Title: Metodologija izrade nastavnih programa
1Metodologija izrade nastavnih programa
- Dr. Muriz Hadžikadunic, red.prof.
21. Uvod
- Bitna pretpostavka svakog uspješnog nastavnog
procesa jeste njegova prethodna osmišljenost i
pripremljenost. - Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje
podrazumijeva sveukupno pripremanje nastavnika za
realizaciju programskih zadataka u nastavi
tjelesnog i zdravstvenog odgoja je zakonska
obaveza svakog nastavnika. - Planiranje i programiranje je dio njegove radne
obaveze koja se i strucno i materijalno
valorizuje.
3- Programiranje je specifican intelektualno
stvaralacki cin koji se temelji na nastavnikovim
teorijskim znanjima i iskustvima prethodne
prakse. - Strucna osposobljenost nastavnika je znacajan
cinilac uspješnog planiranja. - Temeljito osmišljavanje sadržaja (tjelesnih
vježbi i kretanja) i predvidanje
didakticko-metodickih okvira u kojima ce se dati
sadržaj realizovati, nužno pretpostavljaju,
poznavanje ciljeva i zadataka koji se imaju
ostvariti, mogucih sadržaja sa obzirom na
mogucnosti ucenika, prostornih i materijalnih
mogucnosti škole, metoda i oblika rada sa obzirom
na uzrasne karakteristike ucenika i licne
mogucnosti samog nastavnika.
4- Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi.
Oni se afirmišu kroz praksu i mijenjaju u skladu
sa iskustvom prakse. - U svakom slijedecem planiranju nastavnik se
oslanja na koncepcijske osnove starog plana
dogradujuci ga na osnovu iskustva. Samo tako
planiranje nece biti formalno i samo sebi cilj. - U pristupu oformljenja svakog novog plana
nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova i
principa planiranja.
52. Osnove i principi planiranja i programiranja
u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja
- Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je
nizom prethodnih pretpostavki koje cine osnovu
planiranja. - Kao prvo, polazi se od nastavnog programa
tjelesnog i zdravstvenog odgoja za odredeni
razred i od cilja i zadataka utvrdenih u njemu,
koji se moraju temeljito prouciti. - Slijedeca pretpostavka planiranja, programiranja
jeste poznavanje vremenskih okvira i materijalnih
uslova za realizaciju programskih zadataka. - Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim
godišnjim fondom casova u predmetu redovne
nastave i drugim vidovima vannastavnog rada, a
koje odreduje nastavni plan. -
6- Kod planiranja se mora uzeti u obzir i
materijalna osnova za izvodenje nastave. Ona
bitno utice na mogucnosti planiranja nekih
sadržaja i primjenjenih nacina rada. - Specificnosti uzrasta (uzrasne karakteristike),
broj ucenika u odjeljenju, njihove motoricke
sposobnosti i prethodna uvježbanost važni su
elementi planiranja, programiranja. - Da bi bi planiranje, programiranje bilo što
uspješnije i da bi doprinosilo efikasnosti
nastavnog rada, svi oni koji se njime bave,
trebaju da se pridržavaju nekih opštih nacela,
principa. Samo tako ce pristup planiranju,
programiranju biti jedinstven bez obzira ko i
gdje planiranje, programiranje vrši.
73. Definicija planiranja, programiranja
- (J. Reljic), Planirati znaci predvidjeti sredstva
i metode za realizaciju odredenih zadataka u
odredenim vremenskim segmentima. Planiranje
zadatka i sadržaja nastave mora biti konkretno
aplicirano za svaku školu, razred i ucenika. - (Markovic), Programiranje je meduzavisni skup
metodoloških i metodickih operacija utvrdivanja,
cilja transformacijskih procesa, razlicitih
stanja subjekta, faktora ogranicenja i modaliteta
rada, kao i nacina realizacije i kontrole rada.
84. Struktura programiranja
- (Findak), struktura programiranja se dijeli u
cetiri etape - Eksplicitno definiranje cilja programa,
- Odredivanje sadržaja programa,
- Programiranje procesa vježbanja,
- Pracenje, provjeravanje, analiza dobijenih
saznanja o efikasnosti programa.
95. Kriterij za programiranje
- Procjena inicijalnog stanja, tj. procjena
odredenih dimenzija psihosomatskog statusa,
konativnih i kognitivnih sposobnosti ucenika, i
podatci o zdravstvenom stanju ucenika. Procjena
fonda motorickih informacija i motorickih
dostignuca. - Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja,
tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja,
nastavnik za svaki razred definira zadatke u
skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave
tjelesnog odgoja.
10- Izbor sadržaja u nastavi, tj. na osnovu
definiranih zadataka biraju se sadržaji u nastavi
i metode rada na osnovu fonda sati, poznavanju
vrijednosti razlicitih kinezioloških aktivnosti,
na osnovu materijlanih uslova, na osnovu
klimatskih uslova. - Pracenje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj.
provjeravanjem finalnih efekata tjelesnog
vježbanja putem pouzdanih mjernih instrumenata.
116. Faktori programiranja
- Prilikom programiranja treba maksimalno poštovati
tz. unutrašnje i vanjske faktore koji u manjoj
ili vecoj mjeri uticu na izradu i ostvarivanje
programa. - Kada je rijec o unutrašnjim faktorima, treba
voditi racuna o zakonitostima razvoja i usvajanja
motorickih znanja. - Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i
ostvarenje programa, koji najviše zavise od
raspoloživog vremena za vježbanje i materijalnih
uvjeta rada.
127. Principi programiranja
- Princip uspješnosti, podrazumijeva da program
treba izraditi tako da osigura najbolje
ispunjavanje ciljeva i zadataka tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. - Princip primjerenosti, podrazumijeva izradu
programa koji poštuje aktuelno stanje i
sposobnosti ucenika. - Princip realnosti, podrazumijeva izradu programa
koji je uskladen sa autenticnim potrebama ucenika
i stvarnim materijalnim uslovima rada. - Princip fleksibilnosti, podrazumijeva izradu
programa koji se tokom realizacije može mijenjati
shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata
dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.
13- Princip jednostavnosti, podrazumijeva izradu
programa koji se može brzo i lako izraditi, a
takoder, koji može da pretrpi odredene
intervencije tokom realizacije.
148. Faze programiranja
- Dijagnosticka faza, sprovodi se na pocetku
školske godine. U ovoj fazi utvrduje se dijagnoza
aktuelnog stanja antropološkog statusa svakog
ucenika. - Analiticko prognosticka faza, sprovodi se sa
ciljem analize rezultata koji su dobijeni
prilikom dijagnosticiranja stanja svakog ucenika
radi prognoziranja daljeg rada. - Sinteticko programerska faza, provodi se nakon
detaljne analize inicijalnog stanja svakog
ucenika i realne prognoze sa ciljem izrade
programa za svakog ucenika posebno. - Verifikacijsko valorizacijska faza, provodi se
tokom realizacije programa. Ova faza se provodi
tokom cijele školske godine, s ciljem uvida u
realizaciju programa i da se program po potrebi
dopunjava ili mijenja.
159. Prva faza programiranja
- Prvu fazu programiranja cini eksciplitno
definiranje cilja programa. Ova faza
programiranja je jedna od najvažnijih operacija u
metodologiji programiranja, jer sam program znaci
operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva. - Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u
obzir uzeti - Spol ucenika
- Zdravstveno stanje ucenika
- Rezultate završnog (finalnog) provjeravanja
1610. Druga faza programiranja
- Drugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu
programiranja cini izbor sadržaja (nastavnih
cjelina i nastavnih tema), izbor sadržaja,
podjelu sadržaja. - Da bi smo to mogli odrediti potrebno je
- Utvrditi godišnji fond sati nastave ( 2 sata x 35
nedjeljno 70 sati godišnje) - Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati 6
sati na kraju godine, ostaje na raspolaganju 58
sati. - Potom treba godišnji fond sati pomnožiti sa
brojem nastavnih tema koje se pojavljuju u
glavnom dijelu sata - Nakon toga, treba utvrditi koliko iznosi
prosjecan broj ponavljanja svake nastavne teme
(kada podijlimo ukupan broj frekvencija sa
ukupnim brojem, programom predvidenih nastavnih
tema.
17Sastavljanje nastavnih jedinica predstavlja
visoko stvaralacki posao. Da bismo to postigli
moramo imati na umu slijedece
- Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi
racuna o njihovom pozitivnom uticaju, posebno na
osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja. - Prilikom sastavljanja nastavnih jedinica trebamo
osigurati postupnost u radu. - Nastavne jedinice treba sastavljati od onih
nastavnih tema koje osiguravaju svestran uticaj
tjelesnog vježbanja na organizam ucenika, i to na
svakom satu.
18- Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se
voditi racuna o njihovoj raznovrsnosti, da
ucenicima budu zanimljivije i da ih motivišu za
rad. - Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je
voditi racuna o materijalnim i klimatskim
uvjetima rada u kojima se škola nalazi.
1911. Treca faza programiranja
- Na osnovu prve dvije faze programiranja dobili
smo definirane ciljeve i zadatke programa,
sistematizirane nastavne cjeline, nastavne teme i
nastavne jedinice, poslije cega možemo
pristupiti programiranju procesa tjelesnog
vježbanja ili trecu fazu programiranja.
20- Ova etapa programiranja podrazumijeva odredivanje
volumena opterecenja (doziranje, podjelu i
kontrolu opterecenja) i utvrdivanje uvjeta u
kojima ce se programirani proces tjelesnog
vježbanja ostvarivati, odnosno organizaciju tog
procesa (metodicko organizacijske oblike rada,
metode rada, metodicke postupke i drugo). - Za uspješnu realizaciju nastavnog procesa moramo
voditi racuna o izboru primjerenih sadržaja, kao
i o odredivanju primjerenog opterecenja.
21- Izbor primjerenih sadržaja i optimalnog
opterecenja tokom procesa tjelesnog vježbanja
obezbijeduje dosta jak uticaj na promjene
funkcija organizma kao i stvaranje uvjeta za
adaptacione promjene u organizmu. - Sa kojim cemo intenzitetom i volumenom
opterecenja poceti zavisi od cilja koji se
programom želi ostvariti, kao i o aktualnom
stanju antropološkog statusa.
22- Da bi se tokom tjelesnog vježbanja osigurali
adaptacioni procesi, moramo osigurati primjerene
podražaje njihovim postupnim, odnosno
progresivno - diskontinuiranim opterecenjem, jer
kod covjeka ne postoji samo potreba za radom vec
i za odmorom. - Programirano vježbanje treba da osigura takav
proces vježbanja za vrijeme kojeg ce znacaj i
velicina primjenjenih opterecenja biti usaglašena
sa stepenom adaptacionih sposobnosti svakog
ucenika.
23- Programirano vježbanje takoder treba da osigura
primjerene sadržaje pomocu kojih cemo osigurati i
postici (uz primjenu primjerenih opterecenja) ne
samo željene nego i potrebne reakcije organizma
na primjenjena opterecenja u cilju ocuvanja ili
povecavanja sposobnosti prilagodavanja na ista
ili slicna opterecenja. - Primjena primjerenog volumena opterecenja najviše
zavisi od nastavnika, jer je on zadužen za
organizaciju nastavnog procesa. Uspješnost
nastavnog procesa zavisi i o kvalitetu i
kvantitetu sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
Ako se na satu želi dozirati i postici primjereno
opterecenje, jedan od osnovnih uvjeta je dobra
priprema i realizacija sata.
24- To opterecenje treba biti usaglašeno sa
sposobnostima i potrebama svakog pojedinog
ucenika, što je temeljni uvjet za
individualizaciju nastavnog procesa i savremenu
realizaciju cjelokupne nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. - Veoma znacajno pitanje nastavnog procesa je
kontrola o efektima doziranja i distribucije
volumena opterecenja na antropološki status
ucenika. Kontrola efekata jedan je od bitnih
faktora ne samo ove faze programiranja nego
cjelokupnog procesa programiranja.
25- Organizacija nastavnog procesa vrlo je važna
djelatnost nastavnika, ne samo sa stanovišta
doziranja volumena opterecenja, nego i za
cjelokupan uspjeh u radu. Nastavnik je potpuno
samostalan, u izboru metoda rada, u izboru
metodickih postupaka. Osnovni kriterij za izbor
metodickih organizacijskih oblika rada, metoda
rada i metodickih postupaka trebaju biti - Cilj programa odnosno sata za koji se nastavnik
priprema, - Aktuelno stanje ucenika,
- Materijalni uvjeti rada.
26- Prvo treba poceti od operativnog cilja programa,
odnosno sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja za
koji se nastavnik priprema, jer pojedini
metodicki organizacijski oblici rada ili metode
rada nisu podjednako prikladni za uspješnu
realizaciju svih sadržaja. - Drugo, treba uzeti aktuelno stanje ucenika, kao
daljnji važan kriterij tj. nastavnik treba da se
odluci za one metode rada za koje se zna ili
pretpostavlja da najviše odgovaraju pojedinim
ucenicima ili homogeniziranim skupinama.
27- Trece, za izbor metodickih organizacijskih oblika
rada, metoda rada ili metodickih postupaka treba
uzeti u obzir i materijalne uvjete rada (prostor,
oprema, sredstva), zatim raspoloživo vrijeme i
licne mogucnosti, tj. spremnost svakog nastavnika
da sve materijalne uvjete iskoristi na najbolji
moguci nacin.
2812. Cetvrta faza programiranja
- Cetvrtu fazu programiranja cini rad na pracenju,
provjeravanju i analiziranju o toku i efektima
tjelesnog vježbanja programa. - Zato je potrebno stalno provoditi pracenje
(tranzitivnim provjeravanjem), kako bi se
utvrdilo da li je došlo do promijena odredenih
osobina, sposobnosti, motorickih znanja i
dostignuca u cilju utvrdivanja ciljanih efekata
i, ako je potrebno, izvršiti korekciju programa,
da bi se program realizovao u optimalnim
uvjetima.
29- Pratiti i provjeravati efikasnost programa možemo
na osnovu uporedivanja kriterija, odnosno normi
koje smo utvrdili za pojedine osobine,
sposobnosti, motoricka znanja i motoricka
dostignuca na pocetku školske godine. - Norme se utvrduju u svakoj školi posebno. Ako su
norme u nekoj školi za neki razred mnogo manje od
prosjecnih vrijednosti, npr. u opcini, kantonu
ili na nivou države, tada vece vrijednosti mogu
biti korektor (vece norme se uzimaju kao ciljevi
koje se trebaju postupno ostvarivati s ucenicima
uz pomoc izradenih programa rada).
30- Pracenje stanja antropoloških obilježja trebaju
se provoditi tokom cijele školske godine putem
periodicnih ili tranzitivnih provjeravanja. Ta
provjeravanja provode se u takvim vremenskim
razmacima za koje se pretpostavlja da su u
normalnim uvjetima dovoljni da ostvare promijene
stanja u pojedinim antropološkim dimenzijama. - Koliko ce se puta tranzitivno provjeravanje
izvoditi, odlucuje sam nastavnik. Motoricka
znanja, odnosno motoricka dostignuca treba
takoder provjeravati tokom cijele školske godine.
Najbolje je da ih provjeravamo periodicno,
odnosno nakon svake obradene nastavne cjeline.
Tokom školske godine tranzitivnim provjeravanjem
trebalo bi obuhvatiti sve programom predvidene
nastavne cjeline.
31- Proces pracenja i provjeravanja programa sastoji
se u izboru, provodenju i razvijanju takvih
kontrolnih postupaka pomocu kojih cemo provjeriti
jesu li ucenici ostvarili postavljene ciljeve i
zadatke programa, koji uz tranzitivno i finalno
provjeravanje cini sastavni dio ove etape
programiranja. - Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu nam
potrebni i korisni samo za objektivno
sagledavanje ukupnih efekata rada u tekucoj
školskoj godini vec i kao orijentacijske
vrijednosti u odredivanju cilja programiranja u
iducoj školskoj godini. Stalno pracenje i
provjeravanje programa potrebno je u cilju
dobivanja bitnih informacija, ne samo o efektima
programa, nego i o njihovim ciljevima. O efektima
programa potrebno je obavijestiti sve sudionike
nastavnog procesa.
32- Prednosti ovog nacina programiranja proizlaze
zbog toga što ovaj nacin programiranja omogucava
da se globalni, operativni i izvedbeni programi
mogu modelirati na razlicite nacine (s obzirom na
stvarne potrebe svakog ucenika u procesu
uvježbavanja, s obzirom na stvarne materijalne
uvjete rada, stepen obrazovanja i nivoa znanja
strucnih kadrova). - On istovremeno omogucava kontinuitet u radu,
sistematsko rasporedivanje programskih sadržaja
tokom cijele školske godine, sprecava
improvizaciju u nastavi, stvaranje uvjeta za
stvaralacki rad i pedagoško djelovanje
nastavnika, kao i niz drugih prednosti.
33PRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA
Broj nastavnih cjelina Opis sadržaja Broj nastavnih sati
1. Upoznavanje sa godišnjim programom rada 1
2. Inicijalno stanje tjelesni razvoj, motoricke sposobnosti 6
3. Rad na poboljšanju opceg zdravstvenog stanja i razvoju motorickih sposobnosti 8
4. Atletika 9
5. Sportska gimnastika 9
6. Ritmicko-sportska, korektivna gimnastika 9
7. Odbojka 9
8. Košarka 9
9. Snimanje stanja tjelesnog razvoja, sposobnosti i usvojenosti motorickog znanja 6
10. Rad u homogeniziranim skupinama 4
Ukupno sati Ukupno sati 70
34Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog odgoja
(model za IV razred)
Sedmicni fond sati 2
Fond sati za godinu 70
Ukupan broj nastavnih cjelina 10
Ukupan broj nastavnih tema 70
Broj frekvencija nastavnih tema 159
Broj frekvencija za homogenizirane skupine 20
Ukupan broj frekvencija 179
35PLAN I PROGRAM TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO
CIKLUSIMA MODEL ZA IV RAZRED
Nastavna cjelina Broj nastavnih tema Sadržaj nastavnih jedinica za glavni "A" dio sata Broj frekvencija
1 1 Upoznavanje sa godišnjim programom rada redovne nastave, vannastavnih aktivnosti, takmicenjima, obavezama, dužnostima, ciljevima i zadacima 1
2 2 3 4 5 6 7 Inicijalno stanje tjelesnog razvoja i motorickih sposobnosti Baterija eurofit testova 1
36 3 8 9 10 11 12 13 14 15 Rad na opce zdravstvenom stanju i razvoju motorickih sposobnosti Kompleksi aerobnih vježbi sa i bez rekvizita Razvoj motorickih sposobnosti fleksibilnost Razvoj motorickih sposobnosti snaga, brzina Razvoj motorickih sposobnosti spretnost Razvoj motorickih sposobnosti ravnoteža Razvoj motorickih sposobnosti-preciznost Razvoj motorickih sposobnosti- izdržljivost Poligon razvoja motorickih sposobnosti 4 3 3 3 3 3 3 1
37 4 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Atletika Tehnika trcanja Niski start Skok u dalj iz zaleta Skok u vis škare stredl Niske prepone Tehnika bacanja kuglesa lopticom Atletski poligon Provjeravanje usvojenosti motorickih znanja Provjeravanje motorickih sposobnosti 3 3 2 2 2 2 1 1 1
38 5 25 26 27 28 29 30 31 32 33 Sportska gimnastika Akrobatika - kolut naprijed Akrobatika kolut nazad Stav o šakama stoj na rukama Premet strance premet sa uporom Preskok zgrcka Preskok raznoška Osnovni elementi na gredi Gimnasticki poligon provjera Gimnasticki poligon provjera 4 3 4 4 4 4 4 1 1
39 6 34 35 36 37 38 39 40 41 42 Ritmicko sportska i korektivna gimnastika A Tehnika rada sa loptom djevojcice B Kompleksi vježbi sa medicinkama- djecaci A Tehnika rada sa obrucem djevojcice B Kompleks vježbi na ripstolu djecaci A Tehnika rada sa vijacom djevojcice B Razvoj eksplozivne snage sa vijacama djec. A Tehnika rada sa cunjevima djevojcice B Preciznost kuglanje djecaci A Tehnika rada sa trakom djevojcice B Poligon spretnosti 1 djecaci A Kratki sastavi sa loptom uz muziku djevoj. B Tehnika vodjenja lopte nogomet djec. A Kratki sastavi sa obrucem uz muziku djevoj. B Tehnika dodavanja nogomet djecaci A Kratki sastavi sa trakom uz muziku djevoj. B Poligon spretnosti 2. djecaci A Kratki sastavi sa vijacom uz muzikudjevoj. B poligon spretnosti 3 djecaci 4 4 4 4 4 3 3 3 3
407 43 44 45 46 47 48 49 50 51 Odbojka Gornje odbijanje lopte u mjestu prstima Donje odbijanje lopte cekic- u mjestu Odbijanje lopte sa valjanjem Donji školski servis Kombinacija gornje. donje odbijanje u kretanju Kombinacija donje, gornje odbijanje u kretanju Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja iz ciklusa odbojka Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja iz ciklusa odbojka 4 4 2 3 4 4 1 1 1
8 52 53 54 55 56 57 58 59 60 Košarka Košarkaško vodjenje lopte u mjestu Dodavanje lopte u košarci u mjestu u visini grudi, o tlo, iznad glave Dodavanje lopte u košarci u kretanju Tehnika šut skoka iz mjesta Kombinacija vodenja i dodavanja u košarci Kombinacija dodavanja vodenja i šut skoka u košarci Košarkaški poligon 1 Košarkaški poligon 2 Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja u košarci 3 3 3 2 3 3 1 1 1
419 61 62 63 64 65 66 Snimanje stanja tjelesnog razvoja i motorickih sposobnosti Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova 2 2 2 2 1 1
10 67 68 69 70 Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama 2 2 1 1