Pravo mjerodavno za ugovore s medunarodnim obilje

1
Pravo mjerodavno za ugovores medunarodnim
obilježjem
Doc. dr. sc. Davor Babic Pravni fakultet u
Zagrebu
Savjetovanje sudaca trgovackih sudova Zagreb,
18. listopada 2007.
2
Sadržaj izlaganja

• Uvod
• Primarno mjerodavno pravo za ugovore (primarni
  ugovorni statut)
• Podredno mjerodavno pravo za ugovore (podredni
  ugovorni statut)

3
Uvod

• Kolizijska pravila pravila koja upucuju na
  mjerodavno pravo za privatnopravne situacije s
  medunarodnim obilježjem.
• Medunarodno obilježje može biti
• u subjektu
• u objektu
• u radnji
• Struktura kolizijskih pravila kategorija
  vezivanja poveznica
• Primjer Za poslovnu sposobnost fizicke osobe
  (kv) mjerodavno je pravo njezina državljanstva
  (p)
• Kolizijska pravila vs. pravila o medunarodnoj
  nadležnosti

4

• Kolizijska pravila su prisilni propisi
• Sudovi po službenoj dužnosti
• primjenjuju kolizijsko pravo i
• utvrduju sadržaj stranog prava na koje uputi
  kolizijsko pravo (iura novit curia)
• Cl. 13. ZRSZ
• Sud ili drugi nadležan organ po službenoj ce
  dužnosti utvrditi sadržaj stranoga mjerodavnog
  prava.
• Organ iz stavka 1. ovoga clanka može zatražiti
  obavijesti o stranom pravu od Ministarstva
  pravosuda Republike Hrvatske.
• Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu
  ispravu o sadržaju stranog prava.
• Pogrešna primjena kolizijskog prava ili pogrešna
  primjena stranog mjerodavnog prava predstavlja
  razlog za žalbu odnosno reviziju (pogrešna
  primjena materijalnog prava).

5

• Primjer rješenje VSRH, II Rev-61/99-2, 12.
  ožujka 2003.
• U prvom redu ovaj Vrhovni sud nalazi da je u
  pitanju spor koji sadrži medunarodne elemente,
  jer je tužitelj inozemna osoba sa sjedištem u
  inozemstvu, pa se glede ocjene pogrešne primjene
  materijalnog prava postavlja kao prvo pitanje, da
  li su niži sudovi utvrdili koje se kao mjerodavno
  supstancijalno pravo ima primijeniti u ovom
  sporu.
• Niži sudovi nisu se odredeno o tome izjasnili,
  ali bi se moglo zakljuciti da su pošli s motrišta
  da se primjenjuje domace, dakle hrvatsko
  materijalno pravo, jer se u svojim odlukama ne
  pozivaju na primjenu nekog stranog prava.
• Prema odredbi cl. 356. ZPP-a pogrešna primjena
  materijalnog prava postoji kad sud nije
  primijenio odredbu materijalnog prava koju je
  trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije
  pravilno primijenio.
• Kako niži sudovi nisu raspravili i utvrdili koje
  se materijalno pravo u ovom sporu s medunarodnim
  elementom treba primijeniti, vec iz tog razloga
  ovaj revizijski sud nije mogao ocijeniti da li je
  materijalno pravo pravilno primijenjeno u sporu.
• Iz navedenih razloga, a pozivom na odredbu cl.
  395. st. 2. ZPP-a valjalo je prihvatiti reviziju,
  ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet
  vratiti sudu prvog stupnja na ponovno sudenje, u
  kojem ce sud prvog stupnja biti dužan ustanoviti
  da li su se parnicne stranke sporazumjele o
  mjerodavnom pravu za slucaj spora iz zakljucenog
  ugovora, a ako nisu ispitat ce na koje mjerodavno
  supstancijalno pravo upucuju ranije navedena
  pravila medunarodnog privatnog prava te ce
  primjenom mjerodavnog materijalnog prava
  raspraviti o sporu i pritom utvrditi sve one
  cinjenice koje su odlucne u primjeni mjerodavnog
  materijalnog prava.

6
Izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze - HR

• Medunarodni ugovori
• gotovo da i nema m.u. kojima je RH stranka koji
  sadrže kolizijska pravila o ugovorima
• ali u RH jesu na snazi neki m.u. koji sadrže
  unificirana materijalna pravila za ugovore s
  medunarodnim obilježjem, npr.
• Becka konvencija o ugovorima o medunarodnoj
  prodaji robe iz 1980. (CISG) koja se primjenjuje
  ako
• obje stranke imaju poslovni nastan u nekoj državi
  ugovornici (cl. 1(1)(a) CISG) ili
• ako je za ugovor mjerodavno pravo države
  ugovornice (cl. 1(1)(b) CISG)
• m.u. o prijevozu (Varšavska, CMR, CIM, CIV,
  COTIF)
• Unutarnji izvori
• Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima
  drugih zemalja u odredenim odnosima (cl. 19.-25.)
• Posebni izvori, npr.
• Pomorski zakonik iz 2004.
• Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u
  zracnoj plovidbi iz 1998.
• Zakon o zaštiti potrošaca iz 2007.

7
Izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze - EU

• Rimska konvencija o pravu mjerodavnom za ugovorne
  obveze iz 1980.
• ugovornice su države clanice EU (tzv. zatvoreni
  ili mnogostrani ugovor)
• primjenjuje se i onda kada upucuje na pravo
  države koja nije clanica EU (potpuna unifikacija
  kolizijskih pravila o ugovorima)
• ujednacena tumacenja konvencije daje Sud EZ prema
  posebnom protokolu
• Nacrt Uredbe Rim I. o pravu mjerodavnom za
  ugovorne obveze (COM(2005) 650 final)
• Direktive za pojedina posebna podrucja (npr.
  osiguranje, prijevoz, potrošace, itd).

8
Polje primjene prava mjerodavnog za ugovor

• Pravo mjerodavno za ugovor ureduje obveznopravna
  pitanja u vezi s ugovorom, npr
• nastanak, trajanje i prestanak ugovora i
  pojedinih ugovornih prava i obveza
• materijalna valjanost ugovora (nevaljanost i
  njezine posljedice)
• tumacenje ugovora
• sadržaj ugovora
• ispunjenje ugovornih obveza i posljedice
  neispunjenja.
• Posebna kolizijska pravila za
• oblik ugovora (alt. lex causae i lex loci actus)
• poslovnu sposobnost (alt. lex patriae i lex
  causae)

9

• Ugovorni statut ne ureduje
• procesnopravna pitanja (lex fori)
• druga materijalnopravna pitanja, npr.
• stvarna prava (lex rei sitae, lex bandi)
• pravo društava (lex registrationis)
• izvanugovornu odgovornost za štetu (lex loci
  delicti)

10
Primarni ugovorni statut pravo koje su stranke
izabrale

• Cl. 19. ZRSZ-a
• Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga
  izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili
  medunarodnim ugovorom nije drugacije odredeno.
• Cl. 3. st. 1. RK
• Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke
  izaberu.

11
Stranacki izbor mjerodavnog prava

• ugovor nezavisan od glavnog ugovora
• ima kolizijskopravni (ne samo materijalnopravni)
  ucinak
• dopuštenost stranackog izbora ocjenjuje se prema
  polaznom (lex fori), a valjanost prema izabranom
  pravu (lex autonomiae)
• ogranicenja slobode izbora za neke vrste ugovora
  (ugovori o nekretninama, potrošacki ugovori,
  ugovori o radu)
• ne traži se koneksitet
• stranke mogu za razlicite dijelove ugovora
  ugovoriti razlicita prava (depeçage)

12
Što stranke žele postici izborom mjerodavnog
prava?

• osigurati primjenu vlastitog (ili barem
  neutralnog) prava
• osigurati primjenu prava koje pogoduje
  zajednickom interesu stranaka ili interesu jedne
  od stranaka
• otkloniti neizvjesnost u pogledu mjerodavnog
  prava (tijekom ispunjavanja ugovora i nakon
  toga)
• smanjiti informacijske troškove.

13

• Neformalnost izbora izbor može biti izricit ili
  prešutan (v. cl. 19. ZRSZ-a cl. 3. st. 1. RK-a).
• Izriciti izbor
• najcešce u pisanom obliku (ugovorne klauzule o
  mjerodavnom pravu)
• dopušten je i usmeni izbor mjerodavnog prava
• Prešutni izbor ako iz ugovornih odredaba ili
  okolnosti slucaja s dovoljnom sigurnošcu
  proizlazi da su stranke imale na umu primjenu
  odredenog prava.

14

• Prešutni izbor mora biti izraz stvarne, a ne
  hipotetske volje stranaka da ugovore odredeno
  pravo.
• Indiciji o prešutnom izboru
• ugovorne odredbe, npr.
• klauzula o nadležnosti suda odredene države
• upucivanje na odredbe zakona neke države
• upotreba opcih uvjeta poslovanja tipicnih za neko
  pravo
• (jezik ugovora)
• (ugovorena valuta).
• okolnosti slucaja, npr.
• praksa koju su stranke izmedu sebe uspostavile
• ponašanje stranaka tijekom ispunjenja ugovora
• ponašanje stranaka tijekom postupka.

15
Podredni ugovorni statut

• Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo,
  mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže
  povezan.
• Oboriva presumpcija da je ugovor najuže povezan s
  pravom karakteristicne cinidbe (uz neke iznimke)
• cl. 20. ZRSZ-a
• cl. 4. RK-a

16
Nacelo karakteristicnog sadržaja

• A. Schnitzer, 1944 za svaki pravni odnos
  mjerodavno pravo treba odrediti prema onome što
  je za taj odnos karakteristicno.
• Ugovorni statut pravo stranke koja obavlja
  cinidbu koja predmetnu vrstu ugovora razlikuje od
  drugih.
• Za vecinu ugovora karakteristicna je nenovcana
  (naturalna) cinidba.
• npr. cinidba prodavatelja, zajmodavca, izvodaca
  radova

17

• Zašto pravo karakteristicne cinidbe?
• najcešce ispunjava glavnu gospodarsku i društvenu
  svrhu ugovora
• uglavnom je više regulirana od cinidbe placanja
• upucivanje na pravo karakteristicne cinidbe
  omogucuje da se za slicne ugovore mjerodavno
  pravo odreduje na slican nacin
• relativno predvidljiv kriterij za odredivanje
  mjerodavnog prava
• Kako primijeniti nacelo karakteristicnog sadržaja
  u ugovorima
• u kojima su sve cinidbe novcane (npr. zajam)
• u kojima su sve cinidbe nenovcane (npr. zamjena)
• u jednostranoobvezujucim ugovorima (npr.
  darovanje)?

18

• Lokalizacija karakteristicne cinidbe
• cl. 20. ZRSZ-a prebivalište odnosno sjedište
  ugv. strane koja obavlja karakteristicnu cinidbu
  u vrijeme prihvata ponude
• cl. 4. st. 2. RK-a uobicajeno boravište odnosno
  mjesto uprave ili, kod profesionalnih
  djelatnosti, glavno poslovno mjesto ili drugo
  poslovno mjesto u vrijeme sklapanja ugovora
• Iznimke od primjene prava karakteristicne cinidbe
  (npr. cl. 20. t. 16., 18. ili 20. ZRSZ-a, cl. 4.
  st. 3.-5. RK)

19
Izbjegavajuca klauzula

• Ako je prema okolnostima slucaja s ugovorom ocito
  bliže povezano neko drugo pravo, mjerodavno je to
  pravo (cl. 20. ZRSZ-a cl. 4. RK-a).
• Okolnosti koje se pritom mogu uzeti u obzir
• mjesto ispunjenja pojedinih ugovornih obveza
• mjesto pregovaranja i sklapanja ugovora
• jezik ugovora
• valuta placanja
• državljanstvo stranaka.

20
Ne
1. Ima li ugovor med. obilježje?
Primijeniti hrv. pravo. Izabrano strano
pravo samo u granicama prisilnih propisa RH.
Da
Da
2. Je li mjerodavan neki med. ugovor koji sadrži
unificirana mat. pravila?
Primijeniti unificirano pravo. Podredno kao
pod Ne.
Ne
Da
3. Jesu li stranke izricito izabrale mjerodavno
pravo?
Primijeniti izricito izabrano pravo (cl. 19.
ZRSZ-a)
Ne
Da
4. Jesu li stranke prešutno izabrale mjerodavno
pravo?
Primijeniti prešutno izabrano pravo (cl. 19.
ZRSZ-a).
Ne
Da
5. Upucuju li posebne okolnosti slucaja na
pravo najuže veze?
Primijeniti pravo najuže veze (cl. 20. ZRSZ-a).
Ne
Primijeniti pravo na koje upucuju odredbe cl. 20.
t. 1.-20. ZRSZ-a
21
Kontakt

• Doc. dr. sc. Davor Babic
• Pravni fakultet
• Sveucilišta u Zagrebu
• Cirilometodska 4
• 4895 621
• 091 2062 561
• dbabic_at_pravo.hr