SOCIJALNI DIJALOG U HRVATSKOJ

1
SOCIJALNI DIJALOG U HRVATSKOJ
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

• Marko Krištof, pomocnik ministra

2
SAŽETAK PREZENTACIJE

• Pregled poslodavacke i sindikalne scene
• Karakteristike i slabosti socijalnog dijaloga
• Prijedlog novog zakonskog rješenja
• Prezentacija mjere Promocija socijalnog
  dijaloga (IPA-4)

3
Udruge sindikata i poslodavaca

• U Hrvatskoj je registrirano 284.932 poslovna
  subjekta, od kojih je aktivno njih 128.930, koje
  zapošljavaju 1.343.405 radnika
• Poslodavci su udruženi u 57 udruga i tri udruge
  više razine, od kojih je samo Hrvatska udruga
  poslodavaca nacionalno reprezentativna udruga
• Registrirano je 534 sindikata, od kojih 297
  djeluje na podrucju dvije ili vise županija.
  Prema zadnjem prebrojavanju (2009.), ukupan broj
  clanova sindikata je 423.964, što predstavlja
  znacajnu gustocu (35 ) i na europskoj razini.
• Sindikati su udruženi u 24 udruge više razine, od
  kojih je 5 sindikalnih središnjica
  reprezentativno na nacionalnoj razini

4
Karakteristike socijalnog dijaloga

• Kako je 88 od ukupno 845 važecih kolektivnih
  ugovora1 sklopljeno je na razini poduzeca,
  kolektivno pregovaranje može se smatrati
  decentraliziranim, medutim zbog proširenih
  kolektivnih ugovora (trgovina, ugostiteljstvo,
  graditeljstvo) te kolektivnih ugovora u javnom
  sektoru, procjenjuje se da je kolektivnim
  ugovorima pokriveno cca 61 zaposlenih u
  Hrvatskoj (44 u privatnom i gotovo 100 u javnom
  sektoru).

1 Dragan Bagic - Industrijski odnosi u Hrvatskoj
(2011.)
5
Slabosti socijalnog dijaloga

• Problemi kolektivnog pregovaranja poteškoce pri
  formiranju pregovarackih odbora, cesta
  nemogucnost dogovora o sastavu, dugotrajan proces
  prebrojavanja, neefikasna medijacija u slucaju
  spora (odlucuje Gospodarsko-socijalno vijece), na
  što je upozorila i Europska komisija. Nevoljko
  pregovaranje u pojedinim sektorima zbog produžene
  primjene pravnih pravila.
• Mali broj formiranih socijalnih vijeca (2
  tripartitna i jedno bipartitno)
• Niski kriteriji nacionalne reprezentativnosti
  omogucuju sindikalni dumping
• Mali broj inicijativa socijalnih partnera
  (primjer dugotrajan proces izrade zakona o
  reprezentativnosti)

6
Reprezentativnost udruga poslodavaca na
nacionalnoj razini u novom zakonu

• Reprezentativna udruga poslodavaca više razine je
  udruga koja kumulativno ispunjava sljedece
  uvjete
• da je najmanje šest mjeseci prije dana podnošenja
  zahtjeva za utvrdivanje reprezentativnosti
  upisana u registar udruga poslodavaca više
  razine,
• da je u nju udruženo najmanje tri tisuce
  poslodavaca ili da u nju udruženi poslodavci
  zapošljavaju najmanje sto tisuca radnika,
• da je u nju udruženo najmanje pet udruga
  poslodavaca koje djeluju u razlicitim podrucjima
  odnosno odjeljcima djelatnosti utvrdenim
  Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti,
• da ona ili u nju udružene udruge poslodavaca
  zajedno imaju podrucne urede u najmanje cetiri
  županije,
• da raspolaže potrebnim prostorom i drugim
  materijalnim uvjetima za rad te da zapošljava
  najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu.

7
Reprezentativnost udruga sindikata na nacionalnoj
razini u novom zakonu

• Reprezentativna udruga sindikata više razine je
  udruga koja kumulativno ispunjava sljedece
  uvjete
• da je najmanje šest mjeseci prije dana podnošenja
  zahtjeva za utvrdivanje reprezentativnosti
  upisana u registar udruga sindikata više razine,
• da ona ili u nju udruženi sindikati imaju
  najmanje pedeset tisuca radnika clanova,
• da je u nju udruženo najmanje pet sindikata koji
  djeluju u razlicitim podrucjima, odnosno
  odjeljcima djelatnosti utvrdenim Nacionalnom
  klasifikacijom djelatnosti,
• da ona ili u nju udruženi sindikati imaju
  podrucne urede u najmanje cetiri županije,
• da raspolaže potrebnim prostorom i drugim
  materijalnim uvjetima za rad te da zapošljava
  najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu.
• U broj radnika clanova sindikata ubrajaju se
  radnici kojima poslodavac temeljem pisane
  suglasnosti usteže sindikalnu clanarinu od place
  i radnici clanovi sindikata koji samostalno
  uplacuju sindikalnu clanarinu.
• Ako se radnicima clanovima sindikata placa ne
  isplacuje redovito, podatak o broju clanova
  utvrdivat ce se prema podacima za zadnju
  isplacenu placu.

8
Reprezentativnost za kolektivne pregovore

• Ako na podrucju za koje se pregovara djeluje samo
  jedan sindikat, isti se smatra reprezentativnim i
  njegovu reprezentativnost nije potrebno
  utvrdivati.
• Ako na podrucju za koji se pregovara djeluje više
  sindikata, poslodavac može pregovarati s
  pregovarackim odborom kojeg pisanim sporazumom
  utvrde svi sindikati koji djeluju na podrucju za
  koje se sklapa kolektivni ugovor. Sindikati
  potpisnici sporazuma smatraju se reprezentativnim
  i njihovu reprezentativnost nije potrebno
  utvrdivati.
• Ako na podrucju za koje se pregovara o sklapanju
  kolektivnog ugovora djeluje više sindikata, a
  isti ne postignu pisani sporazum, svaki sindikat,
  poslodavac odnosno udruga poslodavaca može pred
  Povjerenstvom za utvrdivanje reprezentativnosti
  pokrenuti postupak utvrdivanja reprezentativnosti
  sindikata.

9
Postupak utvrdivanja reprezentativnosti sindikata

• Reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat
  koji kod poslodavca ili na podrucju za koje se
  sklapa kolektivni ugovor, ima najmanje deset
  posto radnika clanova od ukupnog broja sindikalno
  organiziranih radnika zaposlenih kod poslodavca
  ili poslodavaca koji posluju na podrucju za koje
  se sklapa kolektivni ugovor.
• Ako se pregovara za sklapanje kolektivnog ugovora
  na podrucju u kojemu djeluje sindikat ciji su
  clanovi radnici iste struke, reprezentativnim
  sindikatom smatra se i sindikat koji ima najmanje
  trideset posto radnika clanova od ukupnog broja
  radnika iste struke zaposlenih kod poslodavaca
  koji posluju na podrucju za koje se sklapa
  kolektivni ugovor.
• utvrdena reprezentativnost zadržava se u
  razdoblju od tri godine od dana njenog
  utvrdivanja.

10
Formiranje pregovarackog odbora

• Pregovaracki odbor ima najmanje tri, a najviše
  jedanaest clanova.
• Reprezentativni sindikati sporazumom odreduju
  sastav pregovarackog odbora.
• Ukoliko se ne mogu dogovoriti, sastav
  Pregovarackog odbora odreduje Povjerenstvo na
  nacin da ce svaki reprezentativni sindikat biti
  ce zastupljen u pregovarackom odboru s najmanje
  jednim clanom, a zastupljenost svih sindikata u
  pregovarackom odboru mora biti što je moguce u
  vecoj mjeri u skladu s udjelom clanova pojedinog
  reprezentativnog sindikata u ukupnom broju
  sindikalno organiziranih radnika na podrucju za
  koje se sklapa kolektivni ugovor.

11
Statistika clanova sindikata

• Novi zakon ce omoguciti i evidenciju broja
  clanova reprezentativnih sindikata, na razini
  zemlje, ali i po podrucjima odnosno odjeljcima
  Nacionalne klasifikacije djelatnosti.
• Poslodavci su sindikalnim povjerenicima dužni
  dostaviti broj clanova kojima se usteže
  clanarina, a ako to ne ucine po nalogu Državnog
  inspektorata kaznit ce se kaznom od 20.000 do
  50.000 kuna.
• Novcanom kaznom od 20.000 do 50.000 kuna kaznit
  ce se udruge poslodavaca i sindikati koje dostave
  netocan broj clanova.

12
Mjere za povecanje kvalitete socijalnog dijaloga

• S ciljem podizanja kvalitete socijalnog dijaloga,
  ministarstvo priprema i seminare o socijalnom
  dijalogu za državne službenike, u kojima ce
  predavaci biti predstavnici poslodavaca i
  sindikata.

13
Mjere promicanja socijalnog dijaloga (IPA-4)

• Detektiravši da udruge radnika nedovoljno koriste
  europske programe koji su im na raspolaganju,
  Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, u cijoj
  je nadležnosti i razvoj ljudskih potencijala
  unutar predpristupne pomoci IPA, isplaniralo je
  dvije nove mjere namijenjene promociji socijalnog
  dijaloga i jacanju kapaciteta socijalnih
  partnera. Za tu svrhu, socijalnim partnerima
  stavljeno je na raspolaganje 800.000 eura, za
  koje ce uskoro biti raspisani natjecaji uz
  minimalno sufinanciranje.

14
Aktivnosti unutar predložene mjere promocija
socijalnog dijaloga

• Promocija važnosti socijalnog partnerstva,
• edukativni programi o mehanizmima socijalnog
  dijaloga,
• pripreme za socijalni dijalog na europskoj
  razini,
• izgradnja kapaciteta za projekte Europskog
  socijalnog fonda,
• Projekte za razmjenu informacija o zakonima,
• edukacije za sindikalne aktiviste, sindikalne
  povjerenike i predstavnike radnickih vijeca i
• promocija sektorskog bipartitnog socijalnog
  dijaloga.

15
Aktivnosti unutar predložene mjere jacanje
kapaciteta socijalnih partnera

• analiza socijalnih partnera i njihovih kapaciteta
  u kontekstu clanstva u Europskoj uniji,
• edukacije o europskim standardima u socijalnom i
  sektorskom dijalogu,
• edukacije o europskim iskustvima bipartitnog i
  tripartitnog sektorskog dijaloga,
• studijski posjeti zemljama s tradicijom
  socijalnog dijaloga,
• komparativna analiza sektorskog dijaloga u EU i
  Hrvatskoj
• razvoj i implementacija web portala za suradnju i
  razmjenu podataka medu socijalnim partnerima.

16

• Hvala na pažnji