KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM

1
KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM

• DR. S. POLOVINA

2
DEFINICIJA OTVORENE I ZATVORENE PRIVREDE

• Otvorena privreda je ona koja je putem
  medunarodne razmjene povezana sa svijetom.
• Zatvorena privreda je ona koja je sama sebi
  dovoljna i ne sudjeluje u medunarodnoj razmjeni.
• Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj
  ekonomskoj i politickoj moci ne može biti
  autarhicna.

3
NACELA FUNKCIONIRANJA MEÐUNARODNE RAZMJENE

• nacelo apsolutne prednosti
• nacelo komparativne prednosti
• Heckscher-Ohlinov teorem

4
NACELO APSOLUTNE PREDNOSTI

• Ovo je nacelo izložio Adam Smith 1776. u
  Bogatstvu naroda.
• Prema ovom nacelu zemlja ce proizvoditi i
  izvoziti one proizvode kod kojih ima niže
  troškove proizvodnje u odnosu na druge zemlje, a
  uvozit ce one proizvode cija je pak proizvodnja u
  zemlji skuplja od proizvodnje istih takvih dobara
  u inozemstvu.

5
PRIMJER NACELA APSOLUTNE PREDNOSTI

• Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Engleskoj
  iznose 20 radnih sati, a proizvodnja 1 hl vina 30
  radnih sati
• Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Portugalu
  iznose 30 radnih sati, a proizvodnja 1 hl vina 20
  radnih sati
• ZAKLJUCAK za Englesku je probitacnije
  proizvoditi žito i uvoziti vino iz Portugala dok
  je za Portugal probitacnije obrnuto.

6
NACELO KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

• Ovo je nacelo formulirao 1817. Ricardo na modelu
  dvaju zemalja koje proizvode dva ista proizvoda s
  razlicitim troškovima proizvodnje.
• Pretpostavio je za razliku od Smitha da jedna od
  dvaju zemalja ima apsolutnu prednost u
  proizvodnji oba proizvoda.
• Prema tom nacelu svaka zemlja uživa korist ako
  se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih
  dobara koje može proizvesti uz relativno niže
  troškove.

7
PRIMJER PRIMJENE NACELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

• Ricardo je pomenuto nacelo objasnio na primjeru
  razmjene izmedu Engleske i Portugala vina i žita
• Portugal ima apsolutnu prednost u proizvodnji
  vina i žita
• Za Portugal je unosnije specijalizirati se u
  proizvodnji vina, a za Englesku u proizvodnji žita

8
KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (1)
ZEMLJA ŽITO VINO
Troškovi po jedinici proizvoda u rs Troškovi po jedinici proizvoda u rs
ENGLESKA 15 30
PORTUGAL 10 15

• jedinica vina u Engleskoj košta kao 2 jedinice
  žita. Toliki su i oportunitetni troškovi.
• jedinica vina u Portugalu košta 1.5 jedinicu
  žita. Toliki su i oportunitetni troškovi.

9
KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (2)
ZEMLJA PROIZVODNJA
Prije razmjene Poslije razmjene
Žito Vino Žito Vino
Engleska 8 5 18 0
Portugal 9 6 0 12
Ukupno 17 11 18 12

• troškovi proizvodnje su dani u prethodnoj tablici
• pretpostavljeno je da za proizvodnju žita i vina
  Engleska ima na raspolaganju 270 radnih sati a
  Portugal 180

10
PRETPOSTAVKE RICARDOVOG MODELA

• nema transportnih troškova
• troškovi su konstantni i nema ekonomije razmjera
• homogenost proizvoda
• mobilnost faktora proizvodnje
• nema trgovinskih prepreka
• savršena informiranost kupaca i prodavaca

11
HECKSCHER-OHLINOV TEOREM

• Prema tom teoremu zemlja koja je obilna s
  kapitalom izvozit ce kapital-intenzivna dobra
• Prema istom teoremu zemlja koja je obilna s radom
  izvozit ce radno-intenzivna dobra
• U ovom modelu proizvodna prednost neke zemlje
  proizlazi iz relativnog obilja proizvodnog
  faktora kojim raspolaže

12
POSLJEDICE MEÐUNARODNE RAZMJENE

• kretanje dobara iz podrucja niskih cijena u
  pravcu podrucja visokih cijena i njihovo
  izjednacavanje
• obostrano polucivanje koristi partnera u razmjeni
  jer su troškovi uvezene robe niži od troškova
  domace proizvedene robe
• obostrani porast realnih najamnina,produktivnosti
  i dohotka
• medunarodne cijene ce se formirati izmedu
  relativnih cijena promatranih dobara

13
GRAFICKI PRIKAZ KORISTI OD MEÐUNARODNE RAZMJENE

• Koristi medunarodne trgovine mogu se prikazati
  pomocu granice proizvodnih mogucnosti
• razmjena sa svijetom omogucava vecu efikasnost
  kao i pomak postojece granice dalje od ishodišta
• ako nema razmjene uslijed rastuce neefikasnosti
  tocka ravnoteže se pomice prema ishodištu

14
PRIMJENA NACELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

• nacelo se može primijeniti u modelu dvaju zemalja
  koje razmjenjuju više roba. U tom slucaju se
  pravi ljestvica dobara obzirom na stupanj
  komparativne prednosti.
• nacelo se može primijeniti u modelu
  multilateralne razmjene u kojem sudjeluje više
  zemalja.

15
OGRANICENJA TEORIJE KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

• pretpostavka neometanog funkcioniranja
  konkurencijske ekonomije s fleksibilnim cijenama
  i najamninama
• neravnomjerna disperzija koristi od medunarodne
  trgovine
• protekcionisticki zahtjevi u vrijeme recesije

16
PROTEKCIONIZAM

• politika zaštite domace proizvodnje od inozemne
  konkurencije putem carina i kvota
• zacetnici su F. List i A. Hamilton (18/19 st.)
• ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom
  ekonomskom politikom jer prema njima teorija
  komparativnih prednosti omogucuje probitak svim
  partnerima u razmjeni

17
POSLJEDICE PROTEKCIONIZMA

• porast domacih cijena iznad onih na svjetskom
  tržištu
• povecanje domace proizvodnje
• smanjenje domace potražnje
• smanjenje uvoza
• smanjenje potrošackog probitka
• porast prihoda države

18
Posljedice liberalizacije trgovine

• smanjenje domacih cijena na razinu onih na
  svjetskom tržištu
• smanjenje domace proizvodnje
• povecanje domace potražnje
• povecanje uvoza
• povecanje potrošackog probitka

19
CARINE I KVOTE

• Carine su porez razrezan na uvoz
• Carine mogu biti prohibitivne i neprohibitivne
• Kvote su kolicinska ogranicenja na uvezenu robu
• Carine i kvote su protekcionisticki instrumenti s
  nejednakim ucinkom jer carine donose prihode
  državi a kvote prihode uvoznicima

20
RAZLOZI UVOÐENJA CARINA

• neekonomski, na pr. razlozi nacionalne
  sigurnosti, cuvanja kulturnih tradicija ili
  ekološki razlozi
• ekonomski, na pr. zaštita domace industrije ili
  porast zaposlenosti

21
INICIJATIVA ZA NAMETANJE CARINA

• Nju mogu pokrenuti razlicite interesne skupine
  kao na pr. sindikati ili udruge poslodavaca
• Razlog pokretanja je polucivanje grupnog probitka
  na uštrb drugih dijelova društva

22
ARGUMENTI ZA UVOÐENJE CARINA

• potreba zaštite domacih radnika i njihovih
  najamnina od strane konkurencije
• potreba odgovora onim zemljama koje su se
  ogradile carinskim barijerama(osvetljive carine)
• potreba zaštite od inozemnog dampinga
  (protudampinške carine)
• potreba zaštite od subvencioniranog izvoza
  (izjednacavajuce carine)

23
OPRAVDANOST UVOÐENJA CARINA

• ako uvodenje carina pomaže da se promjeni terms
  of trade neke zemlje
• ako carinska zaštita omogucava razvoj neke
  privredne grane
• ako uvodenje carina pomaže smanjenju
  nezaposlenosti

24
OPTIMALNE CARINE

• one koje maksimaliziraju domace dohotke
• optimalne carine su oblik politike osiromašenja
  susjeda
• uvodenje optimalnih carina u pravilu dovodi do
  reakcije pogodenih zemalja i carinskih ratova

25
NECARINSKE PREPREKE

• one se sastoje od neformalnih ogranicenja ili
  propisa kojima se otežava nekoj zemljida prodaje
  svoja dobra na stranim tržištima (na pr. uvodenje
  rigoroznih sanitarnih i veterinarskih propisa
  kojima se štite ne samo domaci potrošaci vec i
  proizvodaci)

26
GATT

• U listopadu 1947.u Genevi su 23 zemlje potpisale
  Opci ugovor o carinama i trgovini (GATT) ciji je
  cilj bio postupna liberalizacija medunarodne
  razmjene kroz smanjenje carina i kvota
• GATT je stupio na snagu 1.1. 1948.
• carine su se smanjivale pregovorima izmedu
  zemalja clanica tzv- runde.Bilo ih je ukupno 8
  u povijesti GATT-a.

27
RUNDE GATTA

• Prva runda održana je u Genevi 1947.
• Druga runda održana je u Annecy-ju u Francuskoj
  kojom je izmjenjeno 5000 koncesija
• Treca runda održana je u Torquayu u Engleskoj
  kojom je izmjenjeno 8700 carinskih koncesija uz
  smanjenje carina za 25
• Peta Dillonova runda održana 1962 omogucila je
  smanjenje carina u vrijednosti 5 mld svjetske
  trgovine

28
RUNDE GATT-a (2)

• Šesta, Kennedyeva runda iz 1967. omogucila je
  smanjenje carina u vrijednosti od 40 mld
  svjetske trgovine
• Sedma runda u Tokiju 1979. smanjila je carine u
  vrijednosti 300 mld svjetske trgovine.
• Osma runda poznata kao Urugvajska runda završena
  je 1993.

29
URUGVAJSKA RUNDA

• Rezultati
• a) veliko smanjenje subvencija za poljoprivredne
  proizvode
• b) slobodan pristup tekstilnim proizvodima LDC na
  tržišta razvijenih zemalja
• c) slobodno korištenje intelektualnog kapitala

30
RAZLIKE IZMEÐU GATT-a I WTO

• WTO nije puki produžetak GATT-a
• WTO je institucionalizirano tijelo što GATT nije
  bio
• GATT je djelovao periodicno dok WTO djeluje
  stalno
• Pravila GATT-a odnosila su se samo na razmjenu
  roba, dok se pravila WTO-a pored njih odnose i na
  usluge i intelektualni kapital
• WTO djeluje brže i automatski cime onemoguceno
  blokiranje pravila WTO-a

31
Zadaci

• Podaci o nudenim i traženim kolicinama u
  Norveškoj dani su u slijedecoj tablici.

Cijena u Tražena kolicina Nudena kolicina
10 100 30
15 90 45
20 80 55
25 65 65
30 50 80
32
ZADACI

• a) Koja je ravnotežna cijena odnosno kolicina pod
  pretpostavkom da nema vanjske trgovine?
• b) Koja ce biti tražena odnosno nudena kolicina
  te uvoz uz pretpostavku potpune liberalizacije
  uvoza ako je svjetska cijena 15000 ?
• c) Uvedene su carine od 5000 po vozilu. Kakvi
  su ucinci ove mjere ? Koliki ce prihod biti
  ostvaren nametanjem carina ?
• d) Koliki ce prihod od carina biti ako se one
  povecaju na 10000

33
ZADACI

• a) Pe 25000 , Qe 65000 komada
• b) Qd 90000 komada, Qs 45000 komada, Uvoz
  Qd Qs 45000 komada
• c) Qd 0 80000 komada, Qs 55000 komada, uvoz je
  25000 komada, dok je prihod od carina 25000 5000
  125 mil.
• Cijena ce iznositi 25000 . Kako nema uvoza nece
  biti ni prihoda od carina.

34
ZADACI

• Neka je funkcija potražnje za racunalima dana
  jednadžbom
• Qd 2300-0,5 P
• a ponuda jednadžbom
• Qs 11000,1P.
• Cijene su izražene u .

35
ZADACI (2)

• a) Odredite ravnotežne cijene i kolicine pod
  pretpostavkom da nema vanjske trgovine!
• b) Pretpostavimo da je uvoz poptuno liberaliziran
  i da svjetska cijena iznosi 1500 . Kolika ce
  biti tražena odnosno nudena kolicina pri toj
  cijeni kao i velicina uvoza?
• c) Kolika ce biti nudena odnosno tražena kolicina
  pri carinskoj stopi od 20 na svjetsku cijenu te
  uvoz i prihod od carina ?

36
ZADACI

• a) Pe 2000 , Qe 1300 komada
• b) Qd 1550 komada, Qs 1250 komada, a uvoz
  300 komada
• c) P 1800 , Qd 1400 komada, Qs1280 komada,
  uvoz je 120 komada a prihod od carina je 300120
  36000