih ili vakuumskih sistema
• Kontrola stanja ležaja
• Kavitacija u pumpama

31
Ultrazvucna kontrola

• Greške na el. instalacijama
• iskrenje (arcing) dešava se kod proboja kroz
  prostor (zrak). Grom je dobar primjer.
• Corona (corona) dešava se kod napona koji nije
  dovoljno velik da dode do proboja kroz zrak, vec
  toliki da se zrak npr. oko antene ionizira te se
  pojavljuju plavkaste ili ljubicaste munje
• (tracking) cesto nazivan "baby arcing" javlja
  se kod oštecenih dijelova el. instalacije

32
Mjerenje vibracija
33
Uzroci pojave vibracija
SIMPTOMI GREŠAKA DJELOVANJE GREŠKE
VIBRACIJE Hidraulicka neuravnoteženost Kavitacija
VIBRACIJE Hidraulicka neuravnoteženost Pumpa nije odzracena
VIBRACIJE Trošenje Trošenje prstenastih raspora
VIBRACIJE Trošenje Trošenje zupcanika
VIBRACIJE Trošenje Trošenje ležaja
VIBRACIJE Struganje rotora uslijed toplinskog zakrivljenja Savijanje rotora
VIBRACIJE Struganje rotora uslijed toplinskog zakrivljenja Savijanje kucišta
VIBRACIJE Mehanicka neuravnoteženost Strano tijelo u rotoru
VIBRACIJE Mehanicka neuravnoteženost Odlomljeni dijelovi rotora
VIBRACIJE Vanjska uzbuda Vibracijska uzbuda susjednih strojeva
VIBRACIJE Vanjska uzbuda Vibracijska uzbuda preko cjevovoda
VIBRACIJE Vanjska uzbuda Promjene na temeljima
34
Vibracije zbog loše montaže

• Necentriranost
• Nepravilna montaža ležajeva
• Labavost
• Nepravilan zamjenski dio (remen)

35
Ugradnja ležaja
36
Mjerenje vibracija

• Kontinuirano mjerenje - monitoring
• Povremeno mjerenje
• Kontaktnim metodama
• Bezkontaktnim metodama

37
Parametri kod vibracija

• Vibracijski pomak (?m) DISP
• Vibracijska brzina (mm/s) VEL
• Vibracijska akceleracija (mm/s2) ACC
• Neuravnoteženost
• Necentriranost

38
Proces dijagnosticiranja

• analiza objekta tehnickog sustava koji ce se
  mjeriti
• priprema mjerenja
• mjerenje vibracija
• analiza signala (frekvencijska i harmonijska
  analiza)
• donošenje dijagnostickog zakljucka

39
Granicne vrijednosti

• Definirane prema ISO sustavu
• Definirane od strane proizvodaca
• Iskustveni podaci o granicnim vrijednostima

40
ISO sustav rangiranja
41
Vibracije za elektromotore
Stupanj kvalitete vibracija Brzina vrtnje motora min-1 Dopuštena efektivna brzina vibracija (mm/s) Dopuštena efektivna brzina vibracija (mm/s) Dopuštena efektivna brzina vibracija (mm/s)
Stupanj kvalitete vibracija Brzina vrtnje motora min-1 Velicina motora Velicina motora Velicina motora
Stupanj kvalitete vibracija Brzina vrtnje motora min-1 56-132 160-225 250
N (normalni) 600 3600 1,8 2,8 4,5
R (reducirani) 600-1800 0,71 1,12 1,8
R (reducirani) 1800 3600 1,12 1,8 2,8
S (specijalni) 600 1800 0,45 0,71 1,12
S (specijalni) 1800 3600 0,71 1,12 1,8
42
Mjesta za mjerenje vibracija,...
43
Analiza podataka

• Usporedba izmjerenih podataka sa preporukama
• Usporedba izmjerenih podataka sa standardima...
• Usporedba izmjerenih podataka sa iskustvenim
  podacima

44
SPM metoda
45
SPM (Shock Puls Metod)

• SPM metoda nije metoda mjerenja vibracija vec
  mjerenje udarnih valova (impulsa) koji nastaju
  zbog prolaza kotrljajuceg elementa ležaja preko
  oštecenja.

46
OSJETILNICI ZA MJERENJE
47
Što mjeriti?
48
REZULTATI MJERENJA OŠTECENJA LEŽAJA
49
Mjerne velicine kod SPM-a

• dBm
• dBc

50
Razvoj oštecenja ležaja
51
PONAŠANJE MJERENIH VELICINA TOKOM KORIŠTENJA
LEŽAJA
52
dBm vrijednost

• Vrijednosti dBm velicine kod oštecenog ležaja
• 30 40 blago oštecenje ležaja
• 40 45 jako oštecenje ležaja
• ? 45 visok rizik od otkazivanja

53
Pravila mjerenja SPM metodom
Ponašanje udarnih impulsa na konstrukciji oko
ležaja
54
Prikaz rezultata mjerenja ležaja SPM metodom
55
Oštecenje ležaja
56
Instrumenti na FSB-u

• Leonova proizvodaca SPMInstrument

57
Mogucnosti Leonove

• Mjerenje vibracija
• SPM metoda
• Mjerenje temperature
• Mjerenje broja okretaja
• Balansiranje
• Mjerenje jacine i napona struje

58
Mjerenje Leonovom u pogonu
59
Instrumenti na FSB-u

• Vibrotest 60 proizvodaca
• Brüel Kjær Vibro

60
PRIMJER EVIDENTIRANJA VELICINA MJERENJA
61
4.SPECIFICNOSTI U TEHNOLOGIJI ODRŽAVANJA

1. Utjecaj trošenja pozicija na aktivnosti
   održavanja
2. Odredivanje standardnih mjera brušenja
3. Izrada doknadnih dijelova
4. Postupci obnavljanja istrošenih i popravak
   polomljenih pozicija (navarivanje, ljepljenje)
5. Antikorozivna zaštita
6. Podmazivanje

62
4.1.Utjecaj trošenja pozicija na aktivnosti
održavanja
istrošenost
I period
Vrijeme eksploatacije
II period
ukupni vijek eksploatacije
Sl. Krivulja istrošenja
Poz 1
ODltOBOM pož. zracnostOB kriticno istroš
Poz 2
63
Skica s mjestimamjerenja
AM
AV AW
1. VIZUALNI PREGLED slomljene i naprsle dijelove
odbaciti2. PREGLED MJERENJEM ako je mjera
kutije AM veca od dozv. istroš.
popraviti kutiju
zavarivanjem
64
konstrukcijske mjere
specijalke ili stand. brušenja

• Nacin obrade
• Krutost sistema
• Nacin fiks.radnog kom.
• Zaost.def.u cilindr.povr.

a)
b)
65
(No Transcript)
66
4.3. Izrada doknadnih dijelova

• Izrada jednog strojnog dijela ili pozicije za
  prvu ugradnju ide po slijedecim koracima
• projekt,
• radionicki nacrt,
• tehnološki proces proizvodnje.
• Lansiranje u proizvodnju s definiranim
  dimenzijama, materijalom, površinskom i
  toplinskom obradom.

67
4.3. Izrada doknadnih dijelova

• Nakon npr. deset godina došlo je do kvara i isti
  dio treba naci na skladištu, u prodajnoj mreži
  ili kod proizvodaca.
• Ako ga nigdje nema traži se tehnicka
  dokumentacija u arhivi, a ako je nema??!!
• Što uciniti?
• Postupak izrade doknadnog dijela bio bi
  slijedeci

68
4.3. Izrada doknadnih dijelova

• Snimanje na licu mjesta i izrada prostorucne
  skice
• Na temelju skice konstrukcija izraduje nacrt
  (crtež) u kojem je definirano
• Geometrijski oblik
• Mjere (kotiranje)
• Tolerancije (dimenzije i položaja)
• Kvaliteta površine ili vrsta obrade
• Vrsta materijala iz kojeg dio treba izraditi
• Vrsta toplinske obrade
• Zaštita izradenog dijela

69
4.3. Izrada doknadnih dijelova

• Najveci je problem izbor materijala i tolerancija
• Izrada skracenog tehnološkog procesa
• Otvaranje radne dokumentacije
• Lansiranje u proizvodnju
• Kontrola za vrijeme izrade D.D. i prije ugradnje

70
4.4.Postupci obnavljanja istrošenih i popravak
polomljenih pozicija

• Zavarivanje
• Navarivanje
• Metalizacija
• Nanošenje elektricnom iskrom
• Elektrolitsko nanošenje
• Elektromehanicka obrada
• Plasma spraying
• Flame spraying
• Metalock postupak
• Razlicita patentom zašticena rješenja proizvodaca
  Castolin Eutectic, Belzona,Loctite, itd..

71
4.5. Antikorozivna zaštita

• Korozija je jedan od najvecih problema održavanja
  kada je osnovni materijal celik, a posebno kada
  se radi o postrojenjima izloženim utjecaju
  atmosfere (procesna industrija, termoenergetska
  postrojenja,)
• Znacajni gubitci zbog korozije mogu se egzaktno
  odrediti, pa tako dijelovi iz nezašticenog celika
  pod utjecajem okoliša gube 0,07 g Fe/cm2 godišnje
  prelazeci u hrdu.
• Zato postoje razliciti oblici antikorozivne
  zaštite, kao premazi, elektroliticko nanošenje
  cinka, toplo pocincavanje, prskanjem fino
  raspršenog istopljenog cinka, itd

72
4.6. Podmazivanje

• Jedna uložena kuna u dobru organizaciju
  djelatnosti podmazivanja TS donosi 10 kuna uštede
  na pogonskim troškovima, a to znaci
• Smanjuje troškove održavanja
• Smanjuje troškove maziva
• Smanjuje troškove zastoja

73
4.6. Podmazivanje

• Zadatak tehnologa ili inženjera podmazivanja u
  poduzecu je odrediti prikladna maziva za sve
  instalirane TS, minimalizirati asortiman maziva,
  i brinuti se o ucinkovitom izvodenju svih radova
  održavanja
• Svi proizvodaci maziva imaju ekipe strucnjaka za
  primjenu maziva, koji pomažu korisnicima da
  izaberu odgovarajuce mazivo i najbolji nacin
  podmazivanja za svaki TS

74
4.6. Podmazivanje

• Dobro je oznaciti mjesta podmazivanja, i to tako
  da su uocljive slijedece informacije
• Vrsta ili tip maziva
• Period, ili ciklus podmazivanja
• Viskozitet ulja ili penetracijski broj za masti
• Za oznacavanje mjesta podmazivanja koriste se
  naljepnice
• Potrebna oprema za podmazivanje

75
4.6.1. Podjela maziva prema namjeni

• a) Mazive masti (oznaka trokut u odredenoj boji)
  dijele se
• Ležišne masti (crveni)
• Masti za kuglicne ležaje (žuti)
• Višenamjenske masti (plavi)
• Masti za ekstremne temperature (zeleni)
• b) Obicna maziva ulja (oznaka krug) dijele se
• Vretenska ulja (žuti)
• Ležišna ulja (crveni)
• Cilindarska ulja (plavi)

76
4.6.1. Podjela maziva prema namjeni

• c) Maziva ulja za opca cirkulacijska podmazivanja
  (kvadrat) dijele se
• Cirkulacijska ulja (crveni)
• Hidraulicka ulja (plavi)
• Turbinska ulja (žuti)
• Kompresorska ulja (zeleni)
• Ulja za kompresore koji se koriste u rashladnim
  sustavima(smeda)

77
4.6.1. Podjela maziva prema namjeni

• d) Maziva ulja za specijalnu upotrebu s dodacima
  (šesterokut) dijele se
• Ulje za hipoidne zupcanike (plavi)
• Ulje za reduktore s blagim EP svojstvima (zeleni)
• Ulja s polarnim svojstvima (žuti)
• e) Maziva za otvorene zupcanike, galove lance i
  celicnu užad (križ žute boje)

78
4.6.2. Ciklusi podmazivanja

• Godišnji ciklus puni period podmazivanja (obicno
  je to 2500 sati rada, a oznacava se bijelim
  krugom unutar znaka maziva)
• Ostali ciklusi podmazivanje prema posebnoj
  preporuci (obicno je to tjedan,mjesec, kvartal i
  oznacava se bijelim kvadratom unutar znaka
  maziva)
• Dnevni ciklus podmazivanje svaki dan (oznacava
  se bijelim trokutom unutar znaka maziva)

79
4.6.3. Viskozitet ulja i tvrdoca masti

• Masti za podmazivanje klasificiraju se po tvrdoci
  koju je definirao americki institut za mazive
  masti NLGI. Po njihovoj podjeli mazive masti
  imaju šest penetracijskih brojeva. Tako ce
  oznakom 2EP biti oznacena mast penetracijskog
  broja 2 s EP dodacima
• Maziva ulja najcešce se oznacavaju prema
  viskozitetu i to u 0E (stupnjevima englera).
  Hipoidna se ulja dijele prema viskozitetu po SAE
  klasifikaciji (npr 80, 90 0E, itd.)
• Za turbinska ulja postoje oznake, kao npr. lako
  turbinsko
• Bez obzira dali se radi o penetracijskom broju
  masti ili viskozitetu ulja, treba reci, da ce ti
  podaci biti upisani u bijelom polju (krug,kvadrat
  ili trokut) koje oznacava period podmazivanja

80
4.6.4. Oznacavanje mjesta podmazivanja
naljepnicama

• Naljepnice razlicitih velicina nalazit ce se na
• Kartama podmazivanja
• Mjestima podmazivanja na stroju
• Opremi za podmazivanje (tlacna mazalica, posuda
  za podmazivanje,..)
• Bacvama za cuvanje maziva

Ležajno uljelako podmazivanje po posebnoj
preporuci
Ležajna mastNLGI 2podmazivanje svaki dan
Hidraulicno ulje9 E/50 Cpuni period
podmazivanja
81
4.6.5. Sredstva za podmazivanje

• Kolica za prijevoz dnevno potrebnih kolicina
  maziva s vakuum pumpom,
• Posude za podmazivanje
• Tlacna mazalica
• Separatori ulja