ME

1
MEÐUNARODNA EKONOMIJA

• Seminar 2 Povijesni razvoj teorije vanjske
  trgovine
• Obvezna literatura A.Babic, M.Babic
  Medunarodna ekonomija,
• VI. izdanje 17. - 49. str.

2
Pregled seminara

• Merkantilizam
• Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha
• Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda
• Odredivanje apsolutnih i komparativnih prednosti
• Ricardova teorija komparativnih prednosti
  (konstantni prinosi)
• Zadatak za vježbu
• Kviz

3
Merkantilizam (1400.-1800.)

• Zemlja ce se obogatiti ako ima veci
• izvoz od uvoza
• Višak izvoza nad uvozom dovodi do
• priljeva zlata
• Bogatstvo nacije se mjeri zalihama zlata
• Nacija ostvaruje korist na teret ostalih
  (ekonomski nacionalizam)

4
Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha

• Adam Smith Bogatstvo naroda, 1776.
• Kritika merkantilistickog pogleda ogranicavanje
  uvoza i poticanje izvoza
• Prednosti medunarodne podjele rada i
  specijalizacije.
• Apsolutne prednosti (prirodne ili stecene)
• Laissez-faire politika ekonomski liberalizam

Adam Smith (1723.-1790.)
5
Adam Smith (1776.) Wealth of nations

6
Postavke A.Smitha

• Domaca proizvodnja je izvor bogatstva, a ne
  akumuliranje zlata
• Troškovi zavise od kolicine rada potrebne za
  proizvodnju robe
• Rad je potpuno mobilan unutar zemlje, ali je
  imobilan izmedu zemalja
• Koristi od trgovine proisticu iz korištenja
  apsolutnih prednosti

7
Definicija apsolutnih prednosti

• Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu
  efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima
  APSOLUTNU PREDNOST u proizvodnji te robe
• Efikasnost proizvodnje mjeri se utroškom rada u
  proizvodnji jedinice proizvoda
• Zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji nekog
  dobra ako za njegovu proizvodnju troši manje rada

8
Produktivnost rada Q/L

• Produktivnost (proizvodnost) rada Q/L
• Definicija pojma Q/L - pokazuje koliko se
  jedinica nekog dobra može proizvesti korištenjem
  jedne jedinice rada (L) u proizvodnji dobra

9
Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda

• David Ricardo Nacela politicke ekonomije i
  oporezivanja, 1817.
• Zemlja ce se specijalizirati u proizvodnji i
  izvozu onog dobra u kojem je relativna
  produktivnost rada (Q/L) veca
• Apsolutna manjkavost - situacija u kojoj zemlja
  nema apsolutnu prednost ni u jednom dobru

David Ricardo (1772.-1823.)
10
David Ricardo (1817.) The principles of
political economy and taxation

11
Primjer odvjetnika i tipkacice

• Odvjetnik ima apsolutnu prednost i u pravu i u
  tipkanju. Tipkacica ima komparativnu prednost u
  tipkanju, a odvjetnik u pravu
• Odvjetniku se, unatoc apsolutnoj manjkavosti
  tipkacice, isplati angažirati ju u tipkanju kako
  bi se mogao posvetiti odvjetnickim poslovima
• Pretpostavka sat rada odvjetnika je bitno
  skuplji od sata rada tipkacice

12
Pretpostavke Ricardove teorije komparativnih
prednosti

• 2 zemlje i 2 dobra, jedan proizvodni faktor rad
• Slobodna trgovina medu zemljama
• Savršena mobilnost rada unutar zemlje imobilnost
  rada medu zemljama
• Konstantni troškovi proizvodnje
• Nepostojanje transportnih troškova
• Nepostojanje tehnoloških promjena
• Radna teorija vrijednosti

13
Tehnicko ogranicenje proizvodnje
- tehnicki koeficijent rada dobra X
- tehnicki koeficijent rada dobra Y
- kolicina dobra X
- kolicina dobra Y
- ogranicenje rada (radne snage)
14
Odnosi razmjene (Terms of Trade)

• Odnosi razmjene (TOT- Terms of Trade) jednaki
  su
• tehnickim koeficijentima proizvodnje i MRT
• Podrucje obostrano probitacne razmjene formira
  se
• izmedu odnosa cijena u zemljama

15
Ogranicenja Smithove i Ricardove teorije

• Zajednicka slabost odredivanje cijena i
  razmjena medu zemljama promatraju se iskljucivo s
  aspekta ponude
• U analizi razmjene i u proizvodnji koristi se
  samo jedan proizvodni faktor rad (L)

16
Teorija komparativnih troškova

• Formulirana od strane D. Ricarda
• Bazirana na teoriji komparativnih prednosti
• Komparativne prednosti se odreduju iz utrošaka
  rada u proizvodnji dobara (L/Q)

17
Primjeri za vježbu

• Cilj primjera za vježbu
• Prepoznati apsolutne prednosti zemalja
• Prepoznati komparativne prednosti zemalja
• Odrediti odnose razmjene (px/py)
• Odrediti specijalizaciju svake zemlje i ukupnu
  razinu proizvodnje nakon specijalizacije

18
Zadatak 1.1
Prije specijalizacije
Q/L A B Ukupno
X 8 3 11
Y 2 5 7

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji
  dobra X (8gt3)
• Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji
  dobra Y (5gt2)
• Odnosi razmjene

19

Nakon specijalizacije
Q A B Ukupno
X 16 0 16
Y 0 10 10

• Zemlja A se potpuno specijalizirala u
  proizvodnji dobra X (koristi dodatne jedinice
  rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala
  u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice
  rada iz X)
• Ukupna kolicina proizvodnje nakon
  specijalizacije je veca negoli prije
  specijalizacije (1610gt117)

20
Zadatak 1.2.
Prije specijalizacije
Q/L A B Ukupno
X 8 4 12
Y 7 6 13

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji
  dobra X i Y (8gt4, 7gt6)
• Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji
  dobra X (8/4gt7/6)
• Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji
  dobra Y
• Odnosi razmjene

21
Zadatak 1.2.
Nakon specijalizacije
Q A B Ukupno
X 16 0 16
Y 0 12 12

• Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji
  dobra X (koristi
• dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se
  potpuno specijalizirala
• u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice
  rada iz X)
• Ukupna kolicina proizvodnje nakon specijalizacije
  je veca
• ( 1612gt1213)

22
Zadatak 1.3.
Prije specijalizacije
Q/L A B Ukupno
X 9 2 11
Y 10 10 20

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji
  dobra X (9gt2)
• Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji
  dobra X (9/2gt10/10)
• Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji
  dobra Y
• Odnosi razmjene

23
Zadatak 1.3.
Nakon specijalizacije
Q A B Ukupno
X 18 0 18
Y 0 20 20

• Zemlja A se potpuno specijalizirala u
  proizvodnji dobra X (koristi
• dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se
  potpuno specijalizirala
• u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice
  rada iz X)
• Ukupna kolicina proizvodnje nakon
  specijalizacije je veca
• (1820gt1120)

24
Zadatak 1.4.
Prije specijalizacije

Q/L A B Ukupno
X 3 6 9
Y 4 8 12

• Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji
  dobra X i Y (6gt3, 8gt4)
• Komparativne prednosti je nemoguce odrediti
  (3/64/8)
• Nema motiva za razmjenom niti specijalizacijom
  jer su odnosi razmjene jednaki

25
Ricardova teorija komparativnih prednosti
(konstantni prinosi)

• Resursi su savršeni supstituti (upotrebljavaju se
  u fiksnim proporcijama) pri proizvodnji oba
  proizvoda
• Resursi su homogeni (iste kvalitete)
• Povrat ulaganja je konstantan za oba proizvoda

26
Zadatak 1.5.
Q/L A B
X 8 2
Y 4 6

• Ako zemlja A ima posjeduje 10 jedinica rada, a
  zemlja B 15 jedinica rada
• odredite apsolutne i komparativne prednosti
  zemalja
• odredite oportunitetne troškove i granicne stope
  tranformacije zemalja
• c) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje
  ostvaruju probitak od bilateralne razmjene

27
Zadatak 1.5.

• d) graficki prikažite individualne krivulje
  proizvodnih mogucnosti zemalja u situaciji
  konstantnih prinosa uz dana ogranicenja
• e) graficki prikažite svjetsku krivulju
  proizvodnih mogucnosti zemalja uz dana
  ogranicenja
• f) na prethodnom grafikonu oznacite tocku
  maksimalne svjetske proizvodnje (Ricardovu tocku)
  i tocku obrnute specijalizacije, protumacite ih
• g) što su to uvjeti razmjene i kako odreduju
  mogucnost razmjene za zemlje A i B?

28

Zadatak 1.5.
Q/L A B
X 8 2
Y 4 6

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji
  dobra X (8gt2)
• Zemlja B ima apsolutnu prednost u
  proizvodnji dobra Y (6gt4)
• Komparativne prednosti nije potrebno
  odredivati
• b)

29
Zadatak 1.5.
c) Podrucje obostrano probitacne razmjene
Y
Podrucje autarkije zemlje B
Podrucje obostrano probitacne razmjene
3
2
1
Podrucje autarkije zemlje A
X
0
1
2
3
30
Zadatak 1.5.
d)
Q A B
X 80 30
Y 40 90
Y
Y
90
Zemlja A
Zemlja B
60
40
30
X
0
X
40
80
0
30
31
Zadatak 1.5.
e,f)

Q A B Ukupno
X 80 30 110
Y 40 90 130
Max. kolicine proizvodnje
F (80,90) Ricardova tocka (specijalizacija
prema komparativnim prednostima)
I (30,40) tocka inverzne specijalizacije
E proizvodnja (potrošnja) u situaciji autarkije
32
Zadatak 1.5.
Y

160
G
130
120
F(80,90)
90
80
E
40
I(30,40)
H
X
0
30
40
110
80
120
33
Zadatak za vježbu
1.
Q/L Francuska Švicarska
vino 3 1
sir 3 3

• Ako Francuska posjeduje 100 jedinica rada, a
  Švicarska 80 jedinica rada
• odredite apsolutne i komparativne prednosti
  zemalja
• odredite oportunitetne troškove i granicne stope
  tranformacije zemalja
• c) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje
  ostvaruju probitak od bilateralne razmjene

34

• d) graficki prikažite individualne krivulje
  proizvodnih mogucnosti zemalja u situaciji
  konstantnih prinosa uz dana ogranicenja
• e) graficki prikažite svjetsku krivulju
  proizvodnih mogucnosti zemalja uz dana
  ogranicenja
• f) na prethodnom grafikonu oznacite tocku
  maksimalne svjetske proizvodnje (Ricardovu tocku)
  i tocku obrnute specijalizacije, protumacite ih
• g) Što je Pareto efikasnost, navedite primjer

35
-Kviz-
36

• 1. U medunarodnoj razmjeni, teorija komparativnih
  prednosti formulirana je od
• Fiziokrata
• Merkantilista
• Adama Smitha
• Davida Ricarda

37

• 2. Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu
  efikasnije nego neka druga zemlja ona ima u
  proizvodnji te robe
• apsolutnu prednost
• komparativnu prednost
• leontijevljev paradoks
• ni jedno prije navedeno

38

• 3. U Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti
  cijene su odredene
• ponudom
• potražnjom
• ponudom i potražnjom
• krivuljama reciprocne potražnje

39

• 4. Merkantilisti su vjerovali
• Da slobodna trgovina donosi koristi nauštrb druge
  zemlje
• Da je pri razmjeni najbolje održavanje trgovackog
  deficita
• Da država ne bi trebala utjecati na slobodnu
  razmjenu
• Da je akumuliranje zlata štetno za zemlju

40

• 5. Koje od navedenog nisu pretpostavke Ricardove
  teorije
• U proizvodnji se korist jedan proizvodni faktor
  rad
• Pretpostavka je da nema transportnih troškova
• Tehnologija se ne mijenja u zemljama
• Ukusi su identicni u zemljama

41

• 6. Ako zemlja A ima apsolutne prednosti u
  proizvodnji dvaju dobara naspram zemlje B, a
  odnosi cijena nisu isti, tada
• Zemlja A ima komparativne prednosti u oba dobra
• Zemlja B ima apsolutnu prednost u jednom dobru
• Zemlja A ima komparativnu prednost u jednom dobru
• Ne može doci do obostrano probitacne razmjene

42

• 7. Ako zemlja A ima apsolutnu prednosti u jednom
  dobru, a zemlja B u nekom drugom dobru, tada
• komparativna je prednost ista kao i apsolutna
• nece biti dobitaka od trgovine
• komparativne prednosti se ne trebaju odredivati
• ništa od navedenog

43

• 8. Ako dvije države imaju isti oportunitetni
  trošak za dva dobra, tada
• nijedna nema apsolutnu prednost ni u jednom od
  dobara
• jedna država ima komparativnu prednost u jednome
  dobru
• razmjena ce se odvijati pod povoljnim uvjetima
  razmjene
• nijedna nema komparativnu prednost ni u jednom od
  dobara

44

9.
Q/L A B
X 8 2
Y 4 6

• Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 2X
• Ako A razmjeni 6X za 12Y s B, B ima korist od 2X
• Ako A razmjeni 6X za 18Y s B, B ima korist od 1X
• Niti jedno od navedenog

45

10.
Q/L A B
X 6 1
Y 3 2

• Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 3X
• Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 5X
• Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 1X
• Niti jedno od navedenog

46
Pitanja?