Medunarodna ekonomija

1
Medunarodna ekonomija

• Predavanje 13 Teorijski aspekti zaduženosti i
  inozemna zaduženost RH
• Predavac Dr. sc. Hrvoje Jošic

2
Pregled predavanja

• Teorijske znacajke vanjskog duga
• Pokazatelji zaduženosti
• Ciklus zaduživanja
• Uzroci i instrumenti zaduženosti
• Rješenje problema duga
• Zaduženost Republike Hrvatske

3
Ciljevi predavanja

• Student nakon predavanja mora steci sljedece
  kompetencije
• Shvatiti i razumjeti uzroke zaduženosti neke
  zemlje
• Znati ocijeniti stupanj zaduženosti zemlje i
  instrumente rješavanja problema zaduženosti

4
Definicija pojmova

• Dug ? deficit
• Dug stanje, kumulativ prijašnjih deficita
• Deficit tijek
• Twin/double deficit
• Javni vs vanjski dug

5
Javni dug vs. vanjski dug

• Javni dug - predstavlja dug države
• Dug središnje države
• Lokalne države
• Izvanproracunskih fondova
• Državnih jamstava
• HBOR-a
• Vanjski (inozemni dug) - predstavlja dug svih
  sektora gospodarstva (stanovništvo, poduzeca,
  banaka i države) prema inozemstvu

6
Pojam i definicija vanjskog duga

• Neotplacen iznos tekucih, nepotencijalnih obveza
  kojima se zahtijeva placanje kamate i/ili
  glavnice od strane dužnika u nekom trenutku u
  buducnosti koje rezidenti duguju nerezidentima
  jedne ekonomije

7
Osnovni racunovodstveni principi tretiranja
vanjskog duga

• Osnovne karakteristike koje mora sadržavati
  obveza da bi bila svrstana pod vanjski dug su
• biti neotplacena i stvarna
• postojati prema nerezidentu
• biti nepotencijalna
• evidentirana u vrijeme nastanka transakcije
• sadržavati glavnicu i/ili kamate
• imati oblik stvorene, a neizmirene obveze

8
Klasifikacija vanjskog duga

• Vanjski dug se može klasificirati s obzirom na
• rok dospijeca (kratkorocni i dugorocni)
• nositelja duga (država, banke, stanovništvo..)
• denominaciju duga (u domacoj i stranoj valuti)
• uracunate kamate (s kamatama i bez)
• jamstvo države (zajamcen i nezajamcen)
• dospijece duga ( izvorno i preostalo dospijece)
• vrijednost duga na tržištu dugova (nominalna i
  tržišna)
• promjenjivost kamatne stope na dug (fiksna i
  promjenjiva kamatna stopa)

9
Institucionalna struktura vanjskog duga

• Institucionalna struktura vanjskog duga sastoji
  se od
• Sektora monetarne vlasti
• Sektora države
• Sektora banaka
• Sektora stanovništva i poduzeca

10
Pokazatelji inozemne zaduženosti

• Pokazatelji stanja
• Odnos ukupnog duga prema BDP-u
• Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga
• Odnos medunarodnih pricuva i vanjskog duga
• Odnos kratkorocnog prema ukupnom dugu
• Odnos multilateralnog i ukupnog duga
• Pokazatelji tijeka
• Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga
• Odnos godišnje obveze po kamatama prema izvozu
• Odnos otplate glavnice prema iskorištenim
  zajmovima
• Odnos med. pricuva i otplate inozemnog duga
• Odnos neto transfera prema uvozu
• Odnos neto transfera financijskih sredstava iz
  inozemstva
• Odnos iskorištenih zajmova prema uvozu
• Odnos godišnje obveze po kamatama i duga

11
Temeljni pokazatelji stanja

• Odnos ukupnog (vanjskog) duga prema bruto domacem
  proizvodu (D/Y)
• Dug održiv ako je rgti gdje je,
• r stopa rasta realnog BDP-a
• i kamatnjak na dug
• Kriteriji MMF-a i Svjetske banke prezaduženost
  zemlje nastaje kad dug premaši udio od 80 u BDP-u

12
Temeljni pokazatelji stanja

• Odnos ukupnog duga prema izvozu robe i usluga
  (D/E)
• Dobar pokazatelj sadašnje sposobnosti otplate
  duga
• D/E gt 220 - kreditni bonitet dužnika upitan

13
Temeljni pokazatelj tijeka

• Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga
  (DS/E)
• Pokazuje koliki dio prihoda od izvoza robe i
  usluga treba odvojiti za otplatu
• DS/E gt 30 - realna opasnost od nevracanja duga

14
Ciklus zaduživanja
B
A
B - VTB

C neto kamate
-
A B C tijekovi neto kapitala
C
D stanje duga
D

-
15
Stadiji zaduživanja

• I. Mladi dužnik
• Deficit VTB (B)
• Negativni saldo kamata (C)
• Neto uvoz kapitala (A)
• Porast zaduženosti (D)
• II. Zreli dužnik
• Opadanje deficita VTB, pocetak suficita
• Negativni saldo kamata
• Smanjenje neto uvoza kapitala
• Manja stopa rasta zaduženosti
• III. Smanjivac duga
• Suficit VTB
• Smanjenje negativnog salda kamata
• Neto izvoz kapitala
• Smanjivanje zaduženosti

16
Stadiji zaduživanja, nast.

• IV. Mladi vjerovnik
• Smanjivanje suficita VTB pocetak deficita
• Pocetak suficita racuna kamata
• Smanjivanje neto izvoza kapitala
• Neto akumulacija inozemne aktive
• V. Zreli vjerovnik
• Deficit VTB
• Suficit na racunu kamata
• Opadajuci tijekovi kapitala
• Mali porast ili stagnacija inozemne aktive

17
Uzroci zaduženosti

• Eksterna je zaduženost posljedica neravnoteže
  izmedu agregatne potražnje i ponude u zemlji.
• Y C I G E U
• Y U C I G E
• Y (C G) I E U
• S I E U

Domaca štednja (S)
18
Faktori zaduženosti

• Uzroci zaduženosti zemlje se mogu podijeliti na
• unutarnje (endogene) i
• vanjske (egzogene) faktore zaduženosti
• U endogene faktore spadaju pogreške u
  makroekonomskoj (razvojnoj) politici zemlje, a u
  egzogene faktore utjecaji iz medunarodnoj
  okruženja na koje država ne može djelovati.

19
Endogeni faktori zaduženosti

• Najvažniji endogeni faktori zaduženosti su
• prekomjerna potrošnja koja je veca od potrošnje
• višak investicija nad štednjom koji se financira
  zaduživanjem
• politika negativnih realnih kamatnih stopa
• politika precijenjenog tecaja nacionalne valute
• inflacija
• visok robni uvoz

20
Egzogeni faktori zaduženosti

• Najvažniji engzogeni faktori zaduženosti su
• kretanje kamatnih stopa na medunarodnom tržištu
  kapitala
• promjene uvjeta razmjene
• promjene ponude kapitala na medunarodnom tržištu
  kapitala
• ekonomska i politicka (ne)stabilnost u
  medunarodnom okruženju

21
Crowding-out effect

• Posljedice javnog duga kratkorocne i dugorocne
• Porast državne potrošnje (G) povecava
  transakcijsku potražnju za novcem
• Posljedica restriktivna monetarna politika i
  rast kamatnjaka
• Efekt istiskivanja (eng. crowding-out effect)
  privatnih investicija zbog povecane državne
  potrošnje i rasta kamatnjaka

22
Instrumenti zaduženja

• Dugorocni
• Obveznice (euroobveznice)
• Krediti
• Kratkorocni
• Trezorski zapisi MFIN
• Instrumenti tržišta novca
• Nemogucnost financiranje države kod centralne
  banke

23
Rješenje problema duga

• Monetizacija duga
• Restriktivna fiskalna politika
• Povecanje prihoda od prodaje državne imovine
  (privatizacija)
• Novo zaduživanje
• Reprogramiranje duga
• Proglašenje moratorija

24
Zaduženost Republike Hrvatske

• Povijesni razvoj inozemnog duga RH
• Kretanje inozemnog duga prema sektoru
• vjerovnika
• dužnika
• Pokazatelji zaduženosti
• Komparativni pokazatelji
• Twin deficit

25
Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske

• Vanjski dug Hrvatske se racuna od trenutka
  stjecanja neovisnosti države i nije se poceo
  brojati od nule
• Raspadom SFRJ Hrvatska je preuzela pocetnu razinu
  vanjskog duga od 2831,7 milijuna USD
• Pocetna razina se uvacala za dodatnih 885,2
  milijuna USD koliko je iznosilo neto korištenje u
  procesu reprogramiranja prema Londonskom i
  Pariškom klubu

26
Povijesni razvoj vanjskog duga Hrvatske
27

Kretanje inozemnog duga RH

• Krajem 2011. godine bruto inozemni dug Hrvatske
  je iznosio 45.733,6 milijuna EUR
• Od toga najveci udio je zauzimala zaduženost
  sektora stanovništva i poduzeca (ostali domaci
  sektori) s 20.181,9 milijuna EUR
• Zaduženost države je iznosila 6.996,0 milijuna
  EUR, banaka 11.627,9 milijuna EUR, a zaduženost
  po osnovi inozemnih izravnih ulaganja je iznosila
  6.927,7 milijuna EUR

28
Kretanje inozemnog duga RH
29
Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru
kreditora

• Inozemni dug Republike Hrvatske se prema sektoru
  kreditora dijeli na
• privatni kreditori
• javni kreditori
• gotovina i depoziti
• portfeljna ulaganja (instrumenti tržišta novca i
  obveznice)

30
Inozemni dug Republike Hrvatske prema sektoru
kreditora
31
Pokazatelji stanja inozemnog duga RH

• Pet pokazatelja stanja inozemne zaduženosti
• Primjetan je rast svih pokazatelja zaduženosti
• Krajem 2011. godine udio vanjskog duga u BDP-u
  iznosio 99,6
• Krajem 2011. udio vanjskog duga u izvozu robe i
  usluga je iznosio 243,3 cime se Hrvatska
  svrstava u skupinu prezaduženih zemalja

32
(No Transcript)
33
Pokazatelji tijeka inozemnog duga RH

• Osam pokazatelja tijeka inozemne zaduženosti
• Prema temeljnom pokazatelju zaduženosti otplate
  inozemnog duga prema izvozu robe i usluga (36,9
  2011. godine) Hrvatska pripada skupini
  prezaduženih zemalja

34
(No Transcript)
35
Kriticne granice održivosti inozemnog duga

• Prema kriticnim razinama pokazatelja zaduženosti
  na dan 31.12.2009. godine Hrvatska prema nekim
  pokazateljima ima neodržive razine vanjskog duga
  dok drugi ukazuju da je vanjski dug i dalje
  održiv

36
Kriticne granice održivosti inozemnog duga
37
Usporedba s drugim zemljama
38
Dekompozicija vanjskog duga
39
Prilog 20.
Doprinosi promjeni udjela vanjskog duga u BDP-u
u osnovnoj srednjorocnoj projekciji

Izvor
Jošic, H.Dinamicka analiza održivosti vanjskog
duga Republike, doktorska disertacija
40
(No Transcript)
41
Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u kljucnim varijablama Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u kljucnim varijablama Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u kljucnim varijablama Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u kljucnim varijablama Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u kljucnim varijablama Prilog 28. Analiza osjetljivosti kretanja udjela vanjskog duga u BDP-u na šokove u kljucnim varijablama

  Ostvarenje Projekcija Projekcija
  2009. 2010. p 2011. p 2012. p 2013. p 2014. p
Osnovni scenario 95,0 106,2 114,3 121,1 127,7 134,2
1. Scenario povijesnih prosjeka 95,0 103,3 110,8 117,6 124,2 130,9
2. Scenario šoka kamatnih stopa 95,0 106,2 116,2 125,0 131,6 138,1
3. Scenario šoka stope rasta realnog BDP-a 95,0 106,2 121,7 136,4 143,0 149,5
4. Scenario šoka deficita tekuceg racuna platne balance 95,0 106,2 120,9 134,3 140,9 147,4
5. Scenario kombinacije šokova 95,0 106,2 120,9 135,8 142,4 148,9
6. Scenario šoka deprecijacije kune prema euru 95,0 106,2 144,3 151,1 157,7 164,2
Izvor
Jošic, H.Dinamicka analiza održivosti vanjskog
duga Republike, doktorska disertacija
42
Grafikon 10. Pregled scenarija analize
osjetljivosti vanjskog duga Republike Hrvatske
(udjeli vanjskog duga u BDP-u, u )
43

• Prema osnovnom srednjorocnom scenariju i ostalim
  scenarijima osjetljivosti vanjskog duga udjeli
  inozemnog duga u bruto domacem proizvodu su
  pokazali neodržive putanje rasta.
• Iz prezentirane analize osjetljivosti vanjskog
  duga proizlazi neodrživost vanjskog duga
  Republike Hrvatske u petogodišnjem
  (projiciranom) razdoblju.

44
Twin deficit

• Twin (double) deficit predstavlja dvostruki
  deficit
• Deficit proracuna (višak rashoda na prihodima)
• Deficit vanjskotrgovinske bilance (uvoz roba i
  usluga veci od izvoza)

45
10 razloga protiv deprecijacije kune

• Mnogo je negativnih ucinaka nagle deprecijacije
  kune za Hrvatsku kao malu i otvorenu zemlju

46
10 razloga protiv deprecijacije kune

• Najznacajniji razlozi su
• povecava otplatu kredita stanovništva i poduzeca
  
• povecava uvozne cijene što uzrokuje inflaciju
• smanjuje štednju u kunama
• smanjuje realni dohodak stanovništva
• povecava porezni teret i vodi u inflacijski
  porez
• utjece na neatraktivnost kunskih vrijednosnih
  papira i usporava oporavak burze

47
10 razloga protiv deprecijacije kune

• povecava kunsku prouvrijednost vanjskog duga kao
  udjela u BDP-u
• smanjuje vrijednost potraživanja poduzeca
• pridonosi nepovjerenju investitora u sposobnost
  otplate dugova
• deprecijacijom svi u konacnici gube i vodi u još
  dublju recesiju

48
Zakljucak

• Dug dobar ili loš?
• Odnos rasta realnog BDP-a i izvoza prema otplati
  kamata na dug
• Mali dug problem dužnika, veliki dug problem
  vjerovnika

49
Pitanja