POVIJESNI

1

• POVIJESNI
• RAZVOJ
• SESTRINSTVA

2
Prvi nositelj medicinske aktivnosti bila je
žena-majka vodena materinskim instinktom. Žene
su bile njegovateljice od pocetka, a svoja
iskustva i umijece lijecenja temeljene na
samopomoci i uzajamnoj pomoci. prenosile su sa
generacije na generaciju. Kasnije se sve cešce
u medicinske djelatnosti ukljucuju muškarci.
3
Faze razvoja sestrinstva

• Tri faze razvoja
• Narodni lik
• Religijski lik
• Uslužni lik
• Sestra je ogledalo u kojem se odražava
  položaj žene u društvu!
• Victor Robinson

4

• bolnice kao karitativne ustanove nastaju pod
  utjecajem razlicitih religija skloništa za
  siromašne bolesnike, nemocnike i starce.
• U Rimu je potkraj 4. stoljeca (380.g.) takvu
  bolnicu osnovala pokrštena patricijka Fabiola.
• - sakupljala je bolesne po ulicama Rima i sama
  se za njih brinula
• Biskup Bazilije osniva oko 370. godine pred
  vratima u Cezareji ustanovu za smještaj putnika i
  nemocnika, s posebnim odjelima za lijecenje
  bolesnika i smještaj gubavaca.
• U Carigradu je oko 400. godine postojao hospital
  sa stalno namještenim lijecnicima i bolnicarima

5

• Od 8. stoljeca naše ere nastale su bolnice u
  Bagdadu, Gondišapuru, Kairu, Cordobi i drugim
  gradovima koje su se bitno razlikovale od
  samostanskih bolnica na kršcanskom zapadu.
• Najveci Carigradski hospital nalazio se u
  samostanu Pantokrator, a osnovao ga je 1136.
  godine Ivan II Komen.
• Hospital se sastojao od bolnice u užem smislu sa
  pet odjela i od azila za epilepticare i umobolne,
  azila za starce, ambulante i medicinske škole.
• Tu se prvi put spominju bolnicarke.
• Na zapadu prvi hospitali u srednjem vijeku
  nastaju u samostanima. Najprije se u njima lijece
  bolesni redovnici, a kasnije putnici i siromasi.
• U osnivanju samostanskih bolnica prednjacili su
  pripadnici benediktinskog reda (Monte Casino,
  Salerno, St. Gallen, Fulda ) i dr.
• Osim redovnika u samostanima su njegovale i
  žene-redovnice.

6

• U vrijeme križarskih ratova
• osnovan je red
• Ivanovaca ili viteza hospitalaca sa
• zadatkom da osnivaju
• skloništa (bolnice) za hodocasnike i bolesnike.
• Glavna bolnica bila je u Jeruzalemu, statut koje
  je propisivao nacin primanja i pregledavanja
  bolesnika, prehranu i njegu, pa cak i dimenzije
  kreveta i broj pokrivaca

7

• Osim hospitala u samostanima, osnivali su se u
  srednjem vijeku hospitali na temelju oporucnih
  zaklada bogatih gradana i velikaša, kojima je
  upravljala opcina a ne crkvena vlast.
• Osnovna funkcija starih hospitala nije bila
  lijecenje, nego samo smještaj i njega bolesnika.
  Srednjovjekovni hospitali bili su mješavine
  hotela, ubožnice, nahodišta i bolnice.

8
Tradicionalizam u podrucju njege bolesnika

• Lijecnici su samo povremeno u njih dolazili.
• Njegu bolesnika i brigu nad siromašnima,
  nemocnima, starcima i napuštenom djecom
  preuzimaju i mnoge ugledne, obrazovane žene, medu
  kojima se spominju kraljica Elizabeta
  Portugalska, kraljica Elizabeta Kastiljska i
  kraljica Matilda žena kralja Henrika I Engleskog,
  kao i muški i ženski religiozni i civilni redovi.

9
Tradicionalizam u podrucju njege bolesnika

• Velike reforme, pocetkom 16. stoljeca u znanosti
  i medicini, ne utjecu na razvoj njege bolesnika.
  Nakon reformacije mnogi se religiozni redovi
  raspuštaju.
• Ugledne žene, koje su se u doba renesanse
  posvetile njegovanju bolesnih, siromašnih i
  napuštene djece, napuštaju bolnice,
• briga o bolesnima prepuštena neškolovanim i
  nepismenim osobama,
• Jedini se napredak ocituje u pogledu strucnosti
  primalja, cije je prosjecno znanje do tada bilo
  vrlo slabo.

10
Tradicionalizam u podrucju njege bolesnika

• Pariška primalja Louise Bourgecs svoje znanje
  usavršila je do visokog stupnja. Godine 1598.
  dobila je dozvolu za rad u Parizu u prvoj
  Europskoj primaljskoj školi u bolnici Hotel-Dieu,
  gdje je uvela redovitu obuku i obavezne ispite.

11
Sestrin Sestrinstvo u nastajanju stvo u nastajanju

• Pocetak organiziranog sestrinstva vezan je uz
  nastojanje da se ono izdigne kao zvanje iz
  podredenog položaja u kome se nalazilo zbog
  neukosti onih koji su ga obavljali i zbog
  nerazumijevanja društva za njegovo ucenje.
• Vinko Paulski (1576-1669.) medu prvima je shvatio
  potrebu obrazovanja sestara.
• Osnovao je svjetovno udruženje žena pod
  nazivom Dames de Charite koje su htjele pomoci
  bolesnima i siromašnima.
• Provodile su njegu bolesnika u kucama i
  bolnicama,
• poducavale u školama,
• brinule za djecje ustanove i
• njegovale ranjene u ratovima.
• Za svoj posao bile su placene.

12
Sestrinstvo u nastajanju

• U 18. stoljecu razvoj znanosti i medicine
  znacajno utjece na njegu bolesnika.
• Lijecnik organizira, propisuje i odreduje, a
  sestra njegovateljica postaje izvršitelj.
• To je pocetak radno orijentirane njege bolesnika.
  
• Medutim, iako se povecao broj bolnica, uvedena
  stalna lijecnicka služba, poboljšana njega
  bolesnika, prilike u bolnicama nisu
  zadovoljavale.
• Hotel-Dieu u Parizu imao je u 18. stoljecu svega
  8 lijecnika i 26 ranarnika na 1220 kreveta, a u
  svaki krevet stavljao se 2 6 bolesnika.
• Zarazni bolesnici nisu bili izolirani, a dogadalo
  se da je lakši bolesnik ležao sa umirucim ili cak
  s mrtvacem.

13
Sestrinstvo u nastajanju

• Socijalna era u medicini razvila je snažno
  javno-zdravstveni pokret, koji je tehnološki bio
  usmjeren prema ucinkovitom nadzoru nad bolesti.
• U okviru socijalnih doktrina, koje su nastale u
  ranoj fazi industrijalizacije u Engleskoj,
  zdravlje stanovništva sve više postaje briga
  javnosti i politike.
• Iako se ne poznaju mehanizmi prenošenja zaraznih
  bolesti, poduzimaju se mjere za sprecavanje
  njihova širenja.
• Engleski socijalni reformatori Southwood Smith i
  Edwin Chadwick borili su se za unapredenje
  narodnog zdravlja pomocu opcih socijalnih mjera.
• U to su vrijeme u Engleskoj, Elizabeth Fry i John
  Howard, proucavali bolesti i nehigijenske prilike
  u bolnicama i zatvorima, što je bila novost s
  obzirom na interese zdravstvene službe, koji su
  bili usmjereni samo na dijagnozu i tretiranje
  simptoma bolesti.
• Elizabeth Fry organizira pocetkom 19. stoljeca
  protestantsko društvo sestara milosrdnica koje se
  posvecuju dobrotvornom radu i njezi bolesnika.
• Pastor Theodor Fliedner u Kaiserwerthu osnovao je
  školu za sestre Ðakonise -žene koje su u sklopu
  evangelisticke crkve bile osposobljene za njegu
  bolesnika. One njeguju bolesne, brinu se za
  sirocad i zatvorenike.

14
Theodor Fliedner
15
(No Transcript)
16
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

• Promjene uvjetovanje industrijskom revolucijom,
  koja je u 18. stoljecu zapocela u Engleskoj i 19.
  stoljecu širi se u druge zemlje Europe i Amerike,
  namecu niz socijalnih medicinskih problema.
• Zdravlje stanovništva pocelo se sve više
  promatrati i sa stajališta interesa države da
  sacuva i unaprijedi produktivnu sposobnost radne
  snage.
• Socijalno-znanstvena otkrica (utjecaj uvjeta
  života i rada na zdravlje i utjecaj socijalnih
  odnosa na zdravlje ljudi) dovode do higijenskih
  pokreta.
• Provodi se protu-epidemijska zaštita, vodi se
  briga o komunalnoj higijeni ( vodovodi,
  kanalizacija, higijena stanovanja, javna
  kupališta, cišcenje ulica, higijena gradskih
  tržnica), propisuje se higijensko tehnicka
  zaštita na radu, zakonski propisi o higijeni,
  sanaciji tla, zakoni o uspostavljanju javnog
  zdravstva, higijena prehrane (pasterizacija
  mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje.
• Higijenski pokret utjece na prevenciju
  epidemija, smanjenje opceg mortaliteta,
  ponajprije na smanjenje mortaliteta dojencadi.

17
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

• U drugoj polovici 19. stoljeca mijenja se izgled
  bolnice.
• S napretkom kirurške tehnike, uvodenjem narkoze,
  antisepse, asepse, otvaranjem specijalistickih
  odjela povecava se broj lijecnika.
• Kao važan problem javlja se nedostatak
  primjerenog osoblja za njegu, jer su se i
  pomocnoj bolnickoj službi i njezi bolesnika
  postavljali veci zahtjevi.
• Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo
  ispuniti te zahtjeve.
• Sa svim spoznajama njege, u neprimjereno uredenim
  bolnicama, upoznala se 1840. g. mlada engleskinja
  Florence Nightingale

18
Florence Nightigale
12. 5. 1820. 13.8. 1910.
19
Florence Nightigale

• Utemeljitelj modernog sestrinstva
• Rodena 12.05.1820.g. U Firenci u bogatoj obitelji
• Florence Nightingale je imala temeljitu
  filozofsku, literarnu i matematicku naobrazbu,
  razvijen interes za socijalna pitanja, a posebno
  za uredenje bolnica i za mogucnosti pružanja
  pomoci bolesnim osobama.
• 1842.g.pokazuje zabrinutost za jad i patnju
• Sa 24.g.postaje uvjerena da svoj život treba
  posvetiti skrbi za bolesne, a slijedecih sedam
  godina proucava sestrinstvo iako joj roditelji to
  nisu dozvoljavali

20
Florence Nightigale

• Njezina je želja bila da se posveti njegovanju
  bolesnika.
• Svoje znanje upotpunjavala je teorijski
  problemima, tragajuci za što boljom organizacijom
  pružanja zdravstvene pomoci.
• Od 1849. g. do 1853. g. boravi u Egiptu,
  Njemackoj i Francuskoj, te posjecuje bolnice i
  ustanove za izobrazbu ženskog bolnickog osoblja.
• 1853. g. Florence Nightingale vraca se u Englesku
  i postaje nadstojnica Zavoda za primanje gospoda
  za vrijeme njihove bolesti. Njezin je rad tako
  uspješan, da joj je ponudeno mjesto nadstojnice
  sestara u King? s College Hospitalu.

21
(No Transcript)
22

• Sposobnost Florence Nightingale i njena shvacanja
  uredenja bolnicke službe i organizacije njege
  bolesnika došla su do izražaja u vrijeme Krimskog
  rata.
• Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu
  ranjenih i oboljelih vojnika brinuli samo
  muškaci.
• Na Krimu je došlo do teškog stanja u britanskim
  vojnim lazaretima i Florence Nightingale je
  imenovana upraviteljicom ženske pomocne službe na
  Turskoj fronti.
• Sa 38 sestara dolazi 1855. g. u Scutari, gdje je
  najprije sanirala higijenske prilike, bolnice
  opskrbila rubljem i hranom, te odvojila ranjene
  od bolesnih.
• Organizirala je rad sestara i za 6 mjeseci
  smrtnost je smanjila sa 42 na 2.
• Organizatorskim sposobnostima, odlucnošcu,
  neumornim i predanim radom Florence Nightingale
  je uspjela poboljšati zdravstvene prilike i
  olakšati sudbinu bolesnika

23
(No Transcript)
24
(No Transcript)
25
(No Transcript)
26

• Po povratku u Englesku, Florens je docekana s
  velikim pocastima i stavljen joj je na
  raspolaganje poseban fond od 50 tisuca funti.
• Njezin je cilj bio osnovati školu za sestre, u
  kojoj ce one biti prakticki izobražene za svoj
  poziv i u kojoj ce im biti jasno zašto uce.
• U sklopu St. Tohmas Hospital u Londonu otvorena
  je 1860. g. prva škola za izobrazbu sestara, po
  zamisli i planu Florence Nightingale.
• To je bila prva strucna škola za obrazovanje
  medicinskih sestara s jasno odredenim ciljem.
• Zato danas s pravom možemo reci da je Florence
  Nightingale ne samo engleska organizatorica
  pomoci ranjenima i bolesnima, vec da je i
  utemeljila sestrinstvo kao zvanje s jasno
  odredenim ciljem i posebnom izobrazbom, a
• 19. stoljece, zovemo stoljece njege kao zvanja
  koje se zahvaljujuci Florence Nightingale pocelo
  naglo razvijati u Engleskoj pod utjecajem
  medicine i ostalih znanosti

27
St. Tohmas Hospital
28

• Njega bolesnika usmjerena je prema
  bolesniku-covjeku.
• Florence Nightingale publicira 1859. g. udžbenik
  o njezi Notes on nursing u kojem piše
  Upotrebljavam rijec njega u nedostatku bolje. Ta
  rijec znaci nešto više od podjele lijekova i
  promjene obloga. To znaci korištenje svježeg
  zraka, svjetla, cistoce, mira, izbor i podjela
  dijete, sve ono što bolesniku pruža životnu
  snagu.
• na Florence Nightingale su snažno utjecale
  sociološke spoznaje o utjecaju uvjeta života i
  rada na zdravlje ljudi u tadašnjoj Engleskoj,
• ona vidi unapredenje zdravlja pomocu opcih
  socijalnih mjera, a posebno istice važnost
  prosvjecivanja
• . poucavati o cuvanju zdravlja žene koje su
  majke, odgojiteljice, njegovateljice, amateri u
  lijecenju da budu suradnice lijecnika, pravi je
  put kako bi one pomagale a ne smetale.
• U cijeloj knjizi nazire se njezina predanost
  prevenciji i unapredenju zdravlja.

29
1859.
30

• Sestre, obrazovane u školi Florence Nihtingale,
  imale su solidno znanje.
• Škola je ubrzo stekla ugled u svijetu i sestre
  koje su završile tu školu organiziraju škole i
  unapreduju njegu u bolnicama SAD, Kanade, Japana,
  Kine, Indije i Europe.
• Florence Nihtingale znatno utjece na razvitak
  sestrinstva, jer sa svih strana svijeta traže
  njezine savjete i mišljenja o planovima
  zdravstvenog rada, opskrbi bolnica i o
  zdravstvenoj politici.

31
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

• zalaganjem poznatog kirurga Billrotha otvorena je
  1882. prva škola za sestre u Austro-ugarskoj u
  Becu.
• Tu su školu pohadale i neke djevojke iz naših
  krajeva.
• U razvoju moderne (znanstvene) medicine kraj 19.
  stoljeca i prvu polovicu 20. stoljeca obilježava
  prirodno-znanstvena era.

32
(No Transcript)
33
Theodor Billroth Allegemeines Krankenhaus Bec
1890.
34
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

• Krajem 19. i pocetkom 20. stoljeca njega
  bolesnika kao i medicina orijentirane su prema
  bolesti. Uz vrlo malen broj obrazovanih sestara,
  njegu bolesnika obavljaju uglavnom
  nekvalificirane bolnicarke, redovnice
  osposobljene za rad kratkotrajnim tecajevima iz
  njege bolesnika.
• Razvoj epidemiologije i javnog zdravstva
  dvadesetih godina 20. stoljeca bitno utjece na
  razvitak sestrinstva.

35
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

• Lijecnici, koji su se bavili socijalnom
  medicinom, utjecali su na otvaranje dispanzera,
  posebno antituberkuloznih dispanzera, jer je u to
  vrijeme tuberkuloza harala u mnogim zemljama.
• U Francuskoj je Callmete za rad u dispanzeru,
  prvobitno angažirao radnike muškarce, smatrajuci
  da su oni bliži ljudima kojima treba pomoci.
• S vremenom se uvidjelo da su za taj posao
  podobnije žene sestre posjetiteljice. Tada se
  javlja i naziv sestra pomocnica ime koje
  najbolje oznacuje funkciju i zadatak dispanzerske
  sestre tj. pomocnice bolesnog covjeka i njegove
  obitelji i pomocnice zdravih da sacuvaju
  zdravlje (V. Cepulic).
• iz te je definicije vidljivo da je sestra
  služila i pomagala bolesnom i zdravom covjeku
  zajedno s lijecnikom, a ne lijecniku.

36
Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

• Po uzoru na dispanzere u Francuskoj osnovani su i
  antituberkulozni dispanzeri u našim krajevima.
• Osjeca se nedostatak obrazovanih sestara.
• Javljaju se nova, napredna shvacanja o zadacima i
  ulozi sestre, pa se tako uz bolnicarke, kojima je
  bila dužnost da se bave samo dvorbom bolesnika uz
  bolesnicki krevet, ocrtava i profil medicinske
  sestre kao zdravstvene uciteljice, njegovateljice
  i važnog clana dispanzerske djelatnosti.
• Takvo shvacanje upucuje na potrebu posebnog
  obrazovanja i otvaranja škole za sestre.
• Veliku strucnu pomoc pri tom pružile su sestre iz
  škola koju je osnovala Florence Nightingale, ili
  iz škole po uzoru na njezinu (Rudolfinerhaus
  Bec).
• Jelka Labš, do tada sestra u Rufolfinerhausu u
  Becu, bila je prva sestra nadstojnica kada je
  osnovana prva škola za sestre pomocnice u Zagrebu
  1921. godine.

37

• Škola za sestre pomocnice u Zagrebu nikla je iz
  potrebe osposobljavanja zdravstvenih kadrova za
  dispanzersku službu i zdravstveno-prosvjetni rad
  u sprecavanju i suzbijanju tuberkuloze naše
  najaktualnije socijalne bolesti u to doba.
• Izobrazba sestara pocetkom stoljeca bila je
  odredena prije svega razvojem medicine i dugo
  vremena ostaje na toj razini.
• Nastava je bila pretežito prakticna i prožeta
  naprednim socijalno-medicinskim shvacanjima.
• Nakon položenog pripravnog i državnog ispita
  ucenice su dobile diplomu sestre-pomocnice
  socijalno-medicinskog smjera ili sestre
  bolnicarke.

38

• Diplomirane sestre zapošljavale su se u
• antituberkuloznim dispanzerima, školskoj
  poliklinici ili
• djecjem ambulatoriju.
• Osnivanjem zdravstvenih stanica u selima, ciji je
  zadatak
• bio suzbijanje i sprecavanje bolesti, te
  zdravstveno
• prosvjecivanje naroda, proširio se i djelokrug
  rada
• sestara. Sestre su bile prve zdravstvene
  uciteljice
• naroda.
• Socijalno-epidemiološkim ispitivanjima uzroka
• morbiditeta i mortaliteta utvrduje se da je
  uzrok
• neznanje, loši higijenski uvjeti i loša
  prehrana. Da bi se
• selo zdravstveno prosvjetlilo, osnovani su
  1927. godine
• higijensko-domacinski tecajevi, a prvi
  voditelj bila je
• sestra Štefanija Papailiopulos.
• u Zagrebu je 1930. godine osnovano Središte
  sestara za
• socijalno-higijenski rad.

39
(No Transcript)
40

• Nakon završene škole za sestre pomocnice, sestra
  Lujza Wagner obrazuje se u inozemstvu iz podrucja
  metoda rada sestara u preventivnoj medicini.
• S povratkom u Zagreb, izraduje prijedlog i nacrt
  rada Središta, sa svrhom da se objedine
  patronažne službe sestara.
• Sestre Središta radile su na rješavanju
  zdravstvenih problema, ali su rješavale i
  socijalnu problematiku svoga podrucja
  (zbrinjavanje siromašnih, nezbrinutih staraca
  trudnica i djece).
• Po uzoru na zagrebacko Središte takav oblik rada
  razvija se u Varaždinu, Osijeku i Sušaku.
  Središte sestara za socijalno-higijenski rad
  postalo je Centar za osposobljavanje patronažnih
  sestara i nastavna baza za ucenice.

41

• prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su se
  1928. godine u Bolnici za zarazne bolesti u
  Zagrebu.
• Bolnici su bile dodijeljene dvije sestre koje su
  poslije završene škole bile na studiju
  organizacije sestrinske bolnicke službe u Becu i
  Londonu.
• Zbog loše opremljenosti bolnice materijalom za
  njegu i rubljem radile su u teškim uvjetima.
  Unatoc poteškocama uspjele su požrtvovnim radom
  organizirati njegu bolesnika.
• Bolnica za zarazne bolesti bila je do 1945.
  godine jedina bolnicka ustanova u Hrvatskoj u
  kojoj su radile diplomirane medicinske sestre.

42

• Za razliku od medicine, koja se razvijala na
  osnovi istraživanja, na podrucju njege nije bilo
  istraživackih radova, a nedostatak rezultata
  osjeca se sve do šezdesetih godina 20. stoljeca.
  Razlog tome bio je malen broj obrazovanih sestara
  i nedostatak njihove profesionalne autonomije što
  je utjecalo na njihovu orijentaciju prema
  trenutnim radnjama, a eliminiralo interes za
  istraživacki rad u sestrinstvu.
• Zato se s pravom može reci da je glavno obilježje
  njege bolesnika bila njezina prakticnost i
  tehnicka orijentiranosti, posebno u stacionarnim
  zdravstvenim ustanovama.
• osim spoznaja u podrucju medicine na obrazovanje
  sestara djeluju sredinom 20. stoljeca i druge
  spoznaje, posebno iz podrucja psihologije i
  sociologije te njihov holisticki pogled na
  covjeka.
• Tu se nazire pocetak moderne, sveobuhvatne njege
  bolesnika.

43

• Mijenja se slika razvoja njege bolesnika i
  sestrinstva kao profesije.
• 1899.g u Londonu je osnovan International Cooncil
  of Nurses ciji su ciljevi
• da jedinstvo sestara u cijelom svijetu dovede do
  unaprijedenja zdravstvene skrbi i uvjeta za rad
• da sestrinstvo postane profesija i da se osigura
  komunikacija medu sestrama u svijetu.
• Nastoji se definirati njega bolesnika,
  zdravstvena njega, zvanje medicinska sestra,
• - sjedište je u Ženevi
• - kongresi se održavaju svake 4 godine

44

• U SAD i Europi njega se sve više ucvršcuje kao
  samostalna disciplina, a kod sestara jaca svijest
  o njihovom zvanju.
• Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i
  bolesnom covjeku.
• Sestre, kao nositelji zdravstvene njege, pomažu
  ljudima u cuvanju zdravlja i zdravlja obitelji.
  Obavljaju njegu kada je zdravlje narušeno,
  osposobljavaju ih u slucaju invalidnosti i o
  nacinu korištenja preostalih sposobnosti za
  samostalan život, prenose znanja o njezi
  bolesnika na clanove njihove obitelji, a kada
  medicina ne može više ništa uciniti za bolesnika,
  olakšavaju mu patnje i pomažu u trenucima smrti.
• Kao osnovnu metodu rada sestre su prihvatile
  proces zdravstvene njege.
• Da bi sestra u svom radu mogla ostvariti zadane
  ciljeve i zadatke kroz proces zdravstvene njege,
  u kojem je naglašena orijentacija prema covjeku,
  potrebni su joj intelektualnost i obrazovanost,
  opca i specificna znanja i autonomnost u radu.

45
POVIJESNI RAZVOJ OBRAZOVANJA SESTARA U HRVATSKOJ

• Razdoblje od 1921. do 1945
• Nakon prvog svjetskog rata u našoj se zemlji u
  vecim razmjerima razvija javno zdravstvo.
• Zaklada Americkog filantropa Johna Rockefellera
  dodjeljuje našoj zemlji novcanu pomoc za gradnju
  zdravstvenih ustanova i stipendiranje medicinskih
  kadrova u stranim zemljama.
• Dr. Andrija Štampar, nacelnik u Ministarstvu
  narodnog zdravlja, kako dobar poznavatelj
  zdravstvenih prilika i problema u našoj zemlji,
  lijecnik naprednih ideja i shvacanja u
  organizaciji i zadacima zdravstvene službe,
  najvecu pažnju obraca zdravstvenim problemima i
  bolestima koje zahvacaju vece skupine ljudi.
• Buduci da je u našim krajevima harala
  tuberkuloza, poceli su se po uzoru na Francusku
  organizirano otvarati antituberkulozni
  dispanzeri.

46
Razdoblje od 1921. do 1945

• Uredenje Dispanzera u Zagrebu bilo je povjereno
• Dr. Vladimiru Cepulicu. Kad se godine 1920.
  radio o tom, da se u Zagrebu i u Hrvatskoj i
  Slavoniji zapocne akcija za suzbijanje
  tuberkuloze osnivanjem antituberkuloznih
  dispanzera i meni bi povjereno uredenje
  dispanzera u Zagrebu, sestara pomocnica, koje su
  bile potrebne za taj rad, nije bilo ni samoukih.
  Mi smo držali da ce se naš rad na tom polju moci
  uspješnije razvijati, ako osnujemo školu za
  sestre pomocnice i ako sa strucno naobraženim
  osobljem zapocnemo dispanzerski rad. U novembru
  1929. godine predložio sam zdravstvenom odsjeku
  za Hrvatsku, Slavoniju i Medimurje nacrt i naucnu
  osnovu za školu sestara pomocnica u Zagrebu koja
  je u januaru 1921. osnovana i 15.1. iste godine
  primila 8 civilnih ucenica.
• Tadašnji nacelnih Ministarstva zdravlja, Dr.
  Andrija Štampar i šef zdravstvenog odsjeka Dr.
  Josip Lochert poduprli su ta nastojanja i
  prijedloge, te je u Zagrebu osnovana prva škola
  za sestre pomocnice u Hrvatskoj.

47
Dr. Andrija Štampar
1888. 1958.
48
Razdoblje od 1921. do 1945

• Škola je osnovana s ciljem da osposobi sestre
  poglavito za rad na suzbijanju tuberkuloze.
  Nastavni plan i program obuhvacao je opcu,
  socijalnu i medicinsku naobrazbu te prakticni rad
• U prvo godište upisalo se 8 civilnih ucenica i 30
  redovnica. Naobrazba je za prvi tecaj trajala
  godinu dana, za drugi godinu i pol, a u trecem
  tecaju 1923. godine produžena je na dvije godine.

49
Razdoblje od 1921. do 1945

• Prema zakonu o strucnim školama od 25. studenog
  1930. godine škola za sestre pomocnice bila je u
  sastavu Škole narodnog zdravlja.
• U školu su se primale ucenice koje su sa uspjehom
  završile cetiri razreda srednje ili gradanske
  škole,
• koje su navršile najmanje 18, odnosno najviše 28
  godina života.
• Obrazovanje je trajalo tri godine.

50
Razdoblje od 1921. do 1945

• Nastava u školi je teorijska i prakticna, a
  dijele se na pripravni tecaj u trajanju od tri
  mjeseca i prvu, drugu i trecu školsku godinu.
• Škola za sestre s položenim završnim ispitom
  izjednacena je sa srednjim školama.
• Diplomirane sestre zapošljavale su se u
  antituberkuloznim dispanzerima, školskoj
  poliklinici, djecjem ambulatoriju, seoskim
  zdravstvenim stanicama.
• Sestre su radile na suzbijanju i sprecavanju
  tuberkuloze, na zdravstvenom prosvjecivanju, a
  bile su i prve zdravstvene uciteljice naroda.
• Takav model obrazovanja primjenjivao se do 1945.
  godine

51
Razdoblje od 1945. do1955. godine

• U Narodnoj Republici Hrvatskoj postojala je do
  1947. godine samo Škola za medicinske sestre u
  Zagrebu.
• 1945.g. u školu je bila upisana 51 ucenica, a
  1946. i 1947. godine još 223 ucenice. Jedan od
  razloga ovako velikog broja upisanih ucenica bila
  je odluka Narodne vlasti kojojom su redovnice
  što su radile u bolnicama morale napustiti
  državnu službu. Njih su trebale zamijeniti
  sestre, a njih nije bilo.
• Na podrucju Hrvatske za normalno odvijanje rada u
  novo organiziranoj bolnickoj i vanbolnickoj
  zdravstvenoj zaštiti bile su potrebne medicinske
  sestre.
• Stoga su se 1947. godine otvorile škole za
  medicinske sestre u Rijeci, Osijeku, Splitu i
  Šibeniku a 1948. godine u Vrapcu. Cilj otvaranja
  škola bio je omasoviti školovanje sestara.
• Osnivac škola bilo je Ministarstvo narodnog
  zdravlja Narodne Republike Hrvatske, ono je i
  financiralo njihov rad.
• Uvjet za upis bila je položena mala matura i
  najmanje 17 godina života. Školovanje je trajalo
  tri godine.

52
Razdoblje od 1945. do1955. godine

• U školskoj godini 1948/49. dolazi do izmjene u
  nastavnom planu i školovanje se produžuje na
  cetiri godine.
• U školu su se primale ucenice sa završenom
  sedmoljetkom a donja granica starosti nije bila
  postavljena.
• Kao cetverogodišnja škola djeluje do 1952.
  godine.
• Školske godine1952/53. u školu se upisuju ucenice
  s prethodnom naobrazbom od šest razreda gimnazije
  a njihovo školovanje traje tri godine.
• Veca naobrazba i zrelija dob ucenica bile su
  velika prednost u obrazovanju i oblikovanju
  licnosti medicinske sestre.

53
Razdoblje od 1945. do1955. godine

• U školi narodnog zdravlja u Zagrebu organiziralo
  se postdiplomsko osposobljavanje i usavršavanje
  medicinskih sestara.
• U društvenim uvjetima socijalizirane zdravstvene
  zaštite javila se potreba za novim znanjima u
  radu medicinske sestre.
• Od 1950. godine organizirali su se trosemestralni
  tecajevi za stjecanje diploma sestrinstva u
  javnom zdravstvu.
• Zadatak tecajeva bio je podici strucnost
  medicinskih sestara u podrucju opce i specijalne
  njege bolesnika, dijetetike i patronaže,
  osposobljavanje za rad u javnom zdravstvu i
  nastavi.
• To je pocetak nastave višeg obrazovanja (Više
  škole za medicinske sestre).

54
Razdoblje od 1945. do1955. godine

• Osobnom zaslugom i zalaganjem prof. dr. Andrije
  Štampara, direktora škole narodnog zdravlja i
  tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta, Škola za
  sestre u Zagrebu pretvorena je u Višu školu za
  medicinske sestre i 1953. godine pripojena
  Medicinskom fakultetu.
• Uvjet za upis u školu bio je završena srednja
  škola , a obrazovanje je trajalo tri godine.
• Na podrucju Hrvatske osnovano je pet viših škola
  za medicinske sestre (Zagreb, Osijek, Rijeka,
  Split i Pula).

55
Razdoblje od 1945. do1955. godine

• studenti viših škola imali su puno opce
  obrazovanje,
• ukljucivali su se u studij u dobi zreloj za
  kontakt s bolešcu i bolesnikom.
• uklonjeni prigovori da se u medicinsko
  obrazovanje ukljucuju studenti sa nedovoljno
  opceg obrazovanja ili premladi.
• Strucno trogodišnje obrazovanje, oslobodeno opce
  obrazovnih predmeta, omogucilo je stjecanje
  solidnog teorijskog i strucnog znanja i potrebnih
  vještina.

56
Razdoblje od 1956 do 1974.

• Od školske godine 1959/60. škole ponovno postaju
  srednje u trajanju od cetiri godine, a uvjet za
  upis bila je završena osmogodišnja škola i dobna
  granica 19. godina.
• Zadaca škola za medicinske sestre bila je
  pripremanje kadrova za obavljanje svih poslova
  njege bolesnika i za obavljanje odredenih
  zadataka zdravstveno socijalne zaštite gradana
  (patronažna služba i rad u savjetovalištima).

57
Razdoblje od 1956 do 1974.

• U Narodnoj Republici Hrvatskoj provodilo se i
  obrazovnje medicinskih sestara pedijatrijskog i
  primaljskog smjera te obrazovanje odraslih.
• Viša škola u Zagrebu ponovno je zapocela svoj rad
  pocetkom 1967. godine kao Viša škola za
  medicinske sestre i zdravstvene tehnicare, s dva
  smjera medicinskih sestara (dispanzersko-patronažn
  im i bolnickim) i cetiri smjera za zdravstvene
  tehnicare.
• Uvjet za upis u Školu bila je završena
  odgovarajuca srednja škola. Školovanje je trajalo
  dvije godine.

58
Razdoblje od 1975. do 1990. godine

• Razdoblje od 1975.-1990. godine obilježeno je
  velikim promjenama u podrucju obrazovanja.
• Reforma odgoja i obrazovanja obuhvacala je cijeli
  obrazovni sustav u našoj zemlji.
• Cilj reforme bio je povezati rad i obrazovanje u
  jednu cjelinu.
• Reforma srednjeg obrazovanja u SR Hrvatskoj
  pocela je školske godine 1975/76.
• Obrazovanje medicinskih sesatra trajalo je dvije
  godine nakon završene osnovne škole i dvije
  godine pripremnog stupnja srednjeg obrazovanja.
• Programom su smanjeni obrazovni sadržaji struke,
  što je neminovno dovelo do manjkavosti u strucnom
  osposobljavanju medicinskih sestara.

59
Razdoblje od 1975. do 1990.

• Smanjenje broja sati prakticne nastave nastojalo
  se nadoknaditi novom organizacijom i nacinom
  realizacije nastave.
• Ucenik je imao minimalan broj sati strucne prakse
  tijekom školske godine.
• Nastavni sati užeg strucnog podrucja ostavreni su
  u teorijskoj nastavi s vježbama, vecim djelom u
  izravnom procesu rada na bolnickim odjelima.
• Medicinske sestre obrazovane na cetvrtom stupnju
  imale su šire opce obrazovanje, koje omogucuje
  fleksibilnost za obrazovanjem na višim razinama i
  temeljno znanje struke.
• uocila se takoder bespotrebnost realizacije nekih
  predmeta

60
Razdoblje od 1975. do 1990.

• Prema takvom nastavnom planu i programu obrazuju
  se medicinske sestre, od školske godine 1984/85.,
  a školovanje traje cetiri godine.
• Od 1986. godine obrazuju se u višoj školi više
  medicinske sestre tehnicari (bez smjerova).
  Školovanje traje dvije godine, a uvjet za upis je
  završena srednja škola i položen klasifikacijski
  ispit.

61
Razdoblje od 1991. godine

• Od školske godine 1991./92. buduce medicinske
  sestre obrazuju se prema novom nastavnom planu i
  programu,
• Cilj je pomocu opce obrazovnih i strucnih
  sadržaja osposobiti ucenike za provodenje svog
  osnovnog zadatka zdravstvene njege.
• Temeljni strucni predmet zdravstvena njega
  ostvaruje se predavanjima i vježbama tijekom
  cetiri školske godine.
• Uvjet za upis u školu je uspješno završena
  osnovna škola. Školovanje traje cetiri godine.
• Od 2011.g. obrazovanje traje 5 g.

62
Studij sestrinstva

• Od 1999. godine obrazovanje viših medicinskih
  sestara traje tri godine
• Zdravstveno veleucilište Zagreb
• Medicinski fakultet Rijeka
• Medicinski fakultet Split
• Medicinski fakultet Osijek
• Sveucilište u Zadru od 2007.g.
• Od 2005./6. novi nastavni plan i program
• 50 programa cini zdravstvena njega

63
Studij sestrinstva

• Od 2005.g. na veleucilištu u Zagrebu
  specijalisticki diplomski studij - menadžment u
  zdravstvu
• Od 2006.g. - studij javnog zdravstva
• Od 2010.g. studij klinickog sestrinstva
• Od 2010.g. u Osijeku sveucilišni diplomski
  studij sestrinstva
• Od 2011.g. u Zagrebu i Splitu sveucilišni
  diplomski studij sestrinstva
• U ocekivanju razlikovni studij za prelaz sa
  specijalisticke na sveucilišnu razinu