Gradanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni dru - PowerPoint PPT Presentation

About This Presentation
Title:

Gradanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni dru

Description:

Najpopularniji ples 19.st. bio je valcer, ... (mirna jezera, veliki valovi, povr ina rijeke). Va ni slikari: Claude Monet, Pierre Auguste Renoir, Edgar Degas. – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:135
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 25
Provided by: rej82
Category:

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: Gradanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni dru


1
GLAZBA ROMANTIZMA19.stoljece
  • Gradanstvo u romantizmu glavni je nosilac
    kulture. Javni društveni i kulturni dogadaj
    postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni
    orkestri i operna kazališta. Pocinje epoha
    velikih opernih kazališta.

2
Skladatelji romantizma nalazili su nadahnuce u
prirodi, vlastitom životu, povijesnim dogadajima,
umjetnickim slikama i književnim djelima.

3
Umjetnici govore o svojim osjecajima, doživljaju
prirode i shvacanju svijeta. Na taj nacin se
isticala osobnost pojedinog skladatelja tako da
svaki skladatelj ima individualan i prepoznatljiv
stil. Osjecaji o kojma govore njihova djela su
bol, patnja i usamljenost. Umjetnici su se
osjecali drugacijim od ostalih te se stvara Kult
umjetnika. Svoju posebnost-individualnost
isticali su i vanjskim obilježjima kao što je
ponašanje, odjvanje i sl.
4
U prijašnjim stoljecima skladatelji su pisali za
odredenu publiku i odredene prilike. U razdoblju
romantizma skladatelj je imao dvije mogucnosti
pisanje zbog vlastitih osjecaja ili se
prilagoditi publici. U prvoj mogucnosti
skladatelj je svojom glazbom trebao pridobiti
slušatelje, što je zahtjevalo hrabrost. U drugoj
mogucnosti skladatelj piše glazbu koja služi
zabavi široke publike (lagana, vesela).
5
Glazba je bila dio naobrazbe i simbol društvenog
statusa. Kucno muziciranje bilo toliko popularno
da je gotovo svaka kuca imala glasovir. Tako je
1872.godine u Berlinu proizvedeno 17.000
glasovira. Može se reci da je glasovir bio
preteca gramofona i radija.
6
Glazbeni oblici
  • Zbog velike popularnosti salonskog muziciranja,
    nastali su novi glazbeni oblici kraceg trajanja.
  • Novi glazbeni oblici klavirske minijature,
    solopjesme i simfonijske pjesme.
  • Skladatelji i dalje skladaju simfonije,
    sonate,koncerte, komorna djela i opere, ali su im
    produžili trajanje.
  • Prvi puta u 19.st virtuozi pocinju izvoditi
    samostalne cjelovecernje koncerte, a publika je
    od njih stvarala zvijezde.

7
Klavirske minijature
  • Klavirske minijature su kratke skaldbe koje traju
    samo nekoliko minuta. One su opisivale ugodaj,
    promijenu raspoloženja i maštanja. Klavirske
    minijature izvodile su se na koncertima, u
    gradskim salonima ili pri kucnom muziciranju.
  •  
  • Slušni primjer
  • R.Schumann, (SŠ3)
  • Konderszenen (Djecji prizori), op.15. Traumerei
    (Sanjarenje)

8
Solo pjesma
  • Solo pjesma je skladba za glas i glasovir.
  • Skladatelji melodiju oblikuju prema tekstu,
    stapaju poeziju i glazbu te na taj nacin u glazbu
    prenose smisao i ugodaj same pjesme. Glasovir
    opisuje i nadopunjava ugodaj.
  •  
  • Slušni primjer
  • Vatroslav Lisinski, Ribar (SŠ3)
  • - ovu popijevku Lisinski je skladao na stihove
    P.Preradovica

9
Simfonijska pjesma
  • Simfonijska pjesma (nije niti simfonija a ni
    pjesma)
  • ...jednostavacno programno orkestralno djelo.
    Književna djela, povijesni dogadaji i legende
    bili su inspiracija skadateljima pri skladanju
    simfonijske pjesme. Prihvacali su ju skladatelji
    nacionalnih smjerova jer su njome mogli opisati
    povijesno-nacionalni sadržaj. Tako je ceški
    skladatelj Bedrich Smetana napisao ciklus
    simfonijskih pjesama "Moja domovina" iz koje
    valja izdvojiti poznatu pjesmu Vltava.
  • Slušni primjer
  • B.Smetana Vltava (SŠ3)

10
Glazbena društva
  • Osnivaju se glazbena društva u sklopu kojih se
    prireduju koncerti s amaterskim i profesionalnim
    glazbenicima, objavljuju glazbena djela i
    glazbeni casopisi, osnivaju glazbene škole i
    glazbene knjižnice.
  • Tako je glazbeno društvo u Zagrebu 1829.godine
    osnovalo glazbenu školu koja je nakon gotovo 100
    godina prerasla u današnju Muzicku akademiju. U
    njoj su djelovali ugledni glazbenici medu kojima
    i Vatroslav Lisinski i Ivan pl.Zajc.

11
Zabavna glazba
  • Zabavnoj glazbi 19.st. pripadale su salonska
    glasovirska glazba, opereta i plesna glazba
    (valcer i can-can).
  •  
  • U Parizu, u drugoj polovici 19.st., osobito je
    bio popularan Can-can.To je ples u dvodobnoj ili
    cetverodobnoj mjeri, brzog tempa i veselog
    karaktera.
  •  
  • Slušni primjer
  • J.Offenbach Can-can (SŠ3)

12
Opereta
  • Opereta (tal.mala opera) je nova vrsta opere, a
    pojavila se u polovicom 19.st. Sastojala se od
    niza glazbenih i plesnih tocaka koji su bili
    povezani govorenim dijalozima, a skladatelji su
    cesto dodavali suvremene šlagere i društvene
    plesove. U razdoblju romantizma opereta je
    zabavljala široklu publiku. Najznacajniji
    skladatelji opereta bili su Jacques Offenbach u
    Parizu i Johann Strauss mladi u Becu.

13
Valcer
  • Najpopularniji ples 19.st. bio je valcer,
    društveni ples u trodobnoj mjeri s naglašenom
    prvom dobom.
  • Najznacajniji skladatelji beckog valcera bio je
    Johann Strauss I. otac valcera.
  • Njegov sin Johann Strauss II. napisao je 400
    valcera koji su postali sinonimom beckog stila,
    veselja i elegancije. Dobio je nadimak kralj
    valcera. Najpoznatiji valcer je Na lijepom
    plavom Dunavu. (SŠ3)
  • Slušni primjer

14
Koncertni valceri
  • Skladatelji romantizma skladali su koncertne
    valcere namijenjene slušanju, a ne plesu.
    Nabrojimo neke Schubert, Chopin, Brahms, ali i
    za orkestar Weber, Cajkovski i mnogi drugi.
  •  
  • Slušni primjer
  • F.Chopin, Valcer op.18 br.3, u As-duru
  • Veliki briljantni valcer

15
Nacionalni stil
  • Skladatelji su tražili nadahnuce u folklornim
    napjevima, ritmovima, plesovima, a teme su
    uzimali iz narodnih prica, povijesnih dogadaja i
    legendi. Tako je nastao glazbeni nacionalni stil.
    Skupine umjetnika koji u svijum djelima isticu
    nacionalna obilježja zovu se nacionalne škole.
    Predstavnici Ruske nacionalne škole (Ruska
    petorica) M.Balakirev, C.Cui, N.Rimski Korsakov,
    A.Borodin i M.P.Musorgski. Cešku nacionalnu školu
    predstavljaju B.Smetana i A.Dvorak, poljsku
    F.Chopin, a hrvatsku V.Lisinski i I.Zajc.

16
Budnice
  • Nastaju brojne rodoljubne budnice pune snažnih
    osjecaja medu kojima su najpopularnije Još
    Horvatska ni propala Ferde Livadica i Prosto
    zrakom ptica leti Vatroslava Lisinskog
  • TONSKO SLIKANJE
  • Glazbom se mogu sugerirati odredeni zvukovi kao
    što su pjev ptica, grmljavina, zvonjavu zvona,
    bitku itd. Oponašanje glazbom stvarnih zvukova iz
    prirode i života naziva se tonsko sliaknje.
  •  

17
  • Skladatelji iz narodne glazbe preuzimaju narodne
    ljestvice i pentatoniku, karakteristicne ritmove
    i melodijske motive, složene mjere i metricke
    promjene unutar skaldbe.
  •  
  • Kako bi skladatelji mogli upotrijebiti narodne
    napjeve trebalo ih je sakupiti i upoznati.
  • Stanko Vraz sakupio je više od 300 narodnih
    pjesama, a Franjo Ksaver Kuhac više od 1600
    narodnih napjeva.

18
Apsolutna i Programna glazba
  • Glazba koja ne opisuje izvanglazbeni sadržaj vec
    podrazumijeva da glazba govori dovoljno sama za
    sebe naziva se apsolutna glazba. U apsolutnu
    glazbu ubrajaju se fuga, suita, koncert,
    simfonija.
  • Glazba koja pokušava opisati izvanglazbene
    sadržaje naziva se programna glazba. Programnost
    je prisutna u glasovirskim minijaturama, te u
    orkestralnim oblicima kao što su simfonijska
    pjesma, programnoj simfoniji i suiti.

19
Orkestar
  • Orkestar je i dalje podijeljen na 4 orkestralne
    skupine gudace, drvene i limene puhace i
    udaraljke.
  • Orkestar broji do 100 glazbenika.
  • gudacki instrumenti usavršila se njihova
    tehnika sviranja
  • drveni puhaci - uvode novi instrumenti
    pikolo-flauta, engleski rog, basklarinet i
    kontrafagort
  • limeni puhaci - uvode se novi instrumenti tuba i
    saksofon.
  • udaraljke- osim timpana u orkestar ulazi veci
    broj raznolikih udaraljki celesta, ksilofon,
    gong, zvona, cinele i dr.
  • Zbog velicine orkestra, glazbenici ne mogu cuti
    potpun zvuk orkestra pa je potreban dirigent.
    Dirigent uskladuje njihovo sviranje, osmišljava
    interpretaciju djela i stvara cjelokupnu zvucnu
    sliku.

20
Jacina osjecaja
  • Jacina osjecaja ostvaruje se
  • - alteriranim tonovima (tonovi koji ne pripadaju
    odredenom duru ili molu),
  • - modulacijom (promjena tonaliteta),
  • - uvode se kratke notne vrijednosti te ritam
    postaje nemiran.
  • uvode se nepravilne mjere, preuzete iz narodnog
    stvaralaštva, kao što su 5/4, 7/4 itd.
  • tijekom skldbe dolazi do promjene tempa te
    nastaju pojmovi accelerando(tal.ubrzavati),
    ritardando(tal.usporavati) i dr.
  • naglašeni glazbeni kontrasti postižu se i
    širenjem granica dinamike fff i ppp

21
Operna reforma
  • Wagner ostvaruje opernu reformu glazbene brojeve
    spaja u jedinstvene prizore uvodi leitmotiv
    (ostvaruje vezu izmedu glazbe i drame upotrebom
    leitmotiva kratka glazbena ideja koja je
    povezana sa likom, idejom ili osjecajem u drami)
    simfonizira operni orkestar (u orkestre uvodi
    leitmotive kao teme u simfonijama).
  •  
  • - operni realizam skaladatelji odabiru price iz
    svakodnevnog života, o obicnim ljudimaiz
    razlicitih društvenih slojeva.
  • - operni verizam u operama se govori o ljubavi,
    nevjeri, ljubomori, mržnji i osveti. Raspleti su
    uvijek tragicni.

22
Važni skladatelji
  • Franz Schubert, Robert Schumann, Frederic Chopin,
    Franz List,
  • Giuseppe Verdi, Johannes Brahms,
  • Richard Wagner, Bedrich Smetana,
  • Modest Petrovic Musorgski,
  • Felix Mendelssohn, Petar Iljic Cajkovski,
  • Vincenzo Bellini, Ferdi Livadic,
  • Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc,
  • Claude Debussy, Maurice Ravel

23
Impresionizam
  • - U posljednjim desetljecima 19.st. pojavljuje se
    umjetnicki stil Impresionizam.Prvo se je javio u
    slikarstvu a zatim se proširio na poeziju i
    glazbu.
  • - slikarstvo slikali su vedre prizore iz života,
    gužve pariških ulica, ljepotu prirode (mirna
    jezera, veliki valovi, površina rijeke). Važni
    slikari Claude Monet, Pierre Auguste Renoir,
    Edgar Degas.

24
Impresionizam u glazbi
  • - glazbenici su naglašavali promijenjivost
    tonskih boja i glazbenog ugodaja. Pišu najcešce
    programnu glazbu. Impresionisti su skladali male
    forme minijature i solo pjesme, a izbjegavaju
    velike glazbene forme koncert, simfonija,
    sonata. Proširuju granice dura i mola.
  • Claude Debussy, najznacajniji je predstavnik
    glazbenog impresionizma. Kako bi proširio
    tonalitet Debussy koristi srednjovijekovne
    ljestvice, cjelotonsku ljestvicu, pentatonsku
    ljestvicu i paralelno nizanje akorda.
  •  
  • Slušni primjer C.Debussy, Odrazi u vodi (SŠ3)
  • (Reflets dans
    l'eau)
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com