Pamcenje

1
Pamcenje
2
Pamcenje

• Pamcenje je sposobnost registracije, zadržavanja
  i korištenja informacija stecenih iskustvom ili
  aktivnim ucenjem.
• U pamcenje su ukljuceni i kontrolni procesi
  pažnja, ponavljanje, kodiranje, pronalaženje i
  dosjecanje.
• Kontrolni procesi usmjeravaju kretanje
  informacija.

3
Pamcenje

• Pamcenje najcešce dijelimo na senzorno,
  kratkorocno i dugorocno
• 1. SENZORNO PAMCENJE vrlo kratko zadržavanje
  ulaznih informacija
• 2. KRATKOROCNO PAMCENJE - u novijoj literaturi
  RADNO PAMCENJE
• 3. DUGOROCNO PAMCENJE

4
Pamcenje

• što se fiziologije pamcenje tice u mozgu ne
  postoji niti jedan centar koji bi pohranjivao
  informacije, vec pamcenje ukljucuje razlicite
  kortikalne i subkortikalne strukture.
• Radi se o difuznoj sposobnosti i bilo koje
  organsko oštecenje i neki psihicki poremecaji
  dovode do deficita nekog segmenta pamcenja.
• Zbog toga je tijekom obrade pacijenta potrebno
  proci kroz sva podrucja pamcenja verbalno
  pamcenje, neverbalno, vizualno, kratkorocno,
  dugorocno itd.

5
VRSTE PAMCENJA OBJAŠNJENJE
MOTORICKO ova se podjela osniva na razlikama u ulaznim informacijama
VERBALNO ova se podjela osniva na razlikama u ulaznim informacijama
PROSPEKTIVNO pamcenje onog što treba napraviti, pamcenje namjera, znacajno za cilju usmjereno ponašanja i izvršne funkcije
RETROSPEKTIVNO pamcenje prošlih dogadaja
NEPOSREDNO ova se podjela odnosi na pohranjene informacije u posljednjih nekoliko sati, dana ili tjedana i stare informacije. Nemoguce je povuci jasnu granicu izmedu recentnog i odgodenog pamcenja
ODGOÐENO ova se podjela odnosi na pohranjene informacije u posljednjih nekoliko sati, dana ili tjedana i stare informacije. Nemoguce je povuci jasnu granicu izmedu recentnog i odgodenog pamcenja
EKSPLICITNO postoji namjera da se ulazne informacije pohrane kako bi ih se mogli namjerno dosjetiti (npr. u zadacima dosjecanja i prepoznavanja)
IMPLICITNO nema namjere za pohranjivanje i dosjecanje informacija (npr. usvajanje lingvistickih pravila tijekom razvoja govora)
AUTOMATSKO ova je podjela koja se odnosi na cinjenicu da se informacije pamte automatski, bez posebnog obracanja pažnje (npr. podaci o mjestu gdje se nešto nalazi) ili je za pamcenje potrebna znacajna aktivacija pažnje i napor (npr. ucenje liste rijeci)
PAMCENJE KOJE ZAHTJEVA NAPOR ova je podjela koja se odnosi na cinjenicu da se informacije pamte automatski, bez posebnog obracanja pažnje (npr. podaci o mjestu gdje se nešto nalazi) ili je za pamcenje potrebna znacajna aktivacija pažnje i napor (npr. ucenje liste rijeci)
PROCEDURALNO informacije o tome kako nešto uciniti (navike i vještine)
DEKLARATIVNO a) epizodicko b) semanticko znanje cinjenica a) odnosi se na informacije o iskustvima u odredenom trenutku i na odredenom mjestu b) odnosi se na opcenita naucena znanja i cinjenice o svijetu
6
Zaboravljanje i poremecaji pamcenja

• zaboravljanje je kontinuiran proces kod zdravih
  osoba, a ukljucuje gubitak ili smanjen pristup
  informacijama koje su ranije bile naucene i
  pohranjene.
• Do vecih deficita pamcenja dolazi uslijed
  starenja ili organskih oštecenja.
• Starenje
• pogada epizodicko pamcenje, a semanticko ostaje
  ocuvano
• odgodeno pamcenje je bolje nego neposredno
• nikad ne ukljucuje nepristupacnost ili
  nemogucnost bilježenja velikih blokova
  informacija (kao kod amnezija)

7
Zaboravljanje i poremecaji pamcenja

• Amnezije
• najcešce se javljaju uz donekle ocuvano
  kratkorocno
• pamcenje, a ukljucuju potpuno zaboravljanje za
  odredeni period
• javljaju se nakon razlicitih bolesti ili trauma
  mozga (o prirodi poremecaju ovisi vrsta i
  intenzitet amnezije)
• sve amnezije ukljucuju i epizodicko i semanticko
  pamcenje
• proceduralno pamcenje najcešce ostaje ocuvano

8
Zaboravljanje i poremecaji pamcenja

• anterogradne amnezija
• nemogucnost dosjecanja dogadaja nakon ozljeda
  mozga
• nemogucnost novog ucenja i pamcenja ili zbog
• poremecaja pohrane novih informacija ili
  nemogucnosti njihovog vracanja u kratkorocno
  pamcenje
• oštecenje hipokampusa
• retrogradna amnezija
• gubitak pamcenja za dogadaje koji su prethodili
  ozljedi mozga
• cesto se javlja i razmjerno je kratka (30
  minuta), a nekad
• se izgubi cijela osobna povijest
• oštecenje diencephalona (thalamus, mamilarna
  tijela)
• psihogeno uvjetovane amnezije
• reakcija na jake stresove
• ukljucuje nemogucnost dosjecanje nekih dogadaja,
  a
• ocuvano je dosjecanje manje emocionalno nabijenih
  dogadaja

9
Test auditivno verbalnog ucenja (AVLT) (Rey,
1964Taylor, 1959)

• NAMJENA
• mjera neposrednog pamcenja verbalnog nepovezanog
  materijala,
• dobiva se krivulja ucenja,
• otkrivaju strategije ucenja i njihovo postajanje
  ili nepostojanje,
• pokazuje retroaktivnu i proaktivnu
  interferenciju,
• tendenciju ka konfabulacijama i konfuziji i
• zaboravljanje.

10
Test auditivno verbalnog ucenja (AVLT) (Rey,
1964Taylor, 1959)

• MATERIJAL Sastoji se od dviju lista s 15 rijeci
  (A i B). Kako bi se izbjegli efekti ucenja za
  ponavljanje testiranja dostupne su i paralelne
  liste rijeci.
• Ispitanik uci listu od 15 rijeci kroz 5 pokušaja.
  
• Nakon toga sluša listu B i ponavlja rijeci koje
  je zapamtio.
• Nakon toga se od njega traži da ponovi rijeci iz
  liste A (šesti pokušaj).
• Ponovno dosjecanje ove liste traži se uobicajeno
  nakon 30 minuta, ali može i nakon nekoliko sati
  ili dana (sedmi pokušaj).

11
Test auditivno verbalnog ucenja (AVLT) (Rey,
1964Taylor, 1959)

• OCJENJIVANJE rezultat u svakom pokušaju je broj
  tocno reproduciranih rijeci.
• Iako ne postoje norme za našu populaciju, prema
  nalazima iz literature (Lezak, 1983) uradak na
  testu je ovisan o dobi i obrazovanju. Test je
  posebno osjetljiv na organska oštecenja.
• Osobe mlade od 70 godina u prvom pokušaju
  uspijevaju ponoviti od 6,3 do 7,8 rijeci.
• Promjene u broju ponovljenih rijeci kroz pet
  pokušaja rezultiraju krivuljom ucenja. Vecina
  zdravih ljudi, mladih od 60 godina, u petom
  pokušaju uspijevaju ponoviti 12 do 14 rijeci.
• Razlika izmedu petog i šestog ponavljanja veca od
  tri rijeci smatra se znacajnom za utvrdivanje
  deficita u pamcenju.

12
Test verbalne fluentnosti (FAS)(Benton, 1968
Benton i Hamsher, 1976)

• NAMJENA mjera verbalne fluentnosti koja je
  osjetljiva na organske disfunkcije
• MATERIJAL zadatak ispitanika je da kroz jednu
  minutu govori sve imenice koje zapocinju slovom
  "F", potom kroz minutu sve koje zapocinju slovom
  "A", te na kraju sve koje zapocinju slovom "S".
• Ova tri slova su odabrana prema frekvenciji
  rijeci u engleskom jeziku koje zapocinju
  pojedinim slovom. Kod nas je potrebno provesti
  provjeru adekvatnosti upravo ovih slova.

13
Test verbalne fluentnosti (FAS)(Benton, 1968
Benton i Hamsher, 1976)

• OCJENJIVANJE rezultat je moguce izraziti ukupnim
  zbrojem svih rijeci (postoje strane norme za dob
  i obrazovanje).
• Takoder ga je moguce izraziti i prosjecnom
  vrijednošcu (ne bi trebala biti manja od 9).
• Test se pokazao dobrim u klinickim uvjetima, ali
  ga je potrebno temeljito provjeriti i doraditi za
  hrvatsko govorno podrucje.

14
Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)

• NAMJENA najpoznatiji test za ispitivanje
  pamcenja. Ispituje neposredno pamcenje, ali
  novije verzije testa omogucuju i provjeru
  odgodenog pamcenja.

15
Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)

• MATERIJAL Skale pamcenja WB-sp I i II sastoje se
  od 7 subtestova
• OPCA POUCENOST subtest sadrži 6 jednostavnih
  pitanja koja se odnose na opce informacije i
  podatke o ispitaniku. Korisnost subtesta je
  upitna jer gotovo svi postižu maksimalne
  rezultate.
• ORIJENTACIJA subtest je sastavljen od 5
  jednostavnih pitanja koja obuhvacaju neposrednu
  vremensku i prostornu orijentiranost ispitanika.
  Korisnost subtesta ja upitna jer gotovo svi
  postižu maksimalne rezultate.
• MENTALNA KONTROLA subtest sadrži tri zadatka
  brojanje od 20 prema unatrag ponavljanje abecede
  i brojanje u razmacima po 3 od 1-40. Test je u
  znacajnoj mjeri test pažnje i koristan je u
  otkrivanju psihoorganskih poremecaja koji nisu
  toliko izraženi da bismo ih mogli utvrditi pomocu
  jednostavnih zadataka pamcenja.
• PAMCENJE BROJEVA subtest mjeri sposobnost
  neposrednog pamcenja brojeva unaprijed i unatrag.
  Dva razlicita zadatka u osnovi imaju razlicite
  mentalne procese i fiziološku osnovu. U zadatku
  pamcenja brojeva unaprijed ispituje je pažnja, a
  zadatkom pamcenja brojeva unatrag kratkorocno
  pamcenje. Rezultate u ovim zadacima preporuca se
  promatrati odvojeno i to narocito ukoliko postoji
  nesklad izmedu rezultata u ova dva zadatka.

16
Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)

• LOGICKO PAMCENJE subtest se sastoji od dvije
  kratke price koje ispitivac cita ispitaniku, a
  kojima se mjeri neposredno pamcenje logicki
  povezanog materijala. Nakon citanja pojedine
  price od ispitanika se traži da ponovi sve cega
  se može sjetiti. Moguce je uvesti i odgodeno
  dosjecanje nakon 20 minuta ili jednog sata.
• Rezultati na ovom subtestu u starijoj dobi
  pocinju opadati, a na rezultate utjece
  obrazovanje.
• 6. ASOCIJATIVNO PAMCENJE 10 parova rijeci, od
  kojih je 6 lakih i 4 teška koja se uce u tri
  pokušaja. Moguce je uvesti i provjeru nakon 30
  minuta. Kako ovaj test ukljucuje novo ucenje
  smatra se dobrim pokazateljem organskog
  oštecenja. Dobar je u otkrivanju ispitanika koji
  svjesno snižavaju svoje rezultate, što se vidi u
  neuobicajenom odnosu izmedu rezultata na lakim i
  teškim zadacima.
• 7. VIZUALNA REPRODUKCIJA primarno je namijenjen
  za ispitivanje neposrednog dosjecanja. Sastoji
  se od tri crteža koje ispitanik crta prema
  sjecanju, nakon što ih je promatrao 10 sekundi.
  Subtest je vrlo osjetljiv na deterioraciju
  kognitivnih funkcija, cak i u vrlo ranim fazama
  demencije.

17
Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamcenja
(Wechsler, 1945, 1946)

• OCJENJIVANJE ukupan rezultat u svim ljestvicama,
  kvocijent pamcenja, nije se pokazao osobito
  upotrebljivim. Rezultati u pojedinim
  subtestovima, narocito u novijim oblicima testa,
  gdje su ukljuceni i pokušaji odgodenog
  dosjecanja, mogu biti važni pokazatelji oštecenja
  pojedinih aspekata pamcenja.

18
Receptivne i ekspresivne funkcije
19
RECEPTIVNE FUNKCIJE

• sposobnost da se odabire, stjece, klasificira i
  integrira informacije.
• Ukljucuju osjete i percepciju.
• Osjeti aktivnost primarnih osjetnih podrucja
  kore velikog mozga
• Percepcija aktivacija sekundarnih senzornih
  kortikalnih podrucja, u kojima se integriraju i
  obraduju jednostavni percepti.
• U tercijarnim multimodalnim podrucjima odvija se
  supramodalna integracija perceptivnih funkcija.

20
RECEPTIVNE FUNKCIJE

• AGNOZIJA oznacava poremecaj koji se ocituje u
  nemogucnosti strukturiranja osjetnih informacija
  i prepoznavanja objektivnih struktura uz sacuvanu
  mogucnost doživljavanja pojedinih osjeta, a
  nastaje kao posljedica disfunkcije sekundarnih
  senzornih podrucja u mozgu.

21
RECEPTIVNE FUNKCIJE

• VIZUALNA AGNOZIJA nemogucnost prepoznavanja
  predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija.
  Iako osoba može dobro vidjeti pojedine dijelove
  predmeta, ne može ih strukturirati u jednu
  cjelinu.
• VIZUOSPACIJALNI POREMECAJI ILI VIZUOSPACIJALNA
  AGNOZIJA - pogrešno zamjecivanje spacijalnih
  aspekata vizualnog iskustva

22
EKSPRESIVNE FUNKCIJE

• služe komunikaciji i djelovanju.
• Ukljucuju govor i praksiju.
• Praksija složena psihomotoricka aktivnost koja
  je svjesna, odredena motivacijom i prilagodena
  cilju, dakle, svrhovita.
• crtanje, pisanje, facijalna ekspresija, razlicite
  fizicke geste i pokreti

23
EKSPRESIVNE FUNKCIJE

• APRAKSIJA - poremecaj izvodenja naucenih,
  voljnih, svrhovitih pokreta unatoc adekvatnoj
  inervaciji mišica, senzomotorickoj koordinaciji
  kompleksnih akata izvedenih bez svjesne namjere i
  ocuvanom razumijevanju elemenata i ciljeva
  željene aktivnosti.

24
EKSPRESIVNE FUNKCIJE

• KONSTRUKTIVNI POREMECAJI - poremecaji aktivnosti
  sastavljanja razlicitih elemenata i poremecaji
  grafomotoricke izvedbe, odnosno crtanja, kada je
  konacni rezultat ove aktivnosti nezadovoljavajuci
  iako ne mora postojati apraksija bilo kojeg
  pokreta. Deficit nije sam po sebi ni perceptivni
  ni motoricki, vec je oštecen prijenos informacija
  iz vidne percepcije u prikladnu akciju.

25
REY-OSTERRIETHOV TEST SLOŽENOG LIKA(Osterrieth,
1944., Meyers i Meyers, 1995.)

• Namjena ispitivanje vizuoperceptivnih,
  vizuospacijalnih konstruktivnih funkcija i
  vizualnog pamcenja.
• Autor navodi kako je potrebno poznavati
  razvijenost perceptivnih funkcija kako bi mogli
  zakljucivati o mnestickim funkcijama.
• Perceptivna obrada je ovisna o intelektualnom
  razvoju i obrazovanju.
• Kada percepcija nije u skladu s obrazovnim ili
  intelektualnim statusom tada možemo zakljucivati
  da je, iz nekog razloga (organskog ili
  funkcionalnog), došlo do opadanja perceptivnih
  sposobnosti.
• Mnesticke funkcije mogu pri tome biti ocuvane.
• S druge strane, moguce je da je perceptivna
  obrada adekvatna, ali da do deficita dolazi na
  mnestickoj razini. Ovaj test omogucuje takve
  analize.

26
REY-OSTERRIETHOV TEST SLOŽENOG LIKA(Osterrieth,
1944., Meyers i Meyers, 1995.)

• Materijal Crtež složenog geometrijskog lika koji
  ima sljedeca svojstva nemogucnost uvidanja
  znacenja, lako graficko ostvarenje, složenu
  strukturu koja zahtjeva perceptivno-analiticku i
  organizacijsku aktivnost.
• Crtež se pred ispitanika postavlja vodoravno (ne
  dopušta se okretanje).
• Zadatak ispitanika je precrtavanje crteža, pri
  cemu ispitivac mijenja boje kojima se crta kako
  bi kasnije mogao reproducirati redoslijed.
• Bilježi se ukupno vrijeme precrtavanja.
• Nakon precrtavanja (nakon pauze ne duže od tri
  minute), na drugom listu papira se crta lik po
  sjecanju. Moguce je tražiti i odgodenu
  reprodukciju nakon 30-tak minuta.

27
REY-OSTERRIETHOV TEST SLOŽENOG LIKA(Osterrieth,
1944., Meyers i Meyers, 1995.)

• Ocjenjivanje Ocjenjuje se tip precrtavanja,
  brzina precrtavanja i broj bodova koji donosi
  svaki dobro precrtani i dobro smješteni detalj.
• Kod prisjecanja nije bitan podatak o brzini
  crtanja.
• Ne postoje norme za našu populaciju, ali u
  literaturi se susrecu norme prema dobi.
• Postoje i prakticni napuci koji se odnose na
  diferencijalno-dijagnosticko znacenje pojedinih
  karakteristika precrtavanja ili dosjecanja.
  Klinicko iskustvo govori da je uradak osjetljiv
  na testnu anksioznost.

28
TEST VIZUALNOG ZANEMARIVANJA

• Namjena vrlo jednostavan i kratak test za
  otkrivanje vizualnog zanemarivanja najcešce
  povezanog s lezijama desne hemisfere, koji u vrlo
  maloj mjeri ukljucuje i motoricku komponentu.
• Materijal sastoji se od 40 linija, dugih 2,5 cm,
  nacrtanih pod razlicitim kutovima na papiru
  velicine 2026.
• Od ispitanika se traži da precrta sve linije.
• Osobe u kojih je izraženo vizualno zanemarivanje
  ostavit ce neprecrtanim linije na strani koju
  zanemaruju.

29
TEST RASPOLOVLJAVANJA LINIJA

• Namjena vrlo jednostavan test kojim se ispituje
  jednostrano prostorno zanemarivanje.
• Materijal sastoji se od 20 vodoravnih linija
  razlicite velicine koje ispitanik treba precrtati
  na polovici. Test daje dva rezultata broj i
  položaj neprecrtanih linija i postotak
  odstupanja.

30
(No Transcript)
31

• Test vizualnog zanemarivanja i Test
  prepolovljavanja linija predstavljaju dva
  jednostavna, vremenski ekonomicna i klinicki
  upotrebljiva postupka za utvrdivanje jednostranog
  prostornog zanemarivanja.
• Medutim i neki testovi, koji nisu prvenstveno
  namijenjeni za utvrdivanje ovog odstupanja,
  ponekad mogu ukazati na ovaj poremecaj (Ravenove
  progresivne matrice i Rey-Osterriethov test
  složenog geometrijskog lika).

32
BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)

• Namjena najpoznatiji i najcešce korišten test za
  ispitivanje vizualnog pamcenja, vizualne
  percepcije i vizuokonstruktivnih sposobnosti kod
  djece (od 8 godina) i odraslih.

33
BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)

• Materijal Test sadrži tri paralelna oblika C,
  D, i E, svaki sa po 10 predložaka.
• U prva dva predloška u svakom je obliku po jedan
  geometrijski lik, a na ostalih 8 po dva velika i
  jedna mali, periferni lik.
• Postoje cetiri razlicita nacina primjene
• standardni postupak u kojem ispitanik promatra
  crtež deset sekundi i odmah ga potom crta po
  sjecanju
• postupak slican standardnom, samo ispitanik gleda
  crtež 5 sekundi
• postupak za ispitivanje vizualne percepcije i
  vizuokonstruktivnih sposobnosti ispitanik
  precrtava crteže
• modificirani postupak za ispitivanje pamcenja
  ispitanik gleda crtež 10 sekundi, a crta ga po
  sjecanju nakon intervala od 15 sekundi.

34
BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)

• Ocjenjivanje Rezultati se interpretiraju na
  kvalitativnoj i kvantitativnoj razini.
• Bodovanje serija C, D i E ukljucuje dva razlicita
  sustava uzima se u obzir broj tocnih odgovora i
  broj i vrsta pogrešaka.
• Postoji šest vrsta u pogrešaka izostavljanje,
  distorzija, perseveracije, rotacije, pogrešna
  lokalizacija i pogreške u velicini.

35
BENTONOV TEST VIZUALNE RETENCIJE (BVRT) (Benton,
1974., Sivan, 1992.)

• Rezultati neuspjeha mogu biti vrlo razliciti.
• Iako je najcešci razlog organsko oštecenje mozga,
  treba uzeti u obzir cinjenicu da depresivni i
  shizofreni bolesnici mogu postizati niske
  rezultate.
• Uz regresiju vezanu uz razlicite anksiozne
  poremecaje takoder se mogu javiti niski
  rezultati.
• U obzir valja uzeti obrazovanje i socijalno
  iskustvo, motivaciju ispitanika, cilj ispitivanja
  i sl.

36
BENDER GESTALT VIDNO-MOTORICKI TEST (Bender,
1938.)

• Namjena jedan od najpoznatijih testova koji
  zauzima visoko mjesto na rang listi najcešce
  korištenih testova, kako u svijetu, tako i kod
  nas.
• Koristi se za ispitivanje vizuomotoricke
  percepcije u djece i odraslih.
• Test je namijenjen za procjenu razvojnog stupnja
  ili razvojnih karakteristika djece, analizu
  licnosti djeteta ili odraslog, procjenu metalne
  retardacije djece i odraslih, procjenu deficita
  povezanih s razlicitim cerebralnim oštecenjima
  ili bolestima.
• Moguce je, uz modifikacije, test koristiti i za
  ispitivanje vizuospacijalnog pamcenja.

37
BENDER GESTALT VIDNO-MOTORICKI TEST (Bender,
1938.)

• Materijal Test se sastoji od devet podražajnih
  karata s likovima koje ispitanik treba precrtati.
  
• Sve crteže crta na jedan A-4 list papira, i to mu
  se na pocetku i kaže kako bi mogao isplanirati
  velicinu i prostor na papiru.

38
BENDER GESTALT VIDNO-MOTORICKI TEST (Bender,
1938.)

• Ocjenjivanje razvili su se razliciti sustavi za
  ocjenjivanje i bodovanje uratka ispitanika.
• Jedan od najpoznatijih sustava za bodovanje testa
  uz standardizirani nacin primjene razvili su
  Pascal i Suttellova (1951). Prema njihovom nacinu
  bodovanja postoji više od 100 karakteristika koje
  se boduju.
• Lezak (1995) smatra da za neuropsihologijsku
  procjenu formalni sustavi ocjenjivanja ovog testa
  nisu nužni. Ipak ih je nužno poznavati, kao i
  vrste odstupanja koje se javljaju uz
  vizuospacijalne deficite i organska oštecenja
  mozga, da bi se jednostavno pregledom protokola
  utvrdilo ima li ih u protokolu odredene osobe.

39
HOOPEROV TEST VIZUALNE ORGANIZACIJE
(HVOT)(Hooper, 1983.)

• Namjena kratki test namijenjen za ispitivanje
  sposobnosti organizacije vizualnih podražaja,
  koja je osobito osjetljiva na neurološka
  oštecenja.
• Moguce je test primijeniti na ispitanicima u dobi
  od 13-69 godina.
• HVOT ukljucuje razlicite funkcije vizualnu
  analizu i sintezu, formiranje koncepata,
  kratkorocno i dugorocno pamcenje, pisano ili
  verbalno oznacavanje poznatih objekata.
• Neka su istraživanja pokazala da je HVOT mjera
  globalne vizuospacijalne inteligencije.

40
HOOPEROV TEST VIZUALNE ORGANIZACIJE
(HVOT)(Hooper, 1983.)

• Materijal test se sastoji od 30 zadataka koji
  prikazuju fragmentirane slike (npr. ribe,
  svijece, knjige itd.) u nekoliko dijelova.
• Zadatak je ispitanika da pogleda razbacane
  dijelove i odgovori što bi pokazivala slika ako
  bi ti dijelovi bili skupljeni zajedno.
• Vrijeme za odgovore nije ograniceno.

41
HOOPEROV TEST VIZUALNE ORGANIZACIJE
(HVOT)(Hooper, 1983.)

• Ocjenjivanje Interpretacija rezultata moguca je
  na kvalitativnoj i kvantitativnoj razini.
• Kvantitativna interpretacija osniva se na ukupnom
  broju tocnih odgovora, korigiranom bruto
  rezultatu, a rezultati se mogu pretvoriti i u
  T-vrijednosti.
• Postoji granicna vrijednost ispod koje se
  rezultati smatraju odstupajucima.
• Kvalitativna interpretacija se osniva na cetiri
  razlicita tipa odgovora izoliranim,
  perseverativnim, bizarnim i neologizmima.
• Vecina istraživanja pokazuje da zdrave osobe
  imaju manje od 7 pogrešaka.