Metodologija izrade nastavnih programa - PowerPoint PPT Presentation

1 / 41
About This Presentation
Title:

Metodologija izrade nastavnih programa

Description:

Title: PowerPoint Presentation Last modified by: Ado Created Date: 1/1/1601 12:00:00 AM Document presentation format: On-screen Show Other titles – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:54
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 42
Provided by: ucoz151
Category:

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: Metodologija izrade nastavnih programa


1
Metodologija izrade nastavnih programa
  • Dr. Muriz Hadžikadunic, red.prof.

2
1. Uvod
  • Bitna pretpostavka svakog uspješnog nastavnog
    procesa jeste njegova prethodna osmišljenost i
    pripremljenost.
  • Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje
    podrazumijeva sveukupno pripremanje nastavnika za
    realizaciju programskih zadataka u nastavi
    tjelesnog i zdravstvenog odgoja je zakonska
    obaveza svakog nastavnika.
  • Planiranje i programiranje je dio njegove radne
    obaveze koja se i strucno i materijalno
    valorizuje.

3
  • Programiranje je specifican intelektualno
    stvaralacki cin koji se temelji na nastavnikovim
    teorijskim znanjima i iskustvima prethodne
    prakse.
  • Strucna osposobljenost nastavnika je znacajan
    cinilac uspješnog planiranja.
  • Temeljito osmišljavanje sadržaja (tjelesnih
    vježbi i kretanja) i predvidanje
    didakticko-metodickih okvira u kojima ce se dati
    sadržaj realizovati, nužno pretpostavljaju,
    poznavanje ciljeva i zadataka koji se imaju
    ostvariti, mogucih sadržaja sa obzirom na
    mogucnosti ucenika, prostornih i materijalnih
    mogucnosti škole, metoda i oblika rada sa obzirom
    na uzrasne karakteristike ucenika i licne
    mogucnosti samog nastavnika.

4
  • Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi.
    Oni se afirmišu kroz praksu i mijenjaju u skladu
    sa iskustvom prakse.
  • U svakom slijedecem planiranju nastavnik se
    oslanja na koncepcijske osnove starog plana
    dogradujuci ga na osnovu iskustva. Samo tako
    planiranje nece biti formalno i samo sebi cilj.
  • U pristupu oformljenja svakog novog plana
    nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova i
    principa planiranja.

5
2. Osnove i principi planiranja i programiranja
u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja
  • Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je
    nizom prethodnih pretpostavki koje cine osnovu
    planiranja.
  • Kao prvo, polazi se od nastavnog programa
    tjelesnog i zdravstvenog odgoja za odredeni
    razred i od cilja i zadataka utvrdenih u njemu,
    koji se moraju temeljito prouciti.
  • Slijedeca pretpostavka planiranja, programiranja
    jeste poznavanje vremenskih okvira i materijalnih
    uslova za realizaciju programskih zadataka.
  • Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim
    godišnjim fondom casova u predmetu redovne
    nastave i drugim vidovima vannastavnog rada, a
    koje odreduje nastavni plan.

6
  • Kod planiranja se mora uzeti u obzir i
    materijalna osnova za izvodenje nastave. Ona
    bitno utice na mogucnosti planiranja nekih
    sadržaja i primjenjenih nacina rada.
  • Specificnosti uzrasta (uzrasne karakteristike),
    broj ucenika u odjeljenju, njihove motoricke
    sposobnosti i prethodna uvježbanost važni su
    elementi planiranja, programiranja.
  • Da bi bi planiranje, programiranje bilo što
    uspješnije i da bi doprinosilo efikasnosti
    nastavnog rada, svi oni koji se njime bave,
    trebaju da se pridržavaju nekih opštih nacela,
    principa. Samo tako ce pristup planiranju,
    programiranju biti jedinstven bez obzira ko i
    gdje planiranje, programiranje vrši.

7
3. Definicija planiranja, programiranja
  • (J. Reljic), Planirati znaci predvidjeti sredstva
    i metode za realizaciju odredenih zadataka u
    odredenim vremenskim segmentima. Planiranje
    zadatka i sadržaja nastave mora biti konkretno
    aplicirano za svaku školu, razred i ucenika.
  • (Markovic), Programiranje je meduzavisni skup
    metodoloških i metodickih operacija utvrdivanja,
    cilja transformacijskih procesa, razlicitih
    stanja subjekta, faktora ogranicenja i modaliteta
    rada, kao i nacina realizacije i kontrole rada.

8
4. Struktura programiranja
  • (Findak), struktura programiranja se dijeli u
    cetiri etape
  • Eksplicitno definiranje cilja programa,
  • Odredivanje sadržaja programa,
  • Programiranje procesa vježbanja,
  • Pracenje, provjeravanje, analiza dobijenih
    saznanja o efikasnosti programa.

9
5. Kriterij za programiranje
  1. Procjena inicijalnog stanja, tj. procjena
    odredenih dimenzija psihosomatskog statusa,
    konativnih i kognitivnih sposobnosti ucenika, i
    podatci o zdravstvenom stanju ucenika. Procjena
    fonda motorickih informacija i motorickih
    dostignuca.
  2. Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja,
    tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja,
    nastavnik za svaki razred definira zadatke u
    skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave
    tjelesnog odgoja.

10
  • Izbor sadržaja u nastavi, tj. na osnovu
    definiranih zadataka biraju se sadržaji u nastavi
    i metode rada na osnovu fonda sati, poznavanju
    vrijednosti razlicitih kinezioloških aktivnosti,
    na osnovu materijlanih uslova, na osnovu
    klimatskih uslova.
  • Pracenje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj.
    provjeravanjem finalnih efekata tjelesnog
    vježbanja putem pouzdanih mjernih instrumenata.

11
6. Faktori programiranja
  • Prilikom programiranja treba maksimalno poštovati
    tz. unutrašnje i vanjske faktore koji u manjoj
    ili vecoj mjeri uticu na izradu i ostvarivanje
    programa.
  • Kada je rijec o unutrašnjim faktorima, treba
    voditi racuna o zakonitostima razvoja i usvajanja
    motorickih znanja.
  • Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i
    ostvarenje programa, koji najviše zavise od
    raspoloživog vremena za vježbanje i materijalnih
    uvjeta rada.

12
7. Principi programiranja
  1. Princip uspješnosti, podrazumijeva da program
    treba izraditi tako da osigura najbolje
    ispunjavanje ciljeva i zadataka tjelesnog i
    zdravstvenog odgoja.
  2. Princip primjerenosti, podrazumijeva izradu
    programa koji poštuje aktuelno stanje i
    sposobnosti ucenika.
  3. Princip realnosti, podrazumijeva izradu programa
    koji je uskladen sa autenticnim potrebama ucenika
    i stvarnim materijalnim uslovima rada.
  4. Princip fleksibilnosti, podrazumijeva izradu
    programa koji se tokom realizacije može mijenjati
    shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata
    dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.

13
  • Princip jednostavnosti, podrazumijeva izradu
    programa koji se može brzo i lako izraditi, a
    takoder, koji može da pretrpi odredene
    intervencije tokom realizacije.

14
8. Faze programiranja
  • Dijagnosticka faza, sprovodi se na pocetku
    školske godine. U ovoj fazi utvrduje se dijagnoza
    aktuelnog stanja antropološkog statusa svakog
    ucenika.
  • Analiticko prognosticka faza, sprovodi se sa
    ciljem analize rezultata koji su dobijeni
    prilikom dijagnosticiranja stanja svakog ucenika
    radi prognoziranja daljeg rada.
  • Sinteticko programerska faza, provodi se nakon
    detaljne analize inicijalnog stanja svakog
    ucenika i realne prognoze sa ciljem izrade
    programa za svakog ucenika posebno.
  • Verifikacijsko valorizacijska faza, provodi se
    tokom realizacije programa. Ova faza se provodi
    tokom cijele školske godine, s ciljem uvida u
    realizaciju programa i da se program po potrebi
    dopunjava ili mijenja.

15
9. Prva faza programiranja
  • Prvu fazu programiranja cini eksciplitno
    definiranje cilja programa. Ova faza
    programiranja je jedna od najvažnijih operacija u
    metodologiji programiranja, jer sam program znaci
    operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva.
  • Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u
    obzir uzeti
  • Spol ucenika
  • Zdravstveno stanje ucenika
  • Rezultate završnog (finalnog) provjeravanja

16
10. Druga faza programiranja
  • Drugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu
    programiranja cini izbor sadržaja (nastavnih
    cjelina i nastavnih tema), izbor sadržaja,
    podjelu sadržaja.
  • Da bi smo to mogli odrediti potrebno je
  • Utvrditi godišnji fond sati nastave ( 2 sata x 35
    nedjeljno 70 sati godišnje)
  • Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati 6
    sati na kraju godine, ostaje na raspolaganju 58
    sati.
  • Potom treba godišnji fond sati pomnožiti sa
    brojem nastavnih tema koje se pojavljuju u
    glavnom dijelu sata
  • Nakon toga, treba utvrditi koliko iznosi
    prosjecan broj ponavljanja svake nastavne teme
    (kada podijlimo ukupan broj frekvencija sa
    ukupnim brojem, programom predvidenih nastavnih
    tema.

17
Sastavljanje nastavnih jedinica predstavlja
visoko stvaralacki posao. Da bismo to postigli
moramo imati na umu slijedece
  • Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi
    racuna o njihovom pozitivnom uticaju, posebno na
    osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja.
  • Prilikom sastavljanja nastavnih jedinica trebamo
    osigurati postupnost u radu.
  • Nastavne jedinice treba sastavljati od onih
    nastavnih tema koje osiguravaju svestran uticaj
    tjelesnog vježbanja na organizam ucenika, i to na
    svakom satu.

18
  • Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se
    voditi racuna o njihovoj raznovrsnosti, da
    ucenicima budu zanimljivije i da ih motivišu za
    rad.
  • Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je
    voditi racuna o materijalnim i klimatskim
    uvjetima rada u kojima se škola nalazi.

19
11. Treca faza programiranja
  • Na osnovu prve dvije faze programiranja dobili
    smo definirane ciljeve i zadatke programa,
    sistematizirane nastavne cjeline, nastavne teme i
    nastavne jedinice, poslije cega možemo
    pristupiti programiranju procesa tjelesnog
    vježbanja ili trecu fazu programiranja.

20
  • Ova etapa programiranja podrazumijeva odredivanje
    volumena opterecenja (doziranje, podjelu i
    kontrolu opterecenja) i utvrdivanje uvjeta u
    kojima ce se programirani proces tjelesnog
    vježbanja ostvarivati, odnosno organizaciju tog
    procesa (metodicko organizacijske oblike rada,
    metode rada, metodicke postupke i drugo).
  • Za uspješnu realizaciju nastavnog procesa moramo
    voditi racuna o izboru primjerenih sadržaja, kao
    i o odredivanju primjerenog opterecenja.

21
  • Izbor primjerenih sadržaja i optimalnog
    opterecenja tokom procesa tjelesnog vježbanja
    obezbijeduje dosta jak uticaj na promjene
    funkcija organizma kao i stvaranje uvjeta za
    adaptacione promjene u organizmu.
  • Sa kojim cemo intenzitetom i volumenom
    opterecenja poceti zavisi od cilja koji se
    programom želi ostvariti, kao i o aktualnom
    stanju antropološkog statusa.

22
  • Da bi se tokom tjelesnog vježbanja osigurali
    adaptacioni procesi, moramo osigurati primjerene
    podražaje njihovim postupnim, odnosno
    progresivno - diskontinuiranim opterecenjem, jer
    kod covjeka ne postoji samo potreba za radom vec
    i za odmorom.
  • Programirano vježbanje treba da osigura takav
    proces vježbanja za vrijeme kojeg ce znacaj i
    velicina primjenjenih opterecenja biti usaglašena
    sa stepenom adaptacionih sposobnosti svakog
    ucenika.

23
  • Programirano vježbanje takoder treba da osigura
    primjerene sadržaje pomocu kojih cemo osigurati i
    postici (uz primjenu primjerenih opterecenja) ne
    samo željene nego i potrebne reakcije organizma
    na primjenjena opterecenja u cilju ocuvanja ili
    povecavanja sposobnosti prilagodavanja na ista
    ili slicna opterecenja.
  • Primjena primjerenog volumena opterecenja najviše
    zavisi od nastavnika, jer je on zadužen za
    organizaciju nastavnog procesa. Uspješnost
    nastavnog procesa zavisi i o kvalitetu i
    kvantitetu sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
    Ako se na satu želi dozirati i postici primjereno
    opterecenje, jedan od osnovnih uvjeta je dobra
    priprema i realizacija sata.

24
  • To opterecenje treba biti usaglašeno sa
    sposobnostima i potrebama svakog pojedinog
    ucenika, što je temeljni uvjet za
    individualizaciju nastavnog procesa i savremenu
    realizaciju cjelokupne nastave tjelesnog i
    zdravstvenog odgoja.
  • Veoma znacajno pitanje nastavnog procesa je
    kontrola o efektima doziranja i distribucije
    volumena opterecenja na antropološki status
    ucenika. Kontrola efekata jedan je od bitnih
    faktora ne samo ove faze programiranja nego
    cjelokupnog procesa programiranja.

25
  • Organizacija nastavnog procesa vrlo je važna
    djelatnost nastavnika, ne samo sa stanovišta
    doziranja volumena opterecenja, nego i za
    cjelokupan uspjeh u radu. Nastavnik je potpuno
    samostalan, u izboru metoda rada, u izboru
    metodickih postupaka. Osnovni kriterij za izbor
    metodickih organizacijskih oblika rada, metoda
    rada i metodickih postupaka trebaju biti
  • Cilj programa odnosno sata za koji se nastavnik
    priprema,
  • Aktuelno stanje ucenika,
  • Materijalni uvjeti rada.

26
  1. Prvo treba poceti od operativnog cilja programa,
    odnosno sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja za
    koji se nastavnik priprema, jer pojedini
    metodicki organizacijski oblici rada ili metode
    rada nisu podjednako prikladni za uspješnu
    realizaciju svih sadržaja.
  2. Drugo, treba uzeti aktuelno stanje ucenika, kao
    daljnji važan kriterij tj. nastavnik treba da se
    odluci za one metode rada za koje se zna ili
    pretpostavlja da najviše odgovaraju pojedinim
    ucenicima ili homogeniziranim skupinama.

27
  1. Trece, za izbor metodickih organizacijskih oblika
    rada, metoda rada ili metodickih postupaka treba
    uzeti u obzir i materijalne uvjete rada (prostor,
    oprema, sredstva), zatim raspoloživo vrijeme i
    licne mogucnosti, tj. spremnost svakog nastavnika
    da sve materijalne uvjete iskoristi na najbolji
    moguci nacin.

28
12. Cetvrta faza programiranja
  • Cetvrtu fazu programiranja cini rad na pracenju,
    provjeravanju i analiziranju o toku i efektima
    tjelesnog vježbanja programa.
  • Zato je potrebno stalno provoditi pracenje
    (tranzitivnim provjeravanjem), kako bi se
    utvrdilo da li je došlo do promijena odredenih
    osobina, sposobnosti, motorickih znanja i
    dostignuca u cilju utvrdivanja ciljanih efekata
    i, ako je potrebno, izvršiti korekciju programa,
    da bi se program realizovao u optimalnim
    uvjetima.

29
  • Pratiti i provjeravati efikasnost programa možemo
    na osnovu uporedivanja kriterija, odnosno normi
    koje smo utvrdili za pojedine osobine,
    sposobnosti, motoricka znanja i motoricka
    dostignuca na pocetku školske godine.
  • Norme se utvrduju u svakoj školi posebno. Ako su
    norme u nekoj školi za neki razred mnogo manje od
    prosjecnih vrijednosti, npr. u opcini, kantonu
    ili na nivou države, tada vece vrijednosti mogu
    biti korektor (vece norme se uzimaju kao ciljevi
    koje se trebaju postupno ostvarivati s ucenicima
    uz pomoc izradenih programa rada).

30
  • Pracenje stanja antropoloških obilježja trebaju
    se provoditi tokom cijele školske godine putem
    periodicnih ili tranzitivnih provjeravanja. Ta
    provjeravanja provode se u takvim vremenskim
    razmacima za koje se pretpostavlja da su u
    normalnim uvjetima dovoljni da ostvare promijene
    stanja u pojedinim antropološkim dimenzijama.
  • Koliko ce se puta tranzitivno provjeravanje
    izvoditi, odlucuje sam nastavnik. Motoricka
    znanja, odnosno motoricka dostignuca treba
    takoder provjeravati tokom cijele školske godine.
    Najbolje je da ih provjeravamo periodicno,
    odnosno nakon svake obradene nastavne cjeline.
    Tokom školske godine tranzitivnim provjeravanjem
    trebalo bi obuhvatiti sve programom predvidene
    nastavne cjeline.

31
  • Proces pracenja i provjeravanja programa sastoji
    se u izboru, provodenju i razvijanju takvih
    kontrolnih postupaka pomocu kojih cemo provjeriti
    jesu li ucenici ostvarili postavljene ciljeve i
    zadatke programa, koji uz tranzitivno i finalno
    provjeravanje cini sastavni dio ove etape
    programiranja.
  • Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu nam
    potrebni i korisni samo za objektivno
    sagledavanje ukupnih efekata rada u tekucoj
    školskoj godini vec i kao orijentacijske
    vrijednosti u odredivanju cilja programiranja u
    iducoj školskoj godini. Stalno pracenje i
    provjeravanje programa potrebno je u cilju
    dobivanja bitnih informacija, ne samo o efektima
    programa, nego i o njihovim ciljevima. O efektima
    programa potrebno je obavijestiti sve sudionike
    nastavnog procesa.

32
  • Prednosti ovog nacina programiranja proizlaze
    zbog toga što ovaj nacin programiranja omogucava
    da se globalni, operativni i izvedbeni programi
    mogu modelirati na razlicite nacine (s obzirom na
    stvarne potrebe svakog ucenika u procesu
    uvježbavanja, s obzirom na stvarne materijalne
    uvjete rada, stepen obrazovanja i nivoa znanja
    strucnih kadrova).
  • On istovremeno omogucava kontinuitet u radu,
    sistematsko rasporedivanje programskih sadržaja
    tokom cijele školske godine, sprecava
    improvizaciju u nastavi, stvaranje uvjeta za
    stvaralacki rad i pedagoško djelovanje
    nastavnika, kao i niz drugih prednosti.

33
PRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA
Broj nastavnih cjelina Opis sadržaja Broj nastavnih sati
1. Upoznavanje sa godišnjim programom rada 1
2. Inicijalno stanje tjelesni razvoj, motoricke sposobnosti 6
3. Rad na poboljšanju opceg zdravstvenog stanja i razvoju motorickih sposobnosti 8
4. Atletika 9
5. Sportska gimnastika 9
6. Ritmicko-sportska, korektivna gimnastika 9
7. Odbojka 9
8. Košarka 9
9. Snimanje stanja tjelesnog razvoja, sposobnosti i usvojenosti motorickog znanja 6
10. Rad u homogeniziranim skupinama 4
Ukupno sati Ukupno sati 70
34
Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog odgoja
(model za IV razred)
Sedmicni fond sati 2
Fond sati za godinu 70
Ukupan broj nastavnih cjelina 10
Ukupan broj nastavnih tema 70
Broj frekvencija nastavnih tema 159
Broj frekvencija za homogenizirane skupine 20
Ukupan broj frekvencija 179
35
PLAN I PROGRAM TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO
CIKLUSIMA MODEL ZA IV RAZRED
Nastavna cjelina Broj nastavnih tema Sadržaj nastavnih jedinica za glavni "A" dio sata Broj frekvencija
1 1 Upoznavanje sa godišnjim programom rada redovne nastave, vannastavnih aktivnosti, takmicenjima, obavezama, dužnostima, ciljevima i zadacima 1
2 2 3 4 5 6 7 Inicijalno stanje tjelesnog razvoja i motorickih sposobnosti Baterija eurofit testova 1
36
3 8 9 10 11 12 13 14 15 Rad na opce zdravstvenom stanju i razvoju motorickih sposobnosti Kompleksi aerobnih vježbi sa i bez rekvizita Razvoj motorickih sposobnosti fleksibilnost Razvoj motorickih sposobnosti snaga, brzina Razvoj motorickih sposobnosti spretnost Razvoj motorickih sposobnosti ravnoteža Razvoj motorickih sposobnosti-preciznost Razvoj motorickih sposobnosti- izdržljivost Poligon razvoja motorickih sposobnosti 4 3 3 3 3 3 3 1
37
4 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Atletika Tehnika trcanja Niski start Skok u dalj iz zaleta Skok u vis škare stredl Niske prepone Tehnika bacanja kuglesa lopticom Atletski poligon Provjeravanje usvojenosti motorickih znanja Provjeravanje motorickih sposobnosti 3 3 2 2 2 2 1 1 1
38
5 25 26 27 28 29 30 31 32 33 Sportska gimnastika Akrobatika - kolut naprijed Akrobatika kolut nazad Stav o šakama stoj na rukama Premet strance premet sa uporom Preskok zgrcka Preskok raznoška Osnovni elementi na gredi Gimnasticki poligon provjera Gimnasticki poligon provjera 4 3 4 4 4 4 4 1 1
39
6 34 35 36 37 38 39 40 41 42 Ritmicko sportska i korektivna gimnastika A Tehnika rada sa loptom djevojcice B Kompleksi vježbi sa medicinkama- djecaci A Tehnika rada sa obrucem djevojcice B Kompleks vježbi na ripstolu djecaci A Tehnika rada sa vijacom djevojcice B Razvoj eksplozivne snage sa vijacama djec. A Tehnika rada sa cunjevima djevojcice B Preciznost kuglanje djecaci A Tehnika rada sa trakom djevojcice B Poligon spretnosti 1 djecaci A Kratki sastavi sa loptom uz muziku djevoj. B Tehnika vodjenja lopte nogomet djec. A Kratki sastavi sa obrucem uz muziku djevoj. B Tehnika dodavanja nogomet djecaci A Kratki sastavi sa trakom uz muziku djevoj. B Poligon spretnosti 2. djecaci A Kratki sastavi sa vijacom uz muzikudjevoj. B poligon spretnosti 3 djecaci 4 4 4 4 4 3 3 3 3
40
7 43 44 45 46 47 48 49 50 51 Odbojka Gornje odbijanje lopte u mjestu prstima Donje odbijanje lopte cekic- u mjestu Odbijanje lopte sa valjanjem Donji školski servis Kombinacija gornje. donje odbijanje u kretanju Kombinacija donje, gornje odbijanje u kretanju Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja iz ciklusa odbojka Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja iz ciklusa odbojka 4 4 2 3 4 4 1 1 1
8 52 53 54 55 56 57 58 59 60 Košarka Košarkaško vodjenje lopte u mjestu Dodavanje lopte u košarci u mjestu u visini grudi, o tlo, iznad glave Dodavanje lopte u košarci u kretanju Tehnika šut skoka iz mjesta Kombinacija vodenja i dodavanja u košarci Kombinacija dodavanja vodenja i šut skoka u košarci Košarkaški poligon 1 Košarkaški poligon 2 Provjeravanje usvojenosti motorickog znanja u košarci 3 3 3 2 3 3 1 1 1
41
9 61 62 63 64 65 66 Snimanje stanja tjelesnog razvoja i motorickih sposobnosti Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova Baterija eurofit testova 2 2 2 2 1 1
10 67 68 69 70 Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama Rad u homogeniziranim grupama 2 2 1 1
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com