SISTEMATIKA BILJAKA

1
SISTEMATIKA BILJAKA

• proucava
• srodstvene i razvojne odnose izmedu biljaka
• svrstava
• biljke po filogenetskom redu
• - od najprimitivnijih do najrazvijenijih

2
ZADATAK SISTEMATIKE BILJAKA

• ustanoviti uzajamno srodstvo pojedinih oblika
• komparativnim istraživanjima
• vanjskih i unutrašnjih morfoloških
  svojstava
• opisati biljke koje danas postoje
• odrediti ih i
• svrstati u filogenetski sustav

3
SVRHA

• omoguciti pregled velikog broja biljnih vrsta
• prikazati plan grade i odstupanja od njega
• u svezi s filogenijom (povijest razvitka
  biljnog svijeta)

4
BROJNOST BILJNIH VRSTA 370 000 živucih vrsta
biljaka

• 2/3 SJEMENJACE
• (226 800)
• 800 golosjemenjaca
• 226 000 kritosjemenjaca
• 172 000 dvosupnice
• 54 000 jednosupnice

• 1/3 SVE OSTALE SKUPINE
• (141 000)
• 33 000 algi
• 50 000 gljiva
• 20 000 lišajeva
• 26 000 mahovina
• 12 000 papratnjaca

5
SVRSTAVANJE BILJAKA

• covjek svrstavao biljke od najstarijih vremena
  
• prema prakticnoj primjeni
• za hranu
• ljekovite
• otrovne

6
2 OSNOVNA SUSTAVA klasifikacije (svrstavanja)
biljaka

• UMJETNI
• 1 ili 2 svojstva
• (slucajno uzeta)

• PRIRODNI
• srodnost biljaka
• podrijetlo
• povijesni razvoj
• (tj. filogenetske odnose)

7
više umjetnih sustavaTeofrast - 4. st
p.n.e.

• 1. umjetni sustav
• opisao oko 500 biljaka
• zeljasta biljke
• grmovi
• drvece

• kultivirane
• vodene
• zimzelene
• listopadne

8
Cesalpini 16.st.

• razvrstao biljke
• na osnovi grade ploda

9
Liné 18. st.

• najpoznatiji umjetni sustav u radu - Systema
  nature
• Species plantarum knjiga pocetak znanstvene
  sistematike biljaka
• razvrstao biljke u 24 klase
• Phanerogamia cvjetnice u 23 klase iz
  sjemena
• grada cvjetova
• broj, raspored i dužinski odnosi prašnika
• Cryptogamia u 24 klasu iz spora
• - mahovine, papratnjace, alge, gljive
• - neke cvjetnice sa slabije primjetnim
  cvjetovima

10
Liné 18. st.

• dao nazive više od 10 000 biljaka
• opisao oko 1 500 novih vrsta
• predložio binarnu nomenklaturu
• Vitis vinifera
• Olea europaea
• Ficus carica

11
Liné 18. st.

• - razvrsta biljni svijet na
• razrede
• redove
• porodice
• rodove i
• vrste

12
Liné 18. st.

• uvidio nedostatak umjetnog sustava
• pokušao izraditi prirodni sustav
• njegovu ideju razradili drugi autori
• uz morfološka svojstva
• uzimali u obzir i anatomsku gradu
• nisu uzimali u obzir filogenetske odnose

13
Darwin 19. st

• Teorija evolucije - descedentna teorija
• svi živuci organizmi
• razvili
• od drugih jednostavnije gradenih
• nova era u razvoju prirodnih znanosti

14
Darwin 19. st

• 1859. g. Porijeklo vrsta
• stvaranje prirodnih sustava biljaka
• srodnost biljaka
• njihovo podrijetlo i
• povijesni razvoj (tj. filogenetske odnose)

odlucujuci utjecaj na
15
19. 20. st.

• Wettstein prvi pravi filogenetski sustav
• Engler najdetaljnije razraden prirodni sustav
  (do danas)
• - u novije vrijeme u botanickoj praksi sve više
  se primjenjuje filogenetski sustav
• Takhtajana iz 1966. g

16

• razliciti autori primjenjuju razlicite sustave
  svrstavanja kritosjemenjaca
• u knjizi novi filogenetski sustav Takhtajana
• - uz izvjesne dopune prema Engleru i
  Hutschinsonu i dr.

17
TAKSONOMSKE JEDINICE

• VRSTA (species) - sp.
• osnovna sistematska (taksonomska) jedinica
• skup biljaka, odnosno individua (jedinki)
• srodne u najvecem broju bitnih karakteristika
• zauzimaju odredeni prostor (areal)

18
Niže (infraspecijske) jedinice

• PODVRSTA (subspecies) ssp.
• - medusobno ogranicene svojte unutar vrste
• - cesto se radi o geografskim
• - ili ekološkim prijelazni populacijama
• VARIJETET var.
• - upotrebljava se za razlikovanje podvrsta
• - za još nedovoljno poznate infraspecijske
  svojte
• SORTA (kultivirane vrste) odlikuju se
  specificnim
• morfološkim, biološkim i proizvodackim
  svojstvima

19
Više (supraspecijske) jedinice
Rod
Porodica
Red
Razred
Pododjeljak
Odjeljak
Carstvo
20

• I odjeljak SCHIZOPHYTA bakterije i modrozelene
  alge
• II odjeljak PHYCOPHYTA alge
• III odjeljak MYCOPHYTA gljive
• IV odjeljak LICHENES lišaji
• V odjeljak BRYOPHYTA mahovine
• VI odjeljak PTERIDOPHYTA papratnjace
• VII odjeljak SPERMATOPHYTA - sjemejnace

21
MORFOLOŠKI STUPNJEVI ORGANIZACIJE
22
Protofite Talofite Briofite Kormofite
Jednostanicni organizmi Talus ili steljka Stabljika Listovi Rizoidi Stabljika Listovi Korijen

Bakterije Modrozelene alge Alge Gljive Lišajevi Mahovine Papratnjace Sjemenjace
23
Protofite

Cenobiji - stanicni sklopovi Plazmodiji - gole protoplazmaticne mase


Bakterije Modrozelene alge
Jednostanicni organizmi
24
Alge Gljive Lišajevi
Talofite
Talus ili steljka
niži stupanj organizacije Plektenhim - stanicje poput pletiva Pseudoparenhim - prividno stanicje
viši stupanj organizacije oran nalik na list - filoid stabljiku - kauloid - korijen - rizoid

filoid
kauloid
rizoid
25
Mahovine
Briofite
Stabljika Listovi Rizoidi
- stanicja jednostavno gradena
26
Papratnjace Sjemenjace
Kormofite
Stabljika Listovi Korijen
- stanicja kožno osnovno (provodno) žiljno
kožno stanicje
provodno stanicje
osnovno stanicje