Porez na dobit - uvod

1
Porez na dobit - uvod

• Povijesni aspekt (pojava društava kapitala)
• Opravdanje postojanja (zašto pdob ako postoji
  por. na doh. fiz. osoba?) razlozi
• cijena za povlasticu ogranicene odgovornosti,
• paralela fizicka-pravna osoba.
• Problem dvostrukog opterecenja raspodijeljene
  dobiti (oporezivati raspodijeljenu dobit ili ne?)

2
Rezident i nerezident

• St. 1
• Rezidenti su u smislu clanka 2. stavka 1. ovog
  Zakona (a to je ZPDob, op. H.A.) pravne i fizicke
  osobe cije je sjedište 1) upisano u sudski ili
  drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj
  ili 2) kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor
  poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj.
• Rezidenti su i poduzetnici fizicke osobe s
  prebivalištem ili uobicajenim boravištem u
  Republici Hrvatskoj cija je djelatnost upisana u
  registar ili upisnik.
• St. 2
• Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od
  uvjeta iz stavka 1. ovoga clanka. (stilski bi
  bilo bolje niti jedan od uvjeta)

3
Porezni obveznik (cl. 2. ZPDob)

• OBVEZNIK POREZA NA DOBIT opce odredenje, lex
  generalis (cl. 2. st. 1.), leges speciales (cl.
  2. st. 2., 3. i 4.)
• lex generalis (st. 1.) Porezni obveznik je
  trgovacko društvo i druga pravna i fizicka osoba
  rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku
  djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi
  ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili
  drugih gospodarskih procjenjivih koristi.

4

• leges speciales
• - (st. 2) Izuzece od nacela oporezivanja
  subjekata sa svojstvom pravne ili fizicke
  osobnosti i od nacela rezidentnosti Porezni
  obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog
  poduzetnika (nerezident).
• - Fizicke osobe (u vezi s cl. 26. st. 1.
  ZPDohPorezni obveznik iz clanka 18. ovoga Zakona
  može na vlastiti zahtjev placati porez na dobit
  umjesto poreza na dohodak ili je obvezan placati
  porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako
  ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti,
  na nacin i pod uvjetima propisanim Zakonom o
  porezu na dobit)
• - (st. 3) Nacelo fakultativnosti za fizicke
  osobe Porezni obveznik je i fizicka osoba, koja
  ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju
  dohotka, ako izjavi da ce placati porez na dobit
  umjesto poreza na dohodak.
• - (st. 4) Nacelo obveznosti za fizicke osobe
  Porezni obveznik je i poduzetnik fizicka osoba
  koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom
  izjednacenih djelatnosti
• 1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju
  ostvario ukupni primitak veci od 2.000.000,00
  kuna, ili
• 2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju
  ostvario dohodak veci od 400.000,00 kuna, ili
• 3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti vecoj
  od 2.000.000,00 kuna, ili
• 4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjecno
  zapošljava više od 15 radnika).

5
NEREZIDENT I NEREZIDENTNI POREZNI OBVEZNIK

• ZPDob, cl. 2. st. 2. Porezni obveznik je i
  tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika
  (nerezident).
• Tuzemna posl. jed. inoz. poduz. (nerezidentni
  porezni obveznik)
• Poslovna jedinica nerezidenta oznacava stalno
  mjesto poslovanja putem kojega inozemni
  poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u
  Republici Hrvatskoj u cijelosti ili djelomicno.

6

• Posl. jed. subjekt bez svojstva pravne
  osobnosti dio svoga osnivaca
• Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika,
  nerezidenta, smatra se osobito 1. sjedište
  uprave, 2. podružnica, 3. poslovnica, 4.
  tvornica, 5. radionica, 6. rudnik, naftni ili
  plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo
  mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, 7.
  gradilište odnosno gradevinski ili montažni
  projekt koji cine stalnu poslovnu jedinicu samo
  ako traju dulje od šest mjeseci.

7

• Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika,
  nerezidenta, smatra se i zastupnik koji djeluje u
  njegovo ime u vezi s bilo kojom aktivnošcu 1.
  ako sklapa ugovore u ime inozemnog poduzetnika,
  ili 2. ako nema ovlasti iz prethodne tocke, ali
  uobicajeno drži zalihe proizvoda ili trgovacke
  robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime
  inozemnog poduzetnika.
• Stalnom poslovnom jedinicom inozemnog
  poduzetnika, nerezidenta, ne smatra se obavljanje
  poslovanja preko posrednika, glavnog ili drugog
  zastupnika sa samostalnim statusom koji poslove
  inozemnog poduzetnika, nerezidenta, obavlja u
  okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.

8
Što nije tuzemna poslovna jedinica nerezidenta

• Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto
  poslovanja inozemnog poduzetnika, nerezidenta,
  koji u tuzemstvu
• 1. koristi prostore samo za skladištenje,
  rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe,
• 2. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi
  skladištenja, rastavljanja ili dostave,
• 3. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi
  prerade od strane druge osobe,
• 4. drži mjesto poslovanja samo radi nabave
  proizvoda ili robe odnosno prikupljanja
  informacija za sebe,
• 5. drži mjesto poslovanja samo za svoje pripremne
  ili pomocne aktivnosti,
• 6. drži mjesto poslovanja za bilo koju
  kombinaciju aktivnosti odredenih u tockama od 1.
  do 5. ovoga stavka, pod uvjetom da opca aktivnost
  mjesta poslovanja, koja je posljedica te
  kombinacije, ima pripremni ili pomocni znacaj.

9
Tko nije obveznik?

• Tijela državne uprave, tijela podrucne
  (regionalne) samouprave, tijela lokalne
  samouprave i Hrvatska narodna banka nisu
  obveznici poreza na dobit, osim ako ovim Zakonom
  nije drukcije odredeno.
• Državne ustanove, ustanove jedinica podrucne
  (regionalne) samouprave, ustanove jedinica
  lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske
  zajednice, politicke stranke, sindikati, komore,
  udruge, umjetnicke udruge, dobrovoljna vatrogasna
  društva, zajednice tehnicke kulture, turisticke
  zajednice, sportski klubovi, sportska društva i
  savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza
  na dobit.
• Iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. ovoga clanka
  obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a
  neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do
  stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu,
  Porezna uprava ce na vlastitu inicijativu ili na
  prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge
  zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su
  navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu
  djelatnost.
• Otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i
  posluju u skladu sa zakonom po kojemu su
  osnovani, nisu obveznici poreza na dobit. (OIF su
  tzv. imovinske mase bez pravne osobnosti).
• Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik koji
  ne potpada pod odredbe stavka od 1. do 8. ovoga
  clanka, a koji nije obveznik poreza na dohodak
  prema propisima o oporezivanju dohotka i cija se
  dobit ne oporezuje drugdje. (što širi moguici
  obuhvat).

10
Porezna osnovica (cl. 5. 20.)

• Cl. 5. ZPDob (opce odredbe)
• Porezna osnovica je dobit koja se utvrduje prema
  racunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i
  rashoda prije obracuna poreza na dobit, uvecana i
  umanjena prema odredbama ZPDob.
• Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta
  cini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu
  (nacelo svjetske dobiti).
• Poreznu osnovicu nerezidenta cini samo dobit
  ostvarena u tuzemstvu (nacelo zemlje izvora,
  nacelo teritorijalnosti dobiti).

11
Smanjenja porezne osnovice (cl. 6. ZPDob)

• za prihode od dividendi i udjela u dobiti,
• za prihode od vrijednosnih uskladenja dionica i
  udjela (nerealizirani dobici) ako su bili
  ukljuceni u poreznu osnovicu,
• za prihode od naplacenih otpisanih potraživanja
  koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila
  ukljucena u poreznu osnovicu, a nisu iskljucena
  iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod,
• za svotu amortizacije koja nije bila porezno
  priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti
  propisane u clanku 12. Zakona,
• za svotu placa i doprinosa na placu novih
  zaposlenika za razdoblje za koje se utvrduje
  porez, a koja je isplacena do dana podnošenja
  porezne prijave,
• za svotu troškova nastalih za istraživanje i
  razvoj (nije više u ZPDob),
• za svotu troškova nastalih za školovanje i
  strucno usavršavanje zaposlenika (nije više u
  ZPDob).
• Porezna osnovica iz clanka 5. ovoga Zakona može
  se smanjiti za rashode ranijih razdoblja koji su
  bili ukljuceni u poreznu osnovicu.
• Za svote iz stavka 1. ovoga clanka može se
  iskazati porezni gubitak, odnosno gubitak se može
  povecati.

12
SAŽETAK - SMANJENJA POREZNE OSNOVICE

• za rashode koji su porezno priznati kao takvi,
  ali nisu bili uvršteni u izracun porezne osnovice
  u ranijim poreznim razdobljima (t. 2., 3. i 4.
  prethodnog slidea)
• za poticaje (t. 1., 5., 6. i 7. prethodnog
  slidea)

13
POVECANJA POREZNE OSNOVICE (cl. 7. st. 1. ZPDob)
SPRJECAVANJE DVOSTRUKOG ISKAZIVANJA RASHODA (t. 1.) POREZNO-POLITICKE ODREDBE (ZAKONODAVCEVA VOLJA t. 2., 3. i 4.) SMANJENJA DOBITI, TEMELJEM OSOBNOG OKORIŠTENJA I/ILI PROTUPRAVNIH POSTUPAKA FIZICKIH I PRAVNIH OSOBA, KOJA NISU U FUNKCIJI OSTVARENJA DOBITI (ostale tocke).
1. za rashode od vrijednosnih uskladenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima. 2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih u clanku 12. Zakona,  3. za 70 troškova reprezentacije (ugošcenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, itd.), u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom,  4. za 30 troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrduje placa. 5. za troškove koji se odnose na privatni život dionicara i clanova društva (izuzimanja) te zaposlenika (za zabavu, odmor, sport i rekreaciju), ukljucujuci i pripadajuci porez na dodanu vrijednost,  6. za skrivene isplate dobiti,  7. za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,  8. za kazne koje izrice mjerodavno tijelo,  9. za zatezne kamate izmedu povezanih osoba, 10. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizickim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane odredeni dogadaj, tj. da se odredena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inace ili da se propusti obaviti, 11. za darovanja iznad svote iz stavka 7. i 8. cl. 7. (manje od 2 prihoda iz preth. god., uz iznimku). 12. za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama ovoga Zakona, 13. za sve druge rashode koji nisu izravno u vezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povecanja porezne osnovice koje nisu bile ukljucene u poreznu osnovicu. (iz ovoga proizlazi OBJEKTIVNO NETO NACELO i kod poreza na dobit.
14
SAŽETAK POVECANJA POREZNE OSNOVICE

1. sprjecavanje dvostrukog iskazivanja rashoda (t.
   1.)
2. porezno-politicke odredbe (zakonodavceva volja
   t. 2., 3. i 4.)
3. smanjenja dobiti, temeljem osobnog okorištenja
   i/ili protupravnih postupaka fizickih i pravnih
   osoba, koja nisu u funkciji ostvarenja dobiti
   (ostale tocke široko koncipirana t. 13.).

15
4.1. Kamate na zajmove dionicara i clanova
društvaClanak 8.

• (1) U kamate iz clanka 7. stavka 1. tocke 12.
  ovoga Zakona spadaju i kamate na zajmove koji su
  primljeni od dionicara odnosno clana društva koji
  drži najmanje 25 dionica ili udjela u kapitalu
  ili glasackih prava u poreznom obvezniku, ako
  bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše
  cetverostruku svotu udjela toga dionicara odnosno
  clana društva u kapitalu ili glasackom pravu,
  utvrdenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja
  zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po
  kreditima od financijskih organizacija.
• (2) Zajmovima dionicara, odnosno clana društva,
  prema stavku 1. ovoga clanka, smatraju se i
  zajmovi trecih osoba za koje jamci dionicar
  odnosno clan društva.
• (3) Svota udjela dionicara odnosno clana društva
  u kapitalu korisnika kredita odreduje se za
  porezno razdoblje kao prosjek uplacenog kapitala,
  zadržane dobiti i rezervi, zadnji dan svakog
  mjeseca poreznog razdoblja.

16
4.2. Vrijednosno uskladenje i otpis
potraživanjaClanak 9.

• Vrijednosna uskladenja
• po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od
  kupaca za isporucena dobra i obavljene usluge,
• priznaju se kao rashod
• ako je od dospijeca potraživanja do kraja
  poreznog razdoblja proteklo više od 120 dana,
• a ista nisu naplacena do petnaestog dana prije
  dana podnošenja porezne prijave.
• Svote vrijednosnih uskladenja potraživanja od
  kupaca
• iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao
  porezno priznati rashod
• ukljucuju se u prihode,
• ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu
• nije postupljeno na nacin propisan u stavku 2.
  ovoga clanka.

17

• (2) Vrijednosno uskladenje potraživanja priznaje
  se
• ako je potraživanje evidentirano u poslovnim
  knjigama kao prihod i
• ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate
  duga,
• pažnjom dobroga gospodarstvenika.

18

• (3) Smatra se da su obavljene radnje iz stavka 2.
  ovoga clanka
• ako su potraživanja utužena
• ili se zbog njih vodi ovršni postupak,
• ako su prijavljena u stecajnom postupku nad
  dužnikom ili
• ako je postignuta nagodba s dužnikom,
• koji nije fizicka osoba ili povezana osoba,
• u postupku sanacije ili stecaja.
• (4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga clanka,
  priznaje se otpis potraživanja, koja su
  zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom
  razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom
  dužniku koji nije fizicka osoba.

19
4.3. Vrijednosno uskladenje zaliha i financijske
imovineClanak 10.

• (1) Rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i
  financijske imovine priznaju se u razdoblju u
  kojemu je imovina prodana ili na drugi nacin
  uporabljena.
• (2) Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha
  priznaju se u visini utvrdenoj odlukom Hrvatske
  gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtnicke
  komore, u smislu propisa o porezu na dodanu
  vrijednost.

20
Rezerviranja - opcenito

• Sredstva (fondovi) namijenjena pokricu buducih
  troškova ili izdataka.
• Vrste
• zakonske pricuve - mogu biti propisane trgovackim
  pravom i za njih može postojati obveza formiranja
  prije raspodjele dividendi
• od poreza oslobodene pricuve - priznate za
  potrebe oporezivanja, tj. prinosi pricuvama koji
  se mogu odbiti od oporezivog dohotka/dobiti,
• oporezive pricuve (prinosi tim pricuvama ne mogu
  se odbiti od oporezivog dohotka/dobiti),
• tajne ili skrivene pricuve sastoje se od
  neprijavljenih razlika izmedu gospodarske
  (stvarne, tržišne) i knjigovodstvene vrijednosti
  poduzetnikove imovine.
• Pricuve ne treba miješati s gotovinom ako
  trgovacko društvo ima pricuve, ono mora imati
  neto imovinu jednake vrijednosti, ali ta imovina
  može biti bilo koje vrste, npr. strojevi, zalihe.
  

21
Skrivene pricuve

• Pricuve koje nisu prikazane u bilanci trgovackog
  društva, a skrivene su bilo precjenjivanjem
  dugova ili podcjenjivanjem imovine.
• Skrivene su pricuve obicno podložne oporezivanju
  porezom na dobit
• pri spajanju (merger) (osim ako nisu izricito
  izuzete) ili
• pri likvidaciji poduzetnika odnosno pri prijenosu
  njegovog sjedišta ili mjesta uprave u inozemstvo

22
4.4. Rezerviranja ZPdob RHClanak 11.

• Pri utvrdivanju porezne osnovice ne priznaju se
  rezerviranja, osim za namjene propisane u ovomu
  clanku. (osnovno pravilo rezerviranja nece biti
  priznata, osim onih koja su kao priznata
  propisana)
• Sada slijede izuzeci dopušteni prethodnim
  stavkom
• (2) Priznaju se kao rashod
• rezerviranja za rizike i troškove na temelju
  zakona ili drugog propisa (zakonska rezerviranja)
• i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima
  (ugovorna rez.)
• (rezerviranja za otpremnine,
• rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih
  bogatstava,
• rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i
• rezerviranja za troškove po zapocetim sudskim
  sporovima).

23

• (3) Rezerviranja kod banaka za rizike od
  potencijalnih gubitaka priznaju se kao rashod u
  obracunanoj svoti, ali najviše do visine koju
  odreduju propisi Hrvatske narodne banke. (posebni
  propis za banke)
• (4) Rezerviranja kod osiguravajucih društava koja
  se obvezatno formiraju u skladu sa zakonom koji
  ureduje osiguranje, priznaju se osiguravajucem
  društvu kao rashod u obracunanim svotama, ali
  najviše do visine ili gornje granice u skladu sa
  zakonom koji ureduje osiguranje. (posebni propis
  za osiguravajuca društva)
• (5) Ukidanje ili uporaba rezervacija priznaje se
  na nacin da se prihodi izuzmu i rashodi priznaju
  tako da u poreznu osnovicu nisu ponovno ukljuceni
  prihodi i rashodi koji su prethodno povecavali
  ili smanjivali poreznu osnovicu, osim ako ovim
  Zakonom nije drukcije odredeno. (još jednom
  samo jedna upotreba kod utvrdenja porezne
  osnovice)

24
AMORTIZACIJA KAO POREZNO PRIZNATI IZDATAK

• Cl. 12 ZPDob propisane stope i nacin
  amortizacije
• Suština priznavanje izdatka za nabavu
  dugotrajne imovine koja služi u poslovne svrhe
  (radi stjecanja porezno priznatih izdataka
  objektivno neto nacelo).

25

• Primjer djelovanja koncepta amortizacije
• - Poduzetnik , t.d., koji obavlja proizvodnu
  djelatnost, nabavi stroj za 100.
• - Zakonitost stvarnog svijeta upotreba stroja
  dovodi do smanjenja njegove vrijednosti.
• - Pitanje Kako tu cinjenicu porezno
  valorizirati?
• - Odgovor Priznavanjem smanjenja vrijednosti
  putem instituta AMORTIZACIJE (OTPISA) kao porezno
  priznatog izdatka npr., svake godine, u
  poreznoj prijavi, porezni obveznik ima pravo
  iskazati 20 nabavne vrijednosti stroja kao
  porezno priznati izdatak. Dakle, za pet godina
  vrijednost stroja je otpisana, što znaci da za
  potrebe oporezivanja više ne može biti iskazana
  kao izdatak.

26
Dodatak - CL. 12. ZPDOB

• 4.5. Amortizacija
• Clanak 12.
• (1) Amortizacija dugotrajne materijalne i
  nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u
  svoti obracunanoj na trošak nabave po linearnoj
  metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa
  iz stavka 5. ovoga clanka. Linearna metoda
• (2) Amortizacija se obracunava pojedinacno.
• (3) Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom
  imovinom smatraju se stvari i prava ciji je
  pojedinacni trošak nabave veci od 2.000,00 kuna i
  vijek trajanja duži od godinu dana. Dugotr.
  Imovina - definicija
• (4) Amortizaciji ne podliježe zemljište, šuma i
  slicna obnovljiva prirodna bogatstva, financijska
  imovina, spomenici kulture te umjetnicka djela.
  Lex specialis - Izuzeca od pravila o amortizaciji
• (5) Godišnje amortizacijske stope utvrduju se
  prema amortizacijskom vijeku za svrhe
  oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne
  imovine
• 1. za gradevinske objekte i brodove vece od 1000
  BRT, (20 godina), 5,
• 2. za osnovno stado, osobne automobile (5
  godina), 20,
• 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim
  za osobne automobile, te za mehanizaciju (4
  godine), 25,
• 4. za racunala, racunalnu opremu i programe,
  mobilne telefone i opremu za racunalne mreže (2
  godine), 50,
• 5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina),
  10.

27

• (6) Godišnje amortizacijske stope iz stavka 5.
  ovoga clanka mogu se podvostruciti. Lex specialis
  ubrzana amortizacija
• (7) Ako porezni obveznik obracunava amortizaciju
  u svoti nižoj od porezno dopustive, tako
  obracunana amortizacija smatra se i porezno
  priznatim rashodom. Lex specialis usporena
  amortizacija
• (8) Trošak amortizacije predmeta dugotrajne
  imovine priznaje se u porezni rashod od prvoga
  dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem
  je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.
  Provedbeni propis (tehnika obrac.)
• (9) Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na
  drugi nacin otudenu ili uništenu dugotrajnu
  imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja
  mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u
  upotrebi. Provedbeni propis (teh. obrac.)
• (10) Neamortizirani trošak nabave dugotrajne
  imovine priznaje se u porezni rashod u poreznom
  razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana,
  darovana, na drugi nacin otudena ili uništena.
  Provedbeni propis (teh. obrac.)

28

• (11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga clanka,
  ako je trošak nabave iskazan u revaloriziranoj
  svoti, u porezni rashod priznaje se
  neamortizirani trošak nabave umanjen za
  revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje,
  darovanja, otudenja na drugi nacin i uništenja
  ukljucena u prihode. Rac.-teh. propis
• (12) Ne priznaje se kao porezni rashod
  amortizacija obracunana na otpisanu dugotrajnu
  imovinu. Greška u obracunu (teh. obrac.)
• (13) Amortizacija za osobne automobile i druga
  sredstva za osobni prijevoz priznaje se do
  400.000,00 kuna troška nabave po jednom sredstvu.
  Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu,
  amortizacija iznad navedene svote priznaje se
  samo ako sredstvo služi iskljucivo za
  registriranu djelatnost najma ili prijevoza. Lex
  specialis osob. prijevozna sredstva
• (14) Dugotrajna se imovina, i nakon što je u
  cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji i
  iskazuje u bilanci do trenutka prodaje,
  darovanja, drugog nacina otudenja ili uništenja.
  Racunovodstv.- porezno (za potrebe kasnijeg
  opor.)

29
6. Porezna osnovica poslovnih jedinica
nerezidenata Clanak 15.

• Porezna osnovica poslovnih jedinica nerezidenata
  jest dobit utvrdena prema ovom Zakonu koja se
  može pripisati poslovnoj jedinici u Republici
  Hrvatskoj.
• nacelo teritorijalnosti
• (2) Pri utvrdivanju porezne osnovice, dobit
  poslovne jedinice mora odgovarati onoj dobiti
  koju bi ostvarila poslovna jedinica kad bi bila
  zasebno i nezavisno društvo koje se bavi istim
  ili slicnim poslovanjem pod istim ili slicnim
  okolnostima, te kad bi poslovala potpuno
  samostalno s društvom cija je poslovna jedinica.
• kriterij utvrdivanja dobiti poslovne jedinice
  nerezidenta usporedbom s tuzemnim trgovackim
  društvom
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
• (3) Pri utvrdivanju dobiti poslovne jedinice
  priznaju se rashodi nastali za potrebe stalne
  poslovne jedinice, ukljucujuci opce upravne i
  administrativne rashode, bilo da su nastali u
  tuzemstvu ili inozemstvu.
• nacelo priznavanja rashoda vezanih uz poslovnu
  jedinicu

30
7. Promjena metode utvrdivanja porezne osnovice
Clanak 16.

• Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na
  porez na dobit neophodna tehnicka pravila
• Obveznik poreza na dohodak koji postaje
  obveznikom poreza na dobit mora na prvi dan
  poreznog razdoblja za koje utvrduje porez na
  dobit sastaviti pocetnu bilancu i nastaviti
  voditi poslovne knjige prema propisima o
  racunovodstvu.
• opce nacelo

31

• (2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje
  utvrduje osnovicu poreza na dobit, utvrdena dobit
  uvecava se () i umanjuje se (-) za u nastavku
  navedene pozicije iz pocetne bilance
  vrijednost zatecenih zaliha dani predujmovi za
  robu i usluge potraživanja od kupaca za robu i
  usluge potraživanja od kupaca za prodane
  predmete dugotrajne  imovine iz popisa
  dugotrajne imovine aktivna vremenska
  razgranicenja zahtjevi za povrat poreza na
  promet i istovrsnih poreza obveze prema
  dobavljacima za robu i usluge obveze za
  primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
  pasivna vremenska razgranicenja dugorocna
  rezerviranja obveze za porez na promet i
  istovrsne poreze.
• (3) Pocetnu bilancu iz stavka 1. ovoga clanka
  obveznik dostavlja uz prijavu poreza na dobit
  Poreznoj upravi.

32
Vremenska razgranicenja

• Prema nacelima urednog knjigovodstva, rashodi i
  prihodi ce se uracunati u ona razdoblja, u kojima
  su nastali neovisno o trenutku placanja.
• U slucaju poslova izvan razdoblja moraju se
  izvršiti vremenska razgranicenja, koja se knjiže
  u bilanci te u aktivnim (za vlastite akontacije
  buducih razdoblja) i pasivnim (za tude akontacije
  buducih razdoblja) stavkama vremenskog
  razgranicenja.

33
8. Porezni gubitak Clanak 17.

• Ako se u postupku utvrdivanja porezne osnovice
  utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima
  porezni gubitak.
• osnovno nacelo
• (2) Porezni gubitak prenosi se i nadoknaduje
  umanjivanjem porezne osnovice u sljedecih pet
  godina, ako Zakon ne odreduje drukcije.
• vremensko ogranicenje
• (3) Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka
  pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na
  pravne sljednike tijekom poreznog razdoblja,
  pravo na prijenos gubitka pocinje teci istekom
  razdoblja u kojemu je pravni sljednik stekao
  pravo na prijenos gubitka.
• vrijeme racunanja prava na prijenos gubitka
• (4) Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka
  iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se
  osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega
  datuma.
• tehnika vremenski raspored odbitka gubitka

34

• V. POREZNA STOPA
• Clanak 28.
• Porez na dobit placa se po stopi 20 na utvrdenu
  poreznu osnovicu.

35
VI. RAZDOBLJE UTVRÐIVANJA POREZNE OBVEZE Clanak
29.

• (1) Porez na dobit utvrduje se za porezno
  razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina.
• (2) Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, Porezna
  uprava može na zahtjev poreznog obveznika
  odobriti da se porezno razdoblje i kalendarska
  godina razlikuju, pri cemu porezno razdoblje ne
  smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano
  porezno razdoblje porezni obveznik ne može
  mijenjati pet godina.

36

• 3) Porezno razdoblje cini dio poslovne godine ako
  je1. razdoblje od pocetka poslovanja poreznog
  obveznika do   kraja te poslovne godine,2.
  razdoblje od premještaja sjedišta ili
  upravljanja   poslovima iz inozemstva u
  tuzemstvo do kraja te   poslovne godine,3.
  razdoblje koje se nastavlja na posljednju
  poslovnu   godinu do premještaja sjedišta ili
  upravljanja poslovima   iz tuzemstva u
  inozemstvo,4. razdoblje koje se nastavlja na
  posljednju poslovnu   godinu do dana spajanja
  ili podjele,5. razdoblje koje se nastavlja na
  posljednju poslovnu   godinu do otvaranja
  likvidacije ili stecaja,6. razdoblje koje se
  nastavlja od otvaranja stecaja do   kraja
  poslovne godine,7. razdoblje koje se nastavlja
  od otvaranja do okoncanja   postupka
  likvidacije.

37

• (4) Porezno razdoblje i obveza placanja poreza
  na dobit i vodenja poslovnih knjiga,
• prema propisima o racunovodstvu za poduzetnike
  fizicke osobe iz clanka 2. stavka 3. i 4. ovoga
  Zakona,
• pocinje od pocetka poreznog razdoblja
• koje slijedi nakon poreznog razdoblja u kojemu su
  ispunjeni propisani uvjeti.
• Obveze prestaju završetkom poslovne godine
• za koju Porezna uprava donese rješenje o
  prestanku obveza placanja poreza na dobit i
  vodenja poslovnih knjiga po propisima o
  racunovodstvu,
• ali ne prije isteka roka od 5 godina.
• U opravdanim slucajevima taj rok može biti i
  kraci.

38
VII. URACUNAVANJE POREZA PLACENOG U INOZEMSTVU
Clanak 30.

• Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili
  dobit u inozemstvu (izravno ili putem poslovne
  jedinice) na koju je platio porez na dobit ili
  njemu istovrsni porez,
• placeni porez u inozemstvu može uracunati u
  tuzemni porez
• najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako
  ostvarenu dobit ili prihode platio u tuzemstvu.
• metoda obicnog odbitka
• (2) Iznos poreza na dobit iz stavka 1. ovoga
  clanka utvrduje se tako da se na dobit ili
  prihode ostvarene u inozemstvu primijeni stopa za
  uracunavanje.
• - Stopa za uracunavanje izracunava se tako
• da se stavi u odnos ukupna porezna obveza
  utvrdena prije dodatnih umanjenja porezne
  osnovice
• i ukupno ostvarena dobit samo iz tuzemnog
  poslovanja.
• stopa za uracunavanje inozemnog poreza

39

• (3) U svrhu uracunavanja placenog poreza u
  inozemstvu iz stavka 1. ovoga clanka porezni
  obveznik je dužan Poreznoj upravi predociti dokaz
  o placenom porezu u inozemstvu.

40
VIII. POREZ PO ODBITKU Clanak 31.

• (1) Porez po odbitku u smislu ovoga Zakona jest
  porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari
  nerezident u Republici Hrvatskoj.
• (2) Porezni obveznik poreza po odbitku je
  isplatitelj.
• (3) Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto
  iznos naknade koju tuzemni isplatitelj placa
  nerezidentu inozemnom primatelju.
• (4) Porez po odbitku iz stavka 1. ovoga clanka
  placa se na kamate te na autorska prava i druga
  prava intelektualnog vlasništva (prava na
  reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak,
  dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne
  formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno
  iskustvo i druga slicna prava) koje se placaju
  inozemnim osobama koje nisu fizicke osobe.

41

• (5) Iznimno od odredaba stavka 4. ovoga clanka,
  porez po odbitku ne placa se na kamate
  isplacene1. na robne kredite za kupnju dobara
  koja obvezniku služe   za obavljanje
  djelatnosti,2. na kredite koje daje inozemna
  banka ili druga   financijska institucija,3.
  imateljima obveznica, državnih i
  korporativnih,   inozemnim pravnim osobama.
• (6) Porez po odbitku placa se i na usluge
  istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog
  savjetovanja i revizorske usluge, placene
  inozemnim osobama.
• (7) Porez po odbitku placa se po stopi od 15.
• (8) Porez po odbitku placaju i poslovne jedinice
  inozemnog poduzetnika kada placaju naknade iz
  stavka 4. ovoga clanka maticnom poduzecu.
• (9) Iznimno od stavka 8. ovoga clanka, ako se
  naknada pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj
  jedinici inozemnog poduzetnika, ne placa se porez
  po odbitku.

42
9. Preoblikovanje društva i likvidacijaClanak
18.

• Ako se porezni obveznik preoblikuje (mijenja
  pravni oblik),
• - pri cemu se nastavljaju knjigovodstvene
  vrijednosti imovine i obveza,
• - promjena ne utjece na oporezivanje.
• (2) Ako se u slucaju iz stavka 1. ovoga clanka ne
  nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika
  kapitala koja iz promjene proizlazi smatra se
  oporezivom dobiti.
• (3) Ako se porezni obveznik likvidira, dobit ili
  gubitak utvrduje se u razdoblju likvidacije koje
  se nastavlja na posljednje porezno razdoblje.
• - Pocetna bilanca za razdoblje likvidacije
  istovjetna je bilanci na kraju prethodnoga
  poreznog razdoblja.
• - Ako takva konacna bilanca ne postoji,
  vrijednost imovine i obveze utvrduju se
  procjenom.
• - Završna bilanca razdoblja likvidacije pokazuje
  imovinu koja ce se raspodijeliti, na
  likvidacijsku dobit ili likvidacijski gubitak.

43
cl. 18. (nastavak)

• (4) Imovina se na kraju razdoblja likvidacije
  procjenjuje po tržišnoj vrijednosti.
• (5) Ako se pri promjeni pravnog oblika ili
  likvidaciji iz imovine izuzimaju stvari i prava
  ili se ta imovina koristi za ulaganja,
  primjenjuju se odredbe clanka 7. ovoga Zakona.
  (cl. 7. povecanja porezne osnovice)
• (6) U slucaju stecaja, primjenjuju se odredbe
  stavaka od 1. do 5. ovoga clanka.

44
Likvidacija trgovackog društva

• Trgovacko društvo u likvidaciji je trgovacko
  društvo u postupku ukidanja, a njegova imovina,
  ako je ima, raspodjeljuje se, nakon placanja
  dugova, vlasnicima udjela.
• Likvidacija
• - dobrovoljna, na temelju sporazuma medu
  vlasnicima udjela i, ako je to primjereno, na
  temelju sporazuma s vjerovnicima trgovackog
  društva,
• - prisilna, na temelju sudskog naloga po tužbi
  vjerovnika, a to ponekad mogu biti i porezne
  vlasti.
• - U nekim državama porezne vlasti kao vjerovnici
  imaju prednost na isplatu dugova trgovackog
  društva. (Opravdanje privatnopravni vjerovnici
  imaju pravo odbiti zajam ako se trgovacko društvo
  pokaže lošim dužnikom, dok porezne vlasti, koje
  se pojavljuju kao vjerovnik nakon što je dobit
  ostvarena, ako je ikakva uopce ostvarena, nemaju
  takvu mogucnost.)

45
nastavak - likvidacija

• Situacija trgovacko društvo prestalo poslovati
  ili je likvidirano a ostalo je još njegove
  neraspodijeljene dobiti koja bi inace, da je bila
  raspodijeljena za vrijeme postojanja društva,
  bila oporeziva kod vlasnika udjela kao njihov
  dohodak
• za takvu akumuliranu neoporezovanu
  neraspodijeljenu dobit nije neuobicajeno da bude
  oporezovana kod vlasnika udjela u vrijeme
  likvidacije.
• Akumulirana dobit (likvidacijska dobit) može
  biti oporezovana u nekim slucajevima kao dobit, a
  u drugima kao kapitalni dobitak, ili prema nekom
  drugom posebnom poreznom režimu.

46
nastavak - likvidacija

• Izracun likvidacijske dobiti na koju vlasnici
  udjela moraju platiti porez može se razlikovati
  zavisno o tome je li rijec o obicnom raspadu
  trgovackog društva ili o raspadu kojemu je svrha
  spajanje.
• U prvom slucaju trgovacko društvo prestaje
  postojati i sva akumulirana dobit može biti
  tretirana kao dobit raspodijeljena vlasnicima
  udjela, te tako i oporezovana.
• U drugom, trgovacko društvo stvarno i dalje
  postoji i ukljuceno je kao trgovacko društvo koje
  posluje u drugo trgovacko društvo, s ucinkom da
  akumulirana dobit mora biti, barem djelomicno,
  smatrana dijelom imovine trgovackog društva koje
  je nastalo spajanjem, te se stoga ne može
  smatrati raspodijeljenom vlasnicima udjela u
  trgovackom društvu koje je spajanjem ukljuceno u
  drugo porezna posljedica nema oporezivanja te
  imovine kod vlasnika udjela.

47
Stecaj

• Iako se kriteriji za stecaj razlikuju od zemlje
  do zemlje, stecaj može biti definiran kao
  financijsko stanje koje postoji kada fizicka
  osoba, trgovacko društvo ili bilo koji drugi
  subjekt ne može podmiriti svoje dospjele obveze
  ili, alternativno, ne može u cijelosti podmiriti
  svoje obveze.
• Stecaj takoder može postojati ako je na temelju
  bilance pasiva dužnika veca od njegove aktive.
• U nekim zemljama osoba koja je u stecaju može
  dobrovoljno zatražiti zaštitu od svojih
  vjerovnika podnoseci zahtjev stecajnom sudu, ili
  može biti prisiljena na dobrovoljni stecaj ako
  zahtjev podnese neki od vjerovnika.
• Zadatak je stecajnog suda da raspodjeli dužnikovu
  imovinu vjerovnicima razlicitih vrsta i da
  oslobodi dužnika daljnjih obveza.
• Pri stecaju porezne vlasti mogu imati prednost
  pred drugim vjerovnicima.

48
ZAKONITO IZBJEGAVANJE POREZNE OBVEZE

• Transferne cijene (transfer pricing)
• Potkapitaliziranje (thin capitalization)

49
Transferne cijene

• Cijene ugovorene izmedu povezanih osoba
• Opasnost odstupanje od uobicajenih tržišnih
  cijena
• Rješenje metoda nepristrane transakcije
• (cl. 13. ZPDob)

50
5. Porezna osnovica u poslovanju izmedu povezanih
osoba rezidenta i nerezidentaClanak 13.

• Ako
• se izmedu povezanih osoba u njihovim poslovnim
  odnosima
• ugovore takve cijene ili drugi uvjeti
• koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta
  koji bi se ugovorili izmedu nepovezanih osoba,
• tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila
  ostvarena,
• kad bi se radilo o odnosima izmedu nepovezanih
  osoba,
• ukljucuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.
• (2) Povezanim osobama iz stavka 1. ovoga clanka
• smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje
  
• izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili
  kapitalu druge osobe,
• ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u
  upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

51
TRANSFERNE CIJENE CIJENE UGOVORENE IZMEÐU
POVEZANIH OSOBA

• POREZNO PRIZNAVANJE UGOVORA I POSLOVNIH ODNOSA
  (OPZ, cl. 41.)
• Povezane osobe OPZ, cl. 41. st. 2. Povezane
  osobe u smislu ovoga Zakona su pravno samostalna
  društva koja u medusobnom odnosu mogu stajati
  kao
• društvo koje u drugom društvu ima vecinski udio
  ili vecinsko pravo u odlucivanju,
• 2. ovisno i vladajuce društvo,
• 3. društva koncerna,
• 4. društva s uzajamnim udjelima i
• 5. društva povezana poduzetnickim ugovorima, u
  skladu s odredbama Zakona o trgovackim društvima
  ili
• 6. ako se izmedu njih prenosi ili postoji
  mogucnost prijenosa gubitaka ili dobiti.
• ALI ZPDob, cl. 13. st. 2. Povezanim osobama iz
  stavka 1. ovoga clanka smatraju se osobe kod
  kojih
• jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u
  upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe,
• ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u
  upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

52
Transferne cijene primjer

• situacija 1

• situacija 2
• država A država B
• (uobicajeno (porez.
• porez. opt.) utocište)
• MTD X ZTD Y
• - ZTD Y isporucuje dobra MTD-u po cijeni od 200.
  Uobicajena je tržišna cijena za takvu isporuku
  100, dakle zavisno TD zaracunava dvostruko.
  Porezno, postoji li problem?

• država A
• TD X -----TD Y
• TD X i TD Y su povezana društva. TD X je maticno
  društvo. Zavisno društvo Y isporucuje dobra TD X,
  po cijeni od 200. Uobicajena je tržišna cijena za
  takvu isporuku 100, dakle zavisno TD zaracunava
  dvostruko. Porezno, postoji li problem?

53
METODA NEPRISTRANE TRANSAKCIJE

• OPZ, cl. 41. st. 1. Ugovori i poslovni odnosi
  izmedu povezanih osoba porezno ce biti priznati
  samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom
  medusobnom odnosu pod istim ili slicnim
  okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili
  uspostavile takve poslovne odnose.
• st. 3. Na ugovore i poslovne odnose izmedu
  fizickih osoba koje su poslovno povezane
  primjenjuju se odredbe ovoga clanka.

54
METODA NEPRISTRANE TRANSAKCIJE NASTAVAK
ODREDBE ZPDob

• ZPDob, cl. 13. st. 3.- metode utvrdivanja cijene
  u transakciji izmedu nepovezanih subjekata
  (nepristrana transakcija)

55
Potkapitaliziranje

• Udio zajmovnog kapitala veci od udjela vlasnickog
  kapitala
• Razlog kamata je porezno priznati rashod
  (dividenda nije)
• Rješenje kamata izmedu nepovezanih osoba u
  trenutku odobrenja zajma, u usporedivim
  okolnostima
• Rješenje normativno odredivanje odnosa izmedu
  zajmovnog i vlasnickog kapitala (npr., 6040)
• Rješenje nakon što do potkapit. dode
  prekomjerna kamata bit ce smatrana dividendom.

56
PRAVILA O POTKAPITALIZIRANJU I PRAVO EU predmet
Lankhorst-Hohorst (C-234/00 Lankhorst-Hohorst
GmbH v Finanzamt Steinfurt)

• Cinjenice
• Lank-Hoh (Lank) njem. td, subsid. nizoz. tda
  (LH BV), koje je bilo u vlasn. drugog nizoz. tda
  (LT BV)
• Lank gubici u razdob. 96-98 interni zajam
  daje LT BV, 300.000 DEM, na 10 god,kta 4,5
• pismo potpore LT BV odrice se svoje rate
  kredita ako treci vjerovnik ustane tužbom protiv
  Lank
• spor pred njem. sudom porezna obv. za godine
  97 i 98 i kta po zajmu
• njem. PU kta je skrivena isplata dobiti, znaci
  po stopi od 30 oporezovati (cl. 8a njem
  ZPDob) kta placena dionicarima koji nisu
  ovlašteni na primjenu njem. imput. sustava
  reklasificira se kao dividenda ako ukupni odnos
  zajam/kapital prelazi 31 (osim ako por obv može
  dokazati da je isti zajam mogao dobiti od trece
  strane pod slicnim okolnostima)
• njem. PU uvjeti ispunjeni - LT BV nije ovlašten
  koristiti odbitak poreza (imp. sustav), jer taj
  sustav, namijenjen sprjecavanju dvostr. opter.
  dividende koju raspodjeljuje njem. td, jest
  dostupan samo REZIDENTNIM por. obv., a ostalima
  ako dionice drže posredno putem njem. poslovnog
  subjekta ili SPJ (PE) kako LT BV jest
  nerezidentni por. obv. bez njem SPJ, nema pravo
  na odbitak poreza na dobit

57

• Naposljetku, omjer duga i kapitala je premašen, a
  izuzetak se ne primjenjuje jer Lank ne može
  dokazati da je mogao dobiti zajam od trece str
  itd.
• Lank se žalio i iznio argument europskog prava
  njem porezni sud iznosi predmet pred ECJ (pitanje
  slobode poslovnog nastana, cl. 43 Ugovora o EZ)
• ECJ - cl. 8a razlicit tretman rezid. tda,
  zavisno od sjedišta njihovih matic. društava
  porezni tretman cini poslovanje u SRNj manje
  privlacnim nerezid. mogu zbog toga odustati od
  osnivanja subsid. u Njem (narušavanje slob. posl.
  nastana)
• sada ECJ mora ispitati da li nacional. pravilo
  jest u skladu s legitimnim ciljem koji je u
  skladu s UEZ i je li opravdano razlozima javnog
  interesa nac. mjera mora biti takva da osigurava
  postizanje cilja o kojem se radi i mora biti
  PROPORCIONAL.
• tri argumenta da razlozi zaštite javnog interesa
  opravdavaju njem. pravila o potkapit
• sprjecavanje zak. izbjeg. por. obv. ECJ
  1.smanj. jav. prih. nije razlog prevladavajuceg
  (pressing) javnog interesa 2. odredba koja nema
  poseban cilj sprjecavanja umjetnih konstrukata,
  nego je opce naravi nije sprjec. z.i.p.o.
• kohezija poreznog sustava samo ako postoji
  izravna veza na razini iste osobe izmedu
  stjecanja porezne pogodnosti i poništenja te
  pogodnosti buducom fiskalnom obvezom, i to u vezi
  s istim porezom (Bachmann) to nije slucaj kod
  Lank td i dionicar nisu isto
• UK argument fiskalni nadzor nacionalni propis
  briga za ucinkovit fisk. nadz. ECJ nije
  predocen niti jedan argument koji pokazuje kako
  pravila klasifikacije u cl. 8a jesu takva da
  osiguravaju njem. PU nadzor nad iznosom oporezive
  dobiti.

58
ZAJAM POKRIVANJA LEÐA (BACK TO BACK LOAN) PRIMJER
banka, posrednik, nezavisna od a i c, radi svoj
posao
želi platiti ktu c-u, ali tako da izbjegne
pravila o potkapitaliz

• zajam (od b-a a-u)
  depozit (c deponira kod b)

stvarni zajmodavac, ocekuje ktu od a, bez
primjene dosadnih pravila o potkapit.
b
a
c
(a i c) povezana tr. dr.
(a i c) povezana tr. dr.
59
Dodatno pojašnjenje sheme
A i C su povezana društva. Ugovorili su pozajmicu
A-u sredstva, koja su mu potrebna radi daljnjeg
ulaganja u njegovo poslovanje, a on (A) za to
placa kamatu. Ako bi to bilo ucinjeno izravno,
potpali bi pod pravila o potkapitaliziranju, tj.
porezna bi uprava prekomjernu kamatu, koju
temeljem pozajmice, isplati A, kao sa C-om
povezano društvo, okarakterizirala kao DIVIDENDU,
i shodno tome oporezovala. Zato se transakcija
odvija preko s njima nepovezanog posrednika, a to
je banka B. C deponira sredstva kod B i ugovara
kamatu na taj depozit upravo ta deponirana
sredstva B pozajmljuje A-u, uz kamatu na zajam
koja je ista kao kamata koju C ocekuje od zajma
A-u. U konacnici, B dobiva ktu od A (na zajam), i
zatim tu ktu isplacuje C-u (kao ktu na depozit).
Pri tome, uocite kako B uopce ne angažira svoja
sredstva u cijeloj operaciji za sudjelovanje
naplacuje samo bankarsku proviziju povodom
troškova, pa C-u zapravo isplacuje kamatu minus
njihova (bankarska) provizija. Što je još uvijek
za A i C bolje (manji trošak) od punog
oporezivanja.
60

• placa kamatu b-u po osnovi placa
  ktu c-u po zajma iz druge slike osnovi
  depozita iz druge slike

b
c
a
Kamata koju b isplacuje c-u po osnovi depozita,
ista je kao kta koju je b naplatila od a-a po
osnovi zajma. Bancin je interes samo naplata
provizije za cijelu transakciju.
61
rezultat
c
a
b
Kamata placena b-u je ista kao kta koja bi bila
placena c-u, sa a-om povezanom društvu, temeljem
zajma, da je došlo do izravne pozajmice. Zato ta
kta samo PROLAZI b ona (b) je samo posrednik.
62
EUROPSKI PROPISI

• Direktiva o maticnom i zavisnom društvu (DMZD)
  (Parent-Subsidiary Directive)
• Direktiva Vijeca 90/435/EEC o zajednickom sustavu
  oporezivanja primjenjivom u slucaju trgovackih
  društava-roditelja i supsidijarija razlicitih
  država-clanica (Council Directive 90/435/EEC on
  the Common System of Taxation Applicable in the
  Case of Parent Companies and Subsidiaries of
  Different Member States) dopunjena
  2003/123/EC, 22 prosinca 2003.
• Direktiva o spajanjima (DSP) (Merger Directive)
• Direktiva Vijeca 90/434/EEC o zajednickom sustavu
  oporezivanja primjenjivom na spajanja, podjele,
  prijenos imovine i razmjenu udjela, s obzirom na
  trgovacka društva razlicitih država-clanica
  (Council Directive 90/434/EEC on the Common
  System of Taxation Applicable to Mergers,
  Divisions, Transfers of Assets and Exchanges of
  Shares Concerning Companies of Different Member
  States) dopunjena 2005/19/EC

63
DIR. O MATICNOM i ZAVISNOM DRUŠTVU

• Problem isplata dividende maticnom društvu koje
  je rezident u drugoj državi clanici EU (dvostruko
  opterecenje, tzv. ekonom. dvostr. oporezivanje)
• Rješenje - neoporezivanje dividendi primljenih
  od supsidijarije, i
• - ukidanje poreza po odbitku na dividende
  isplacene maticnom društvu.

64
DIR. O SPAJANJIMA

• Problem porezne posljedice prekogranicnih
  promjena statusa, pod cime je regulirano
• - prave fuzije (spajanja djelatnosti, nastaje
  jedno društvo),
• - podjele (obratno - prijenos imovine društava
  koja prestaju postojati bez likvidacije na dva
  ili više društava iz razlicitih država clanica),
• - prijenos imovine (prijenos poslovanja trg. dr.
  na maticno društvo, u zamjenu za udjele u društvu
  na koje je prijenos izvršen),
• prekogranicna zamjena udjela (jedno društvo
  stjece vecinu udjela u drugom društvu vlasnici
  udjela prenesenog društva postaju clanivi društva
  stjecatelja).
• Rješenje neoporezivanje time ostvarene dobiti do
  njezinog otudenja (porezno povlaštenje poznato
  kao odgoda poreza.

65
OSOBNI OBUHVAT SUBJEKTI NA KOJE SE ODNOSE
DIREKTIVE O SPAJANJIMA I O MATICNOM I ZAVISNOM
DRUŠTVU

1. jedan od statusnih oblika iz Dodatka (Anex)
   Direktiva
2. td rezident države (clanice EU) ne smije biti
   rez. trece države
3. td obveznik jednog od poreza navedenih
   Direktivama, bez mogucnosti izuzimanja.

66

• DMZD
• - definira SPJ (DSP ne)
• status mat. dr. 20 udjela u kapitalu u t.dr.
  druge drž. cl. (smanjenje s 25) smanjenje i
  dalje 2009. 10
• zamjena jednakim -tkom glasova u skupštini
  dr.
• MOGUCNOST (ne obveza!) za države clanice -
  propisati
• vlasništvo propisanog -tka najmanje 2 god.
  neprestano
• ili Dir. primjenjiva na rezid. td u kojima td.
  rez. druge dr. cl. ima isti takav postotak
  vlasništva tokom istog razdoblja.
• SVRHA sprjecavanje Directive shoppinga
  kratkorocne kupnje dionica radi stjecanja prava
  na povlaštenja propisana Dir. ali kritika
  cl. 1. st. 2. Dir.
• DSP
• td stjecatelj oslob. poreza na kapit. dobit
  ako ima najmanje 20 udjela ali isto
  smanjenje kao i kod DMZD.

67
DIREKTIVA O SPAJANJIMA
68

• U CEMU JE PROBLEM?
• Porezne posljedice transakcija obuhvacenih Dir
• Oporezivanje nerealiziranog kapitalnog dobitka
• Oporezivanje rezerviranja
• Gubitak prava na porezno priznati gubitak.

69
TRANSAKCIJE OBUHV. DIREKTIVOM

• 1. Spajanje. Spajanje se javlja u tri podvrste,
  pri cemu sve tri imaju sljedeca zajednicka
  obilježja
• - jedno ili više društava (preuzeto
  društvo/društva)
• - prenose svu svoju imovinu i obveze na drugo
  društvo (društvo preuzimatelja)
• - preuzeto društvo/društva pravno prestaje bez
  postupka likvidacije,
• - društvo preuzimatelj izdaje nove vlasnicke
  vrijednosne papire (u engl. izvorniku Direktive
  securities to su, npr., dionice) clanovima
  prenesenog društva, a ti clanovi
• predaju svoje vrijednosne papire u prenesenom
  društvu društvu preuzimatelju, po nacelu "papir
  za papir" (pro rata).
• - Tri podvrste spajanja Uz navedena zajednicka
  obilježja, te se podvrste razlikuju po sljedecim
  specificnostima
• a) jedno ili više postojecih društava spaja se s
  drugim postojecim društvom (ova je situacija
  regulirana cl. 19. st. 2. Zakona o porezu na
  dobit pod nazivom pripajanje, bez odredbe o
  zamjeni dionica)
• b) dva ili više postojecih društava spajaju se u
  novo društvo koje su ta društva osnovala upravo
  zbog realizacije spajanja (ova je situacija
  regulirana cl. 19. st. 1. Zakona o porezu na
  dobit pod nazivom spajanje, bez odredbe o zamjeni
  dionica)
• c) zavisno društvo, koje je u 100-tnom
  vlasništvu drugog (maticnog) društva, postaje
  dijelom toga maticnog društva.

70

• 2. Podjela. Podjela je transakcija kojom
• - društvo (preuzeto društvo) prestaje bez
  postupka likvidacije,
• - prijenosom sve imovine i obeza
• - na dva ili više novoosnovanih ili postojecih
  društava (društva preuzimatelji)
• - društva preuzimatelji, u zamjenu za stecenu
  imovinu i obveze,
• - izdaju nove dionice clanovima preuzetog
  društva, prema nacelu "papir za papir" (pro rata)
  (tj., vrijednosni papir preuzetog društva za novi
  papir jednog od društava preuzimatelja) (ova je
  situacija regulirana cl. 19. st. 3. t. 1. Zakona
  o porezu na dobit pod nazivom razdvajanje, bez
  odredbe o zamjeni dionica).

71

• 3. Prijenos imovine. Prijenos imovine je
  transakcija kojom
• - društvo, bez da samo prestaje, prenosi jednu
  ili više djelatnosti
• - na drugo društvo (društvo preuzimatelj)
• - u zamjenu za vrijednosne papire
• - koji predstavljaju udjele u imovini društva
  preuzimatelja (ova je situacija regulirana cl.
  19. st. 3. t. 2. Zakona o porezu na dobit pod
  nazivom odvajanje, bez odredbe o zamjeni dionica
  u ovom slucaju, ta zamjena nije niti moguca, pa
  niti predvidena Direktivom).

72

• 4. Razmjena dionica. Ovom transakcijom
• - društvo (društvo preuzimatelj) pribavlja udio u
  imovini drugog društva (preuzetog društva)
• - tako da time stjece vecinu glasova na skupštini
  društva
• - tu vecinu stjece dajuci clanovima preuzetog
  društva vlastite vlasnicke vrijednosne papire
• - u zamjenu za takve papire preuzetog društva,
  prema nacelu "papir za papir".

73

• Dodatna 10 -tna gotovinska isplata clanovima
  preuzetog društva (10 od nominalne vrijednosti,
  ili ako ona nije utvrdena od knjigovodstvene
  vrijednosti, vlasnickih vrijednosnih papira koje
  clanovima preuzetog društva izdaje društvo
  preuzimatelj)
• u prve dvije podvrste spajanja, u slucaju
  podjele, te u slucaju razmjene dionica
• radi kompenzacije teško utvrditi tocnu
  vrijednost vrijedn. papira
• ne može kod 3. podvrste spajanja i kod
  prijenosa imovine

74
Rješenje problema

• Neoporezivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka
  (tj. odgoda oporezivanja do realizacije)
• Neoporezivanje nerealiziranih kap. dob. u vezi s
  vrijedn. papirima clana društva (takoder odgoda
  opor. do realizacije)

75
Koja država ima pravo oporezivanja?

• Pravo oporezivanja - država rezidentnosti društva
  koje prestaje transakcijama
• Prenesena imovina i obveze stvarno povezani sa
  SPJ dr. preuzimatelja (dakle dr. preuz. mora 1.
  imati SPJ u državi prenesenog dr., 2. imovina
  pren. td mora biti prenesena na tu SPJ)
• Pravno, imovina je prenesena na td preuzim. (rez.
  u drugoj drž. cl.) stvarno ostala je u državi
  prenesenog td.

76
Mogucnost dvostr. opter.

• td preuz. vlasnik udjela u preuzetom td kod
  spajanja - td preuz. poništava udjele
• udjeli su poništeni, ali ne i njihova vrijedn.
  ona je pripisana td preuzimatelju
• razlika knjigovod. i stvarna vrijedn. udj.
  oporez. te vrijed. (kapit. dob.) prvi put
• zatim prodaja društva opet kapit. dob.
  oporez. drugi put (povodom prodaje)
• rješenje kap. dob. ostvaren poništenjem nije
  oporeziv (ovo izuz. ne mora biti primijenjeno
  ako je ucešce td preuz. u preuz. td manje od 25
  (Dir. shopping).

77
ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SPJ - DODATAK
78
1. REZERVIRANJA

• Prema clanku 5. Direktive,
• - država clanica ce poduzeti neophodne mjere radi
  osiguranja da
• - prethodno postojeca rezerviranja preuzetog
  društva, koja su izuzeta od oporezivanja
• - i koja ne potjecu od inozemne SPJ,
• - budu preuzeta i prenesena u sljedece porezno
  razdoblje
• - od strane SPJ društva preuzimatelja
• - koja se (SPJ) nalazi u državi rezidentnosti
  preuzetog društva.

79
2. PRIJENOS SPJ - OPOREZIVANJE

• Cl. 10. st. 1. Ako
• - imovina prenesena u postupku spajanja, podjele
  ili prijenosa imovine
• - ukljucuje SPJ preuzetog društva
• - koja se (SPJ) nalazi u jednoj državi clanici
  EU, dok se preuzeto društvo nalazi u drugoj
  državi clanici,
• - ova druga država (država preuzetog društva)
  odustat ce od bilo kakvog oporezivanja te SPJ.

80

• Država preuzetog društva može, medutim, ponovno
  uvrstiti u oporezivu dobit toga društva (pa onda
  i oporezovati)
• - one gubitke SPJ koji su prethodno bili odbijeni
  od oporezive dobiti (preuzetog) društva u toj
  državi,
• a koji nakon toga nisu bili uvršteni u poreznu
  osnovicu toga društva i oporezovani.
• Država u kojoj se nalazi SPJ i država preuzetog
  društva moraju ovu transakciju (prijenos SPJ)
  porezno tretirati kao da se SPJ nalazi u državi
  preuzetog društva.

81

• cl. 10. st. 2. ako
• - država rezidentnosti preuzetog društva
• - primjenjuje nacelo neogranicene porezne obveze
  (oporezivanje svjetskog dohotka/dobiti),
• - ta država može oporezovati dobit ili kapitalne
  dobitke SPJ
• - koji su posljedica spajanja, podjele ili
  prijenosa imovine,
• - pod uvjetom da ona (ta država) primjenjuje
  metodu odbitka kao metodu za izbjegavanje
  medunarodnog dvostrukog oporezivanja
• - u pogledu poreza koje bi mogla naplatiti država
  rezidentnosti SPJ.

82
DIREKTIVA O MATICNOM I ZAVISNOM DRUŠTVU
83
CILJ DIREKTIVE

• Eliminirati prepreke prekogranicnom poslovanju
  uklanjanjem
• 1. dvostrukog oporezivanja,
• 2. dvostrukog opterecenja
• prilikom isplate dividende od strane zavisnog
  maticnom trg. društvu (dakle, neoporezivanje tako
  isplacenih dividendi)

84
KAKO TO POSTICI?

• Dvostruko oporezivanje - ukidanjem poreza po
  odbitku koji država izvora (država rezidentnosti
  zavisnog društva) naplacuje kod isplate
  dividende
• Dvostruko opterecenje država rezid. maticnog
  društva - mora propisati
• 1. izuzimanje od oporezivanje primljenih
  dividendi, ili
• 2. obvezu priznavanja odbitka poreza na dobit
  koji je platilo zavisno društvo u državi izvora
  od obveze poreza na dobit u državi rezidentnosti
  maticnog društva, te od bilo kakvog (eventualno
  postojeceg) poreza po odbitku.

85

• Cetiri poreza
• - država izvora (rezid. zavisnog društva)
• 1) porez na dobit i 2) porez na dividende
  isplacene mat. td-u
• - država rezid. mat. td-a
• 3) porez na dobit i 4) (eventualno) porez na
  primljene dividende.

86
PROTUZLOPORABNE ODREDBE

• DMZD
• - ne iskljucuje primjenu unutrašnjih propisa
  država clanica,
• - ili odredbi medunarodnih ugovora koje su one
  sklopile,
• a kojima je cilj sprjecavanje prijevara ili
  zloporaba.
• DSP
• Država clanica može odbiti primijeniti pogodnosti
  propisane Direktivom,
• ili poništiti primjenu tih pogodnosti,
• ako neka od transakcija reguliranih Smjernicom
• - ima, kao svoj glavni ili kao jedan od ciljeva
• - nezakonito ili zakonito izbjegavanje porezne
  obveze

87

• Kriterij valjani komercijalni razlozi.
• Zloporabna transakcija glavni ili jedan od
  ciljeva nezakonito ili zakonito izbjegavanje
  porez