U svijetu svakih 40 sekundi...

1
U svijetu svakih 40 sekundi...
2
U Hrvatskoj prosjecno 1000 ljudi...
3
U SAD-u svakih 20 minuta 10.000 studenata...
4
Svaka 2 sata, jedna mlada osoba pocini.....
5
SAMOUBOJSTVO
6
SAMOUBOJSTVO sociološko-psihološki aspekt

• Dolazi od latinskog SUI CAEDERE, što znaci ubiti
  se, cin svjesnog i namjernog oduzimanja života
  samome sebi

7
CINJENICE

• U svijetu se svakih 40 sekundi dogodi
  samoubojstvo, godišnje u prosjeku milijun ljudi.
• U Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina,
  svake godine ubije prosjecno 1000 ljudi, a na
  svako izvršeno samoubojstvo dolaze još tri osobe
  koje o samoubojstvu razmišljaju ili ga planiraju.

8

• Žene pokušavaju suicid tri puta cešce od
  muškaraca a muškarci izvršavaju suicid cetiri
  puta cešce od žena.
• Svaki 20 minuta se ubije u SAD-u, a taj broj više
  od 30.000 godišnje vjerojatno je vrlo
  podcijenjen.
• U opcoj populaciji osoba, samoubojstvo je osmi po
  redu uzrok smrtnosti no cak treci po redu (nakon
  prometnih nesreca i ubojstava) u populaciji osoba
  mladih od 24 godine.

9
OBLICI SAMOUBOJSTVA

• Tinejdžersko samoubojstvo
• Eutanazija
• Pojedinacna, dvojna, višestruka (masovna)
  samoubojstva
• Ritualna samoubojstva
• Samoubojstvo pod utjecajem nekog kulta
• Samoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenu

10

• Smišljena i afektna samoubojstva
• Naprasna i polagana samoubojsta

11
PROBLEM SAMOUBOJSTVA KOD MLADEŽI

• Samoubojstva adolescenata su u porastu u cijelom
  svijetu, svaka dva sata jedna mlada osoba pocini
  samoubojstvo. Samoubojstvo odnosi više mladih
  života nego tumori, AIDS i srcane, plucne i
  urodene bolesti zajedno.
• Znakovi upozorenja
• razgovor o samoubojstvu
• preokupiranost smrcu i umiranjem
• znakovi depresije
• promjene ponašanja

12

• poklanjanje dragih stvari i dogovaranje
  nedovršenih poslova
• poteškoce sa snom i spavanjem
• poduzimanje pretjeranih rizika
• povecana upotreba droga
• gubitk zanimanja za uobicajene aktivnosti
• Rizicni cimbenici za samoubojstvo
• prethodni pokušaj samoubojstva
• clanovi obitelji koji su pocinili samoubojstvo
• prethodna smještanja u bolnicu zbog
  psihijatrijskih bolesti
• nedavni veliki stresovi
• društvena izolacija
• ovisnost o drogama i alkoholu

13

• izloženost nasilju u domu ili društvenom okolišu
• vatreno oružje u kuci
• Tipovi samoubilacki nastrojene mladeži
• Prema odredenim istraživanjima, dva su tipa
  samoubilacki nastrojene mladeži.
• 1.-osobe boluju od dugotrajne depresije ili
  Anorexie nervouse
• -samoubojstvo planirano i promišljeno
• 2.-osobe s impulzivnim suicidalnim ponašanjem
• -cesti poremecaji pozornosti
• -impulzivno agresivno ponašanje prema
  drugim osobama

14
MOGUCI UZROCI SAMOUBOJSTVA

• Kod 65 samoubojica prisutna su dugorocna stanja
  poput tuge, apatije, beznada
• Kod 30 samoubojica prisutne su nesanice,
  promjene raspoloženja, strahovi, prehrambeni
  poremecaji i razni oblici anksiznosti
• Smatra se da su 15 onih koji boluju od
  depresije kandidati za samoubojstvo (odredeno na
  temelju slucajeva kod kojih je bolest
  dijagnoszicirana)
• Švedski su znanstvenici pronašli na mrtvima koji
  su pocinili samoubojstvo smanjenu moždanu
  koncentraciju 5-hidroksiindoloctene kiseline,
  koja je metabolit serotonina
• SEROTONIN-neurtransmiter koji djeluje na stanice
  koje reguliraju spavanje, pamcenje, impulzivno
  ponašanje i oni s manjkom serotonina skloniji su
  depresiji, naglim odlukama i teže se suocavaju s
  problematicnim situacijama

15
MITOVI O SAMOUBOJSTVU

• Kada netko govori da ce se ubiti obicno to ne
  ucini
• Osobe koje su pocinile samoubojstvo su željele
  umrijeti
• Samoubojstvo se dogodi bez upozorenja
• Osobe koje pokušaju pociniti ili pocine
  samoubojstvo su psihicki bolesne osobe
• Ako je osoba odlucila pociniti samoubojstvo
  nemoguce ju je u tome sprijeciti
• Svako samoubojstvo se može sprijeciti
• Osobe koje spominju samoubojstvo zapravo samo
  žele privuci pažnju
• Kada se osoba pocne osjecati bolje nako što je
  željela ili što je pokušala pociniti
  samoubojstvo, rizik je prošao

16

• Razgovor o samoubojstvu samo ce potaknuti osobu
  da samoubojstvo i pocini
• Suicidalne osobe bez dvoumljenja žele umrijeti
• Samoubojstvo je uglavnom karakteristicno za
  bogatije ili siromašne
• Pripadnost odredenoj religijskoj skupini ljude
  prilicno dobro štiti od iskušenja samoubojstva
• Motive samoubojstva lako je utvrditi
• Svi samoubojice su depresivne osobe
• Na samoubojstva utjecu godišnja doba
• Na samoubojstvo utjecu kozmicki cimbenici, kao
  što su Sunceve pjege i Mjeseceve faze
• Osobe koje pokušaju pociniti samoubojstvo
  bezopasnim sredstvima nisu se ozbiljno
  namjeravale ubiti

17
GLEDIŠTA O SAMOUBOJSTVU

• Gledišta o samoubojstvu susrecemo u mnogim
• podrucjima. Književnici, npr. Tolstoj i Melville,
• takoder su nam ostavili neki uvid o samoubojstvu,
• kao i književnici samoubojice npr. Virginia
  Woolf i
• Sylvia Plath.
• Mnogi filozofi takoder su propitujuci pisali o
• samoubojstvu, npr. Descartes, Voltaire, Kant,
• a posebice egzistencijalisti poput Heideggera i
• Camusa.

18
Freud, Sigmund
Roden 6. svibnja 1856. u Moraviji, u Ceškoj.
1900. objavljuje svoje najznacajnije djelo,
Tumacenje snova. Nakon nje slijede
Psihopatologija svakodnevnog života (1901.),
Tri eseja o seksualnosti (1905.) i Šale i
njihova povezanost s nesvjesnom (1905.). 23.
rujna 1939. godine umire nakon smrtonosne doze
morfija koju je sam zatražio.

• FREUDOVA PSIHOANALITICKA TEORIJA SAMOUBOJSTVA
• -- dvije glavne hipoteze o samoubojstvu --
• Teorija depresije
• Instinkt smrti može se okrenuti prema vlastitoj
  unutrašnjosti

19
PREDVIÐANJE SAMOUBOJSTVA NA TEMELJU
PSIHOLOGIJSKIH TESTOVA

• Problem prikupljanja podataka prije pokušaja
  samoubojstva
• Nemoguce je prikupiti informacije, osim
  biografskih prikaza od strane srodnika i
  malobrojnih drugih izvora, nakon što je
  samoubojstvo pocinjeno
• I uz vrlo pouzdane testove, mnoga samoubojstva
  ostaju nezabilježena, a s druge strane proglasi
  se buducim samoubojicama mnoge ljude koje kasnije
  ne pocine samoubojstvo

20

• ISTRAŽIVANJA
• Inventar razloga za življenje
• upitnik samoiskaza, što ga je razradivala sa
  suradnicima Marsha Linehan
• skupine pitanja odnose se na stvari znacajne za
  pojedinca, kao što su odgovornost prema obitelji
  i briga o djeci

Drugi skup istraživanja usmjeren je na kognitivna
obilježja ljudi koji pokušavaju pociniti
samoubojstvo.
21
Shneidman, Edwin

• Definicija samoubojstva
• Prototipno suicidalno stanje
• Deset zapovjedi samoubojstva
• svrha, cilj, podražaj, stresor, emocija,
  kognitivno stanje, opažajno stanje, akcija,
  interpersonalni cin,konzistentnost

Prevencija samoubojstva Izvadio sam list
papira i poceo proširivati njezine sužene vidike.
Kazao sam nešto poput Sad da vidimo mogli
biste pobacaj obaviti ovdje, u našem mjestu.
Odgovorila je To ne bi mogla uciniti. Nastavio
sam Mogli biste otici u neki dugi grad i tamo
pobaciti. To ne bi mogla uciniti. Mogli biste
roditi djete i zadržati ga. To ne bi mogla
uciniti. Mogli biste roditi djete i dati ga na
usvajanje. I ostale mogucnosti bile su odbijene
na slican nacin. Kad sam kazao Uvijek se možete
ubiti, no ocigledno nema potrebe da to ucinite
danas, nije bilo odgovora. Potom sam kazao Sad
pogledajmo zajedno ovaj popis i razvrstajmo
navedene mogucnosti prema stupnju njihove
prihvatljivosti, uzimajuci u obzir da niti jedna
nije optimalna. (Shneidman, 1987.)
22

• Centri za prevenciju samoubojstva
• Pružaju non-stop savjete suicidalnim osobama
• Zaposlenici su tipicno nestrucnjaci dragovoljci
  pod nadzorom strucnjaka oni se cvrsto oslanjanju
  na demografske cimbenike
• Rasprostranjen postupak preispitivanja u cilju
  razumijevanja samoubojstva je psihološka
  autopsija, razvijena u Los Angeles Centru za
  prevenciju samoubojstva.

Jack Kevorkian, lijecnik iz Michigana, pomagao je
nekolicini bolesnika da si oduzmu život. Rasprave
potaknute njegovim postupkom usmjerile su
pozornost na moralna pitanja u vezi sa
samoubojstvom. ( posebno zanimljiv slucaj Jo
Roman )
23
Tablica 9.6 Smjernice za terapiju suicidalnih pacijenata
Opci postupci
Otvoreno i cinjenicno razgovarati o samoubojstvu. Izbjegavati pejorativna objašnjenja suicidalnog ponašanja i motiva. Izložiti teoriju suicidalnog ponašanja kao rješavanja problema, te zadržati stav da je samoubojstvo neprilagodeno i/ili neucinkovito rješenje. Ukljuciti druge znacajne osobe, ukljuciti druge terapeute. Dovoljno cesto sastajati se s pacijentom, te održavati disciplinu na sastancima tako da je bar dio terapijskog vremena namijenjen dugorocnim terapijskim ciljevima. Budno motriti na brojne varijable što djeluju na pacijenta, te izbjegavati svemocno uzimanje ili prihvacanje odgovornosti za pacijentovo suicidalno ponašanje. Trajno se profesionalno savjetovati sa kolegama. Održavati povremene kontakte sa osobama koje odbijaju terapiju.
Postupci planiranja prije krize
Predvidjeti krizne situacije i pripremiti se za njih. Trajno procjenjivati rizik suicida i parasuicida. Biti dostupan. Koristiti usluge lokalnih službi za hitna stanja/krize/samoubojstva. Dati bolesniku kriznu karticu telefonske brojeve i adrese pacijenata, policije, hitne službe, bolnice, drugih znacajnih osoba. Nositi sa sobom telefonske brojeve i adrese pacijenta i drugih za njih znacajnih osoba. Naciniti kratkorocni antisuicidalni ugovor i pridržavati se zadanih rokova. Posavjetovati se s bolesnikovim lijecnikom u pogledu rizika pretjeranog davanja lijekova
24

Postupci terapijskog održavanja
Ne tjerati pacijenta na suicidalni govor ili ideaciju da bi zadobio vašu pažnju. Otvoreno izraziti vašu brižnost pružiti nenametljivu toplinu i pažnju. Razjasniti i poticati nesuicidalne reakcije na probleme. Ukazati pacijentu na vjerojatne reakcije terapeuta na njegovo siucidalno ponašanje (npr. ako pacijent umre, terapeut ce biti tužan, ali ce nastaviti svoj život) Pobrinuti se da pacijent ima realisticna ocekivanja o reakcijama drugih ljudi na buduce suicidalno ponašanje.
25
Proces tugovanja nakon posebnih vrsta gubitaka
Vjerujem da osoba koja izvrši samoubojstvo
ostavlja svoj psihološli konstur u emocionalnom
ormaru preživjelog on preživjele osuduje na
suocavanje s mnogim negativnim osjecajima i, još
više, da postanu opsjednuti mislima o vlastitoj
stvarnoj ili mogucoj ulozi u pospjrrešivanju cina
samoubojstva ili neuspješnosti da ga sprijece. To
može bizi težak teret., Edwin Shneidman, koji se
smatra ocem prevencije samoubojstva u Sjedinjenim
Državama. Samoubojstvo je najteža kriza gubitka
s kojom se bilo koja obitelj mora suociti i
razriješiti je na djelotvoran nacin., Richard
McGee, ravnatelj velikog centra za preveciju
samoubojstva. na Floridi. Sram - jedan od
najdominantnijh osjecaja kod osoba koje su
doživjele gubitak zbog samoubojstva. Krivnja -
kod osoba koje dožive samoubojstvo nekog bliskog
javlja se osjecaj da su trebali ili mogli
uciniti nešto da sprijece smrt Ljutnja - snažan
osjecaj koji doživljavaju ljudi kojima je netko
blizak pocinio samoubojstvo Nisko samopoštovanje
- Doživjeti gubitak zbog samoubojstva znaci biti
odbacen, Lindemann. Strah - Faberow
i suradnici su kod osoba kojima jenetko blizak
pocinio samoubojstvo našli
više razine tjeskobe nego kod onih kojima je
bliska osoba umrla prirodnom smrcu.
26
Iskrivljeno mišljenje još jedno obilježje ljudi
nakon samoubojstva bliske osobe. Savjetovanje
nakon samoubojstva bliske osobe -
Provjeravanje utemeljenosti krivnje i
okrivljavanja - Pomoc u ispravljanju poricanja
i iskrivljavanja - Istražiti maštanja o
buducnosti - Rad na ljutnji - Provjeravanje
utemeljenosti osjecaja napuštenosti - Pomoc u
potrazi za nalaženjem smisla u smrti
27
SOCIOLOGIJA SAMOUBOJSTVA

• Durkheim, Emile

Roden 15. travnja 1858., upisao elitnu školu u
Parizu koju je vodio tadašnji istaknuti sociolog
Faustel de Coulanges. Na studiju upoznaje Jeana
Jaurès, kasnije karizmatskog vodu francuskih
socijalista, demokrata i pacifistu. Pod njegovim
utjecajem zainteresirao se za pitanja socijalne
pravednosti i društva. Preminuo je 1917.
godine. Glavna djela O društvenoj diobi rada
(1893.) Pravila sociološke metode (1895.) Studij
o samoubojstvu (1897.)
28
Tablica 14.1 Stopa samoubojstava na milijun stanovnika u europskim zemljama Tablica 14.1 Stopa samoubojstava na milijun stanovnika u europskim zemljama Tablica 14.1 Stopa samoubojstava na milijun stanovnika u europskim zemljama Tablica 14.1 Stopa samoubojstava na milijun stanovnika u europskim zemljama Tablica 14.1 Stopa samoubojstava na milijun stanovnika u europskim zemljama Tablica 14.1 Stopa samoubojstava na milijun stanovnika u europskim zemljama Tablica 14.1 Stopa samoubojstava na milijun stanovnika u europskim zemljama
Brojcano stanje u Brojcano stanje u Brojcano stanje u Brojcano stanje u Brojcano stanje u Brojcano stanje u Brojcano stanje u
Razdoblje Razdoblje Razdoblje Razdoblje razdob. razdob. razdob.
1866.-70. 1871.-5. 1874.-8. 1 2 3
Italija 30 35 38 1 1 1
Belgija 66 69 78 2 3 4
Engleska 67 66 69 3 2 2
Norveška 76 73 71 4 4 3
Austrija 78 94 130 5 7 7
Švedska 85 81 91 6 5 5
Bavarska 90 91 100 7 6 6
Francuska 135 150 160 8 9 9
Pruska 142 134 152 9 8 8
Danska 277 258 255 10 10 10
Saska 293 267 334 11 11 11
Izvor E. Durkheim (1970.) Suicide A Study in Sociology Izvor E. Durkheim (1970.) Suicide A Study in Sociology Izvor E. Durkheim (1970.) Suicide A Study in Sociology Izvor E. Durkheim (1970.) Suicide A Study in Sociology Izvor E. Durkheim (1970.) Suicide A Study in Sociology Izvor E. Durkheim (1970.) Suicide A Study in Sociology Izvor E. Durkheim (1970.) Suicide A Study in Sociology
29
Tipovi samoubojstva


ALTRUISTICKO Pretjerana integriranost
ANOMIJSKO Nedostatna reguliranost
FATALISTICKO Pretjerana reguliranost
EGOISTICKO Nedostatna integriranost
30
Pozitivisticke reakcije na Durkheima Maurice
Halbwachs 1930. ustvrdio je da je Durkheim bio u
stanju dati potpuno obuhvatan prikaz
fenomena samoubojstva, koje može biti
modificiran i kojim se još ponešto može dodati,
ali koji je u nacelu neoboriv. Jack P. Gibbs i
Walter T. Martin 1964. su se složili sa
Durkheimom i Halbwachsom da se samoubojstvo treba
proucavati pomocu znanstvenih metoda i
statistickih podataka, no držali su da Durkheim
nije rabio dostatno rigorozne metode. -
predložili su da se kao inidikator društvene
integriranosti rabi statusna integracija, koja
se tice razmjera u kojem pojedinci zauzimaju
skupove društvenih uloga koje se obicno nalaze
zajedno.
31

• Interpretativne teorije samoubojstva
• J.D. Douglas
• jedan od najpoznatijih interpretativnih kriticara
  Durkheima
• kritizira korištenje službenih statistika u
  proucavanju samoubojstava, dovodeci
  u pitanje njihovu valjanjost.
• upozorava da odluku o tome je li neka iznendadna
  smrt samoubojstvo donosi
  mrtvozornik i da je ona pod utjecajem
  drugih ljudi, poput clanova obitelji i
  prijatelja preminulog.
• njegova druga glavna kritika jest da je smiješno
  što je Durkheim smatrao sva
  samoubojstva istom vrstom cina, a da nije
  istražio znacenja koja samoubojice pripisuju tom
  cinu.
• tvdi da su najcešca društvena znacenja
  samoubojstva u zapadnom
  industrijskom društvu preobrazba duše,
  transformacija jastva, samoubojstvo kao
  sredstvo stjecanja naklonosti i
  samoubojstvo kao nacin osvete time što ce se
  drugi osjecati krivima.

32

• Jean Baechler
• Francuski sociolog
• Korisiti se studijama pojedinacnih slucajeva
  samoubojstava u postojecoj literaturii
  klasificira ih prema znacenjima.
• Dijeli samoubojstva na 4 tipa
• Eskaptisticka samoubojstva
• Agresivna samoubojstva
• Požrtvovna samoubojstva
• Ludicka samoubojstva
• J. Maxwell Atkinson kategoriziranje smrti
• Usredotocuje se na metode kojima se služe
  mrtvozornici i njihovi
• službenici da bi kategorizirali smrt. Tvrdi da
  mrtvozornici imaju
• zdravorazumsku teoriju samoubojstva. Ako se
  informacija o
• preminulom uklapa u teoriju, oni ce
  kategorizirati smrt kao
• samoubojstvo. U smislu te teorije mrtvozornici
  drže relevantnima za
• donošenje zakljucka sljedeca cetiri tipa dokaza

33

• Postoji li ili ne oproštajno pismo i je li
  prije smrti doticni prijetio samoubojstvom
• Drži se da su odredeni nacini umiranja više ili
  manje vjerojatno nacini samoubojstva
• Mjesto i okolnosti smrti se smatraju relevantnim.
• Mrtvozornici razmatraju biografiju preminulog, a
  narocito mentalno stanje preminulog i njegovu
  socijalnu situaciju.
• Steve Taylor
• Proveo je istraživanje o osobama pod vlakovima
  ljudima koji su
• umrli pod vlakovima londonske podzemne
  željeznice. Tijekom 12-
• mjesecnog razdoblja otkrio je 32 slucaja u kojim
  ništa nije snažno
• upucivalo na razlog smrti. Nije bilo oproštajnih
  pisama ni
• svjedoka koji bi potvrdili da je covjek skocio
  namjerno pod vlak.
• Zapravo, nije bilo moguce sa sigurnošcu reci radi
  li se o
• samoubojstvu ili ne. Ipak, 17 slucajeva je
  proglašeno
• samoubojstvom, 5 je klasificirano kao slucajna
  smrt a ostalih 10 je
• ostalo otvoreno.

34
Teorija samoubojstva Stevea Taylora


Ektopicno (samoubilacka akcija usmjerena na sebe)
drugi ne mogu reci osobi ono što želi znati
drugi ne mogu odgovoriti osobu od onoga što misli
Tanacija (Tko sam?)
Podcinjavanje (Mrtav sam)
Neizvjesnost (samoubilacka akcija kao mucna pokora)
Izvjesnost (namjerna samoubilacka akcija)
Apel (Tko si ti?)
Žrtvovanje (Ubijen sam)
Simfizcko (samoubilacka akcija usmjerena na druge)
drugi su ucinili pojedincevu egzinstenciju
problematicnom
drugi su odredili pojedincevu egzinstenciju
35
IVANA BICANIC VEDRANA CULJAK ANA MITROVIC ZRINKA
SALOPEK
K R A J