TEMELJI ZA CJELO

1
TEMELJI ZA CJELOŽIVOTNO UCENJE U ŠKOLSKOJ
KNJIŽNICI
Strucni skup školskih knjižnicara, Split,
2005. Vanja Škrobica, prof. , Škola likovnih
umjetnosti E-mail vanja.skrobica_at_st.htnet.hr
http//www.freewebs.com/ibri http//www.freewebs.c
om/teka
2
ŠTO JE UCENJE? 1. psihicki i cuvstveni
proces/aktivnost pomocu kojega se odvija
obrazovanje, izobrazba i odgajanje (opažanje,
mišljenje i pamcenje) 2. ucenje motornih
vještina
KAKVO UCENJE MOŽE BITI? 1. nehoticno tzv.
prirodno ucenje 2. namjerno (intencionalno)
ucenje, odnosno organizirano ucenje
3
Vrste ucenja? 1. Formalno obrazovanje (u
obrazovnim institucijama).  2. Neformalno
obrazovanje (neovisno od službenog obrazovnog
sustava bez službenih potvrda može biti
organizirano na radnom mjestu, kroz aktivnost
razlicitih društava organizacije mladih,
sindikati ili politicke stranke, sportski
klubovi, crkve) 3. Informalno ucenje (prirodna
pojava u svakodnevnom životu ne mora se odvijati
svjesno, pa ga nužno ne prepoznajemo kao faktor
koji doprinosi znanju i vještinama). 
Obrazovanje odraslih?
Andragogija (grc. Aner covjek, muž agein
voditi) - proucava problematiku odgoja i
obrazovanja odraslih osoba Gerontogogija (grc.
Gerontos starac agein voditi) proucava
odgoj, obrazovanje i samoobrazovanje starijih
osoba.
Djeca i adolescenti obrazovanjem i odgojem
pripremaju se za životne uloge. Odrasli se pak
obrazuju kako bi svoje uloge bolje obavljali. Dok
je u obrazovanju i odgoju mladih više naglašeno
stjecanje znanja, vještina, vrednota, stavova i
navika te razvoj sposobnosti, u odraslih je
težište na usavršavanju postojecih znanja i
vještina te promjeni postojecih vrijednosnih
orijentacija, stavova i navika.
4
1. MOJE IDEALNO JA Tko bih želio biti?
2. MOJE STVARNO JA Tko sam ja?
Usvajanje Novog ponašanja, izgradnja novih
putova znanja i vještina
5. NAPREDOVANJE Vjera u odnose koji pomažu,
podržavaju, ohrabruju u svakoj stepenici procesa
4. POKUŠAJI S novim ponašanjem, razmišljanjem i
osjecanjem
MOJE SPOSOBNOSTI Gdje se dodiruju moje idealno i
stvarno ja?
MOJI RASKORACI Gdje se razdvajaju moje realno i
idealno ja
3. MOJ PLAN UCENJA Graden na sposobnostima i
reduciranju raskoraka
5
ZAŠTO CJELOŽIVOTNO UCENJE?

• živimo u doba ekonomskih i socijalnih promjena
• demografska slika Europe je sve starija
• sigurnost stalnog posla je sve manja
• tijekom života promijenimo nekoliko razlicitih
  podrucja rada i zanimanja
• mobilnost zaposlenja po horizontali i vertikali
  zanimanja
• A TO ZAHTJEVA
• ljude koji ce se biti u stanju prilagodavati i
  prihvacati promjene

6

• IDEJA O CJELOŽIVOTNOM OBRAZOVANJU?
• Platon spominje u djelu Republika
• prvi put artikulirao Basil Yeaxlee (20. st.)
  profesor na Oxfordu i Eduardo Lindeman (20. st.)
  profesor socijalnog rada
• God. 1996. Europska godina cjeloživotnog ucenja -
  obrazovanje i usavršavanje doprinose održavanju
  zapošljivosti i ekonomske konkurencije
• na zasjedanju Europskog vijeca (Lisabon 2000.
  g.) doneseni zakljucci
• jamstvo potpunog i stalnog pristupa ucenju s
  ciljem stjecanja i obnavljanja vještina
• - porast ulaganja u ljudske resurse s ciljem
  davanja prvenstva najvecem bogatstvu Europe -
  njenim gradanima
• - razvijanje djelotvornih metoda ucenja i
  poducavanja  
• - vrednovanje neformalnog i informalnog
  stjecanje znanja 
• jednostavni pristup kvalitetnim informacijama
  vezanim uz stjecanje obrazovanja
• osiguravanje mogucnosti cjeloživotnog ucenja
  bliže gradanima, u njihovim mjestima stanovanja

7
ZA USPJEŠNOST CJELOŽIVOTNOG UCENJA NEOPHODNO JE U
MLADOSTI NAUCITI
8
1. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
Modeli upotrebe racunala
Ucenje o kompjuterima "kompjuterska pismenost
provodi kroz tecajeve, uci se kako radi
kompjuter, što je softawre- itd. Ucenje s
kompjuterima - kompjuter poboljšava ucenje
kompjuter je ucenikov partner koji kroz
simulacije i igre pomaže da se nešto otkrije i
riješi, nauci itd. Ucenje od kompjutera uciti
onako kako kompjuter razmišlja. Ovo se postiže
ucenjem ucenika programiranju u nekom programskom
jeziku (LOGO) , kompjuteri olakšavaju
pripremanje nastave, dostupnisu nam i razni
multimedijalni CD-ROM-ovi, DVD-ovi (rjecnici,
enciklopedije )
2. SPOSOBNOST PRIMJENE BROJEVA
3. ZNANJE STRANIH JEZIKA
4. POZNAVANJE RADA NA RACUNALU
5. SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA
6. SPOSOBNOST TIMSKOG RADA
9
ISTRAŽIVANJA U EUROPI?
- 58 se izjasnilo da zna koristiti kompjutere -
50 se ne zna služiti internetom- oko 60 ne
zna niti jedan strani jezik
Vecina preferira neformalna okruženja 69 bolje
uce u vlastitom domu 63 kad uce s drugim
ljudima 51 za vrijeme slobodnih aktivnosti.
10
A HRVATSKA? Koji su to veliki problemi Hrvatske?

• Demografska situacija u Hrvatskoj
• . depopulacijski procesi
• koncentracija stanovništva osobito u Zagrebu i
  okolici, prostorno neravnomjeran razmještaj
  stanovništva
• negativna migracijska je bilanca
• starenja stanovništva
• 2. Stanje gospodarstva Hrvatske
• jaz izmedu Hrvatske i razvijenog svijeta stalno
  se povecavao tijekom 20. stoljeca
• visina hrvatskog izvoza iznimno je niska
• posljedice rata i negativne posljedice
  privatizacijskih procesa

11

• Stanje na tržištu rada
•  
•  
• Tek 0,2 osoba u dobi 34-59 godina ukljuceno je u
  obrazovne programe (Hrvatska)   udio u zemljama
  clanicama EU iznosi 7 
• Pritužbe poslodavaca
• vještine su nerazvijene
• slaba povezanost izmedu zvanja i zanimanja
• nepostojanje svijesti o potrebi kontinuiranog
  ulaganja u sebe
• nepostojanje želje za fleksibilnošcu /
  prilagodljivosti za nove situacije, probleme i
  promjene
• Diploma i prvo radno mjesto je mjesto do mirovine

12
Obrazovanost stanovništva (15 godina i stariji)
Škola Broj
Bez škole 105.332 2,86
Nepotpuna osnovna škola 580.379 15,76
Osnovna škola 801.168 21.75
Škola za zanimanje 1-3 godine, te škole za KV i VKV radnike 1,003.052 27.24
Škola za zanimanje 4 godine i više 553.416 15,03
Gimnazija 176.630 4,8
Viša škola i strucni studij 150.167 4,08
Fakulteti i umjetnicke akademije 267.995 7,27
Ukupno 3,682.826  
13
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti objavilo je 2002. Deklaraciju o
znanju

• Znanje je glavna proizvodna snaga
• Hrvatsku znanjem izvuci iz kruga slabije
  razvijenih zemalja
• Poboljšati kvalitetu nastave (sadržajno i
  metodicki)
• U znanstvenom radu primijeniti svjetske
  kriterije vrednovanja znanja
• Usmjeriti državu prema vladavini prava

14
ŠTO HRVATSKOJ PREOSTAJE?
15
1. Medunarodni programi koji se bave izmedu
ostalog i cjeloživotnim obrazovanjem
Leonardo Da Vinci
Socrates
Raphael
Eurathlon
Tempus
Kaleidoscope
Youth
16

• 2. Bolonjski proces ?
• spona izmedu tržišta rada i visokog obrazovanja
• koristiti pozitivne globalizacijske procese
• društvo temeljiti na znanju i vještinama
• sposobnost za organizaciju i planiranje
• timski rad ali i sposobnost samostalnog rada
• vještine informacijskog managementa
• sposobnost prilagodavanja novim sitacijama
• sposobnost primjene znanja u praksi
• vještina rješavanja problema
• spremnost na daljnje ucenje
• vještina analize i sinteze
• cjeloživotno ucenje

17

• 3. I HNOS je pocetak
• Pripremiti mlade za stalno daljnje ucenje
• Odgojiti mlade da budu humani i kriticki clanovi
  društva
• Smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter
  ucenja
• Preusmjeriti naglasak od memoriranja cinjenica na
  povezivanje
• Obrazovanja temeljiti na katalogu znanja
• Orijentacija na razvoj i trecu znanstveno-tehnološ
  ku revoluciju
• Ucenja svjetskih jezika od rane dobi radi
• Razvijanje senzibiliteta za umjetnost i znanost
  (glazba, likovne umjetnosti, književnost,
  filozofija, povijest)
• Više izborne nastave
• Laboratorijska i terenska nastava
• Osposobljavanje ucenika za individualne
  inicijative i za timski rad
• Interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti u
  nastavi (biofizika, biokemija, kemijska fizika,
  ekonofizika, ekologija, kompjutorsko
  slikarstvo...)
• Korištenje ilustracija, karikatura, fotografija,
  animacija, kompjutorskih simulacija,
  kompjutorskih igara, individualnih pokusa
  prirucnim sredstvima, TV emisija, SF filmova itd.
  
• Poticati poduzetništva

18
Slobodne aktivnost
Posudba CD-a i DVD-a
Posudivanje knjiga
Posudba video filmova
ŠTO MOŽE KNJIŽNICA?
Pisanje referata, seminara, elaborata
Citanje knjige u tišini
Surfanje
Gledanje TV -a
Citanje novina
Kreiranje vlastite web stranice
Posudba literature iz svih podrucja
Otvaranje i citanje e-mail-a
19
A što još može knjižnica?
20

• ponuditi usluge posebnim skupinama (mladima,
  ljudima s teškocama u razvoju, maloljetnim
  roditeljima, zatvorenicima, bolnicama, starackim
  domovima)

21

• motivirati korisnike za citanje tijekom
• cijelog života radi informiranja i uživanja u
  citanju

22

• promicati vještine informacijske pismenosti

23

• osigurati referentnu zbirku

24

• omoguciti slobodan i jednostavan
• pristup gradi

25

• suradivati s drugim dobavljacima informacija

26
poticati korištenje svih oblika grade
27
Što još može knjižnica?

• redovito obavjestiti o novim, posebnim knjigama
  i programima
• informaciju pružiti na mjestima gdje se mladi
  sastaju i druže (hodnici, radionice, ucionice,
  oglasne ploce, školski list, Internet, web, blog,
  forumi)
• informaciju uciniti zanimljivom
• atraktivno oblikovati promidžbeni materijal
• omoguciti da dožive knjižnicu kao ugodno mjesto
  na koje su dobrodošli

28
PREPORUKA KORISNICIMA
29
1.Prepoznaj svoje potrebe za informacijom
Kako doci do pravog smjera?
Što svaki nudi?

• Kako bi nadopunio predavanja
• Radi pisanja istraživackog plana

A da odem u knjižnicu?
30
2. Uclani se!

• Što ti clanstvo omogucava
• Posudbu knjiga
• Narucivanje knjiga online
• Posudbu drugih materijala
• Korištenje baze od kuce
• Korištenje drugih usluga knjižnice

31
3. Zamoli knjižnicara za pomoc
Ukljuci knjižnicara u svoj tim!
32
4. Opiši svoje potrebe

• Što mi treba?
• Za što mi treba?
• Definicija ili šire?
• Najnoviji podaci ili stariji?
• Popularno ili akademsko, znanstveno?

33
5. Upoznaj se s razlicitim izvorima

• Postoje vrlo važne razlike u izvorima knjige,
  casopisi, internet, etc.
• Sve nije na internetu

34
6. Provjeri referentnu zbirku

• Enciklopedije
• Rjecnici
• Prirucnici
• Vodici
• Itd.

35
7. Koristi signaturu za brzo i lakše
pronalaženje knjige
36
8.Koristi online katalog
37
9.Zatraži knjige iz drugih knjižnica
38
10. Koristi bazu za traženje clanaka

• Knjižnice obicno imaju 3 vrste periodike
• Novine
• Casopisi
• Revije

39
11.Koristi internet
40
12.Uci u knjižnici

• Knjižnica je idealno mjesto za ucenje sam ili sa
  drugima
• U knjižnici ceš imati strucnu pomoc i sve knjižne
  fondove

41
13.Rezerviraj materijale
Zamoli knjižnicarku da ti ih rezervira Zamoli
knjižnicarku da ti dijelove kopira
42
Scenarij 1 Ucenik/ student piše seminarski rad.
Odlazi u knjižnicu i traži savjet knjižnicarke.
Ona ga upucuje do police na kojoj stoji nekoliko
naslova o traženoj temi. Scenarij 2
Ucenik/student piše seminarski rad. Upisuje
dvije do tri rijeci u web tražilicu te zadovoljan
brojnošcu pronadenih izvora pregleda nekoliko
prvih linkova.
43
Referencije

• http//www.carnet.hr/casopis/17/clanci/5?CARNetweb
  2bb9632e7ac23018b793b21d6bf373a8
• http//www.entereurope.hr/cpage.aspx?pageclanci.a
  spxpageID171clanakID1007
• http//www.biznis.hr/default.asp?ID1797
• http//kenny2.globalnet.hr/www.mingorp.hr/UserDocs
  Images/gppz2006/Smjernica204..htm
• http//www.portalalfa.com/mambo/index.php?optionc
  om_contenttaskviewid157Itemid95PHPSESSIDa3
  3f264cec98e45809c289c87da5e839
• http//www.knowledgestorm.com/search/keyword/Longl
  ife20Learning/GAWALL/Longlife20Learning/secname,
  ad/ad2,i/ad3,g/ad5,g/?gclidCJary7HgiokCFQjMXgodfQ
  RAgg
• Županijski centar za cjeloživotno obrazovanje /
  uredio Vladimir Strugar, Bjelovar Ogranak
  Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Cvor,
  2005.
• Cjeloživotno obrazovanje ucitelja i nastavnika
  višestruke perspektive / urednica Vlasta Vizek
  Vidovic, Institut za društvena istraživanja,
  Zagreb, 2005.
• Nastava i ucenje uz pomoc kompjutora (computer
  assisted instruction), Nikša Nikola Šoljan,
  Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1972.
• Samostalno ucenje, Vlado Andrilovic, Naklada
  Slap, Jastrebarsko, 2001.
• Studij za odrasle (seniorenstudium) kao šansa za
  ucenje uz starenje, Franz Poeggler Školski
  vjesnik, - 44 (1995), 2 str. 20