EUROPA

1
EUROPA

• TEMA OPCA OBILJEŽJA EUROPE

2

• Europa je kontinent na kojem živimo i radimo, na
  kojem se nalazi Hrvatska i o kojem cemo uciti ovu
  školsku godinu.
• Od kuda zapravo naziv Europa?
• Rijec Europa potjece od asirske rijeci ereb što
  znaci zapad.

3

• Europa je položena na velikoj kopnenoj masi koja
  se zove Euroazija i na obali Atlanskog oceana.
• Na tom najvecem kopnu na Zemlji osim Europe
  nalazi se i Azija.
• Izmedu Europe i Azije postoji dogovorena granica.
  

4

• Promatrajuci Euroaziju, Europa izgleda kao veliki
  poluotok pa je cesto zovu poluotokom Euroazije.
• Izdvojila se kao zaseban kontinent jer je imala
  drugaciji politicki, povijesni, kulturni i
  gospodarski razvoj.

5

• Pripada kontinentima Starog svijeta zajedno sa
  Azijom i Afrikom.

6

• Europa ima idealan geografski položaj. Položena
  je u središtu kopnene polutke.
• Zbog takvog položaja europljanima je lako bilo
  stupiti u kontakt sa ostatkom svijeta i naseliti
  ga. U Novi svijet ponijeli su europsku kulturu i
  civilizaciju pa cesto govorimo o europocentrizmu.
• Zbog svog idealnog položaja zovu je još i
  kolodvor svijeta jer svi prometni pravci prolaze
  preko Europe. Dakle, od Europe putujemo lako i
  brzo gdje god želimo.
• Osim toga okružena je prostorima koji su gusto
  naseljeni i gospodarski razvijeni pa je i to
  potaklo razvoj prometa.

7

• Najveci dio Europe smješten je u Sjevernom
  umjerenom toplinskom pojasu, a samo manji dio u
  Sjevernom hladnom toplinskom pojasu.
• Pronadite na karti kuda prolazi pocetni meridijan
  i na koliko polutka je smještena Europa?

8

• Površinom to je mali kontinent.
• Svojom velicinom na predzadnjem je mjestu. Tek je
  Australija veca od Europe.
• Krajnje tocke Europe
• 1. Najistocnija sjeverni Ural
• 2. Najzapadnija rt Roca
• Najjužnija rt Tarifa
• 4. Najsjevernija rt Nordkap

9

• Najviši vrh nalazi se na Kavkazu El Brus
• Tri države na Kavazu Armenija, Gruzija i
  Azarjbedžan- clanice su Vijeca Europe,
  organizacije koja okuplja europske države.

10

• Obalna linija Europe je veca od same površine
  kopna pa je tako Europa najmorskiji kontinent.
• Utjecaj mora seže duboko u kopno zbog nizinskog
  reljefa koji dominira i poluotocnog oblika pa su
  udaljenosti od mora male. To je uvjetovalo
  orijentiranost stanovništva na more i rani razvoj
  djelatnosti vezanih uz more pomorstvo,
  ribarstvo, brodogradnja.
• Povezanost kopna sa morem i utjecaj mora na kopno
  zovemo maritimnost.

11

• Razvoju pomorstva i naseljenosti pogodovala je
  još i razvedena obala.
• Europa ima najrazvedeniju obalu.
• Na nekim obalama nalazimo ledenjacke oblike
  reljefa kao npr. Fjord u Norveškoj i Škotskoj.
• Fjordovi su potopljene ledenjacke doline.

12

• Obala Europe konacno se oblikovala pred 10 000
  god. kad je završilo ledeno doba na Zemlji.
  Razina mora tada se podigla za 100 metara pa je
  europsko kopno poprimilo današnji izgled.
• U ledenom dobu središte zaledivanja bio je
  Botnicki zaljev pa ledenjacke oblike reljefa
  najviše nalazimo u tom dijelu Europe.

13

• Europska mora su topla što zbog smještaja Europe
  i što zbog Golfske struje koja prolazi zapadnom
  obalom Europe. Zbog toga Barentsovo more i
  Norveško more tokom zime se ne zaleduju kao mora
  na istoj geografskoj širini.
• Jedan ogranak te morske struje ulazi u Sredozemno
  more.

14

• Prema prirodnim i društvenim obilježjima, te po
  gospodarskom znacenju razlikujemo tri obalna i
  morska procelja
• 1. Sjeverno obalno i morsko procelje
• 2. Zapadno obalno i morsko procelje
• 3. Južno obalno i morsko procelje

15
Sjeverno obalno i morsko procelje

• Proteže se od sjevernog Urala do rta Nordkapp.
• Cine ga obale Barentsovog i Bijelog mora.
• Obilježja slaba naseljenost zbog nepovoljne
  klime, mora su plitka i gospodarski važna zbog
  ribolova i prometa.

16
Zapadno obalno i morsko procelje

• Proteže se od Gibraltarskih vrata do rta
  Nordkapp.
• Obilježja obale su niske i pjeskovite izuzev u
  Norveškoj i Velikoj Britaniji (fjord, klif) s
  izraženim morskim mijenama.
• Mora su bogata sa naftom i zemnim plinom te ribom
  (Sjeverno more i Norveško more).
• Procelje velike gustoce naseljenosti i
  gospodarske razvijenosti.

17
Južno obalno i morsko procelje

• Proteže se od Gibraltarski vrata do rta Nordkapp.
• Obilježja obale su strme i stjenovite. Ipak,
  zbog razvoja turizma, industrije i pomorstva
  stanovništvo se sve više seli na obalu. Zbog toga
  Sredozemno more postaje sve više onecišceno.

18

• Prema razvedenosti razlikujemo dalmatinski tip
  obale i norveški tip obale.
• Kod dalmatinskog tipa obale otoci i poluotoci
  pružaju se usporedo sa obalom u smjeru
  sjeverozapad-jugoistok.
• Kod norveškog tipa obale reljefni oblici položeni
  su okomito na smjer pružanja kopna.

19

• Najprometnije more na svijetu je Sredozemno more
  zbog Sueskog kanala.
• Gospodarski najvažnije more je Sjeverno more zbog
  nafte, zemnog plina i ribe.
• Najprometniji kanal je Engleski kanal.
• Na geografskoj karti potražite vece otoke,
  poluotoke, morska vrata, tjesnace, kanale i
  prolaze, mora i ocean koji okružuju Europu.

20

• Na geografskoj karti usporedi rijecnu mrežu
  Europe sa rijecnom mrežom na drugim kontinentima.

21

• Možete primjetiti da rijeke Europe su kratkog
  toka, ali su bogate sa vodom.
• Zbog nizinskog reljefa rijeke je bilo moguce
  povezati kanalima.
• Najveci i najprometniji rijecni kanal je
  Rajna-Majna-Dunav.

22

• Gospodarski najvažnija rijeka je Rajna na cijem
  se ušcu nalazi najveca pomorska luka Europe
  Rotterdam.
• Najdulja rijeka je Volga.
• Najvece rijeke Europe nalaze se na istoku Europe.
  Zašto?
• Rijeke Europe koriste se za plovidbu(Rajna,
  Majna, Dunav), vodoopskrbu, industriju, dobivanje
  hidroenergije (Alpe i Skandinavija), natapanje
  poljoprivrednih površina, ribolov (Volga) turizam
  i rekreaciju.

23
Slijevovi

• Slijev Sjevernog ledenog mora-pripadaju mu
  rijeke Sjeverna Dvina i Pecora. Nemaju veliko
  znacenje jer veci dio godine su zaledene.
• Slijev Baltickog mora-pripadaju mu rijeke Odra,
  Visla, Zapadna Dvina i Neva koje su plovne i
  bogate sa vodom.
• Sjevernog mora-pripadaju mu rijeke Rajna, Temza,
  Laba. Rijeke imaju veliko prometno i gospodarsko
  znacenje. Prolaze kroz prostor Zapadne Europe
  koji je gusto naseljen i gospodarski visoko
  razvijen. Na estuarijima ovih rijeka nastale su
  velike pomorske luke. Najveca je Rotterdam.

24

• Slijev Atlanskog oceana-pripadaju mu rijeke
  Seine, Loire, Tajo.
• Slijev Sredozemnog mora-pripadaju mu rijeke
  Rhona, Po i Neretva. Vecinom su kratke i nisu
  toliko bogate sa vodom. Medutim, imaju veci pad
  te su pogodne za hidroenergetsko iskorištavanje.
• Slijev Crnog mora-najznacajnija rijeka je Dunav
  koja je sastavni dio kanala Rajna-Majna-Dunav
  kojim su povezani Sjeverno i Crno more.

25

• Europska jezera po postanku su prirodna i
  umjetna.
• Najveca jezera su Ladoga i Onega koja su
  ledenjackog porijekla.
• Najveca umjetna jezera nalaze se na rijeci Volgi
  (npr. Samarsko).

26

• Europsko kopno nije iste starosti.
• Neki dijelovi europskog kopna su mladi a neki
  stariji.
• Najstariji dijelovi nastali su u geološkoj eri
  koja se zove prekambrij. Toj Prastaroj Europi
  pripadaju Ruska ploca i Balticki štit.
• Pronadi ih na karti.

27

• Stara Europa nastala je u paleozoiku. Njoj
  pripadaju stara gromadna gorja. Pronadi ih na
  karti.
• Mlada Europa nastala je u mezozoiku i i njezino
  nastajanje traje sve do danas.
• Mi danas živimo u geološkoj eri koju zovemo
  kenozoik.

28

• Nizine Europe podijelili smo na mlade i stare.
• U stare nizine ubrajamo Istocnoeuropsku nizinu i
  Panonsku nizinu. Na površini je nataložen prapor
  ili les.
• U mlade nizine ubrajamo Panonsku nizinu,
  Andaluzijsku i Padsku. Nastale su taloženjem
  rijecnog materijala.
• Pribalticka nizina nastala je otapanjem
  ledenjaka. Na površini nizine su morene pa je
  manje plodna.

29
Klima Europe

• Na klimu Europe utjece geografska širina, reljef,
  raspored kopna i mora i morska struja (Golfska).
• Temperatura i padaline opadaju od zapada prema
  istoku i od juga prema sjeveru. Iduci prema
  istoku europe utjecaj mora slabi, a povecava se
  utjecaj kopna pa govorimo o kontinentalnosti.
• Kopno se brže zagrijava ali brže i hladi pa su
  vece temperaturne amplitude izmedu dana i noci i
  godišnjih doba.

30

• Najvecu kolicinu padalina Europi donose Zapadni
  vjetrovi.
• U udžbeniku pronadite kartu sa rasporedom klima.
  Naucite obilježja i biljni pokrov svake klime.

31
(No Transcript)