HUMAN ELEMENT MANAGAMENT

1
HUMAN ELEMENT MANAGAMENT

• Doc. dr. sc. Pero Vidan

2
Getting to know each other

• In this activity youll be asked to interview and
  present another participant(s)
• Name what they prefer to called (this training
  is informal!)
• Present job
• A little about work history
• Family
• Hobbies

3
Ecuadorean-registered ship Jessica, spilled
175,000 gallons of diesel and bunker oil into the
sea off the Galapagos Islands
At 10 a.m., March 17, 1978, the super-tanker
Amoco Cadiz broke in two, releasing its entire
cargo of 1.6 million barrels (250,000 m3)
4
(No Transcript)
5
(No Transcript)
6
Management errors
Outside control of crew Lack of skills Crew
management errors
33, 19
10
57 , 71
(Source NTSB, DNV)

• Preoccupation with minor (technical) problems
• Failure to delegate tasks and responsibilities
• Failure to set priorities
• Inadequate monitoring
• Failure to utilize available data
• Failure to communicate intent and plans
• Failure to detect and challenge deviations from
  SOPs, rules and safe actions

7
(No Transcript)
8
The balance

• Safety is often a trade-off between
  optimising Production or Safety

P
Adapted from Reason
S

• An orgnisation must know where it stands in
  order to make informed decisions

9
Reasons Swiss Cheese Model
Holes caused by actions
Holes caused by latent problems-pathogens
10
Error chain elements

• Lack of alertness
• Poor communication
• Unresolved conflicts
• Loss of control
• Missed goals
• Poor decisions
• Rule violations
• Belief things are safe

11
Breaking the error chain

• Break error chain
• Identify
• Attend to
• Analyze
• Act

12
Human weaknesses

• Consequences
• Decision errors
• Restricted attention
• Distorted time-perception
• Weakened short-term memory
• Frequent change of problem
• solving strategies

• Stress factors
• Danger
• Hostile environment (temperature,
• motions, etc.)
• Time pressure
• Workload
• Distractions
• Performance pressure
• Social interaction

13
Human weaknesses

• Fatigue
• Inadequate rest
• Disturbance of
• biological rhythm
• Heavy cognitive work
• Physical work

• Consequences
• Slower reactions
• Less capable of creative
• problem solving
• Difficulties to remember data
• Denial of negative messages

14
Human weaknesses

• Hazardous attitude
• I know best
• I am not good enough

• Consequences
• Captain failing to listen to First Officer
• Third Eng. failing to provide critical info

15
Culture
Culture is The way we do things around here and
why we do them. Carroll Quijada (2004).

http//www.safetycenter.navy.mil/photo/archive/
16
Values Culture
Behaviour

Attitudes
Values / Culture
17
Personality
Behavior
Skills (SOPs, etc.)

• Social environment
• Family
• Schools
• National culture
• Professional culture
• Organizational culture
• Safety culture

CRM/MCRM training
Attitudes
Knowledge, experiences
Values
18
Values Culture
Environment
Behaviour
Attitudes
Values

19
NASA - Good Teams

• Good situational awareness - anticipated next
  condition
• Cognitive resources free - secured time to think
• Relevant information early - during time of low
  workload
• Built a shared mental model - a common
  understanding
• Conservative strategies - kept options open
• Decisions were sensitive to constraints.
  Resources Environment
• Explicit task allocation - clear action commands
  and delegation
• Monitored progress. Verbalised stratagies

Dr. Judith Orasano
20
Generic Human Behaviour

• It is not limited to shipping - deck or engine,
  it exits in all highly operative environments
• Air
• Sea
• Medicine
• Power Generation
• etc

21
Some solutions from CRM
Focus on willingness to Manage
Trade-offs Follow Rules procedures Avoid
violations Inter-personal relations
communication Team work Understand human error
and manage it !
22
Ogranicenja ljudskog ucinka

• Mogu se podijeliti u dvije grupe
• Fizicke
• Mentalne
• Fizicke
• Poremecaj spavanja
• Umor
• Motivacija
• Morska bolest
• Brzina i kretanje
• Droga i alkohol
• Glad i žed
• Fizicka nelagoda i bol
• Bolesti i zaraze

23

• Mentalne
• Trenutni i situacijski stres
• Promjena u percepciji vremena
• Nemogucnost precepcije
• Zabrinutost i ljutnja
• Gubitak sjecanja
• Motivacija

24

• Morska bolest može biti opasna za pomorce jer
  uzrokuje pomanjkanje pažnje
• Prevencija ogranicenja kretanja, izbjegavanje
  nikotina i alkohola, kofeina i soli. Ne
  razgovaraj s osobom koja ima morsku bolest.

25
What is Stress?

• Stress is basically a physical and psychological
  mechanism that starts working when we are exposed
  to strain of any kind - physical, psychological
  or social to make it possible for us to cope with
  whatever caused the strain - it prepares the
  organism to cope with the new situation..

26
Two Different Kinds of Stress

• Good Stress
• Bad Stress

27
Stress Sources

• Your own personality
• Your family
• Your working surroundings
• The actual situation

28
Life Event Change Scale
Holmes-Rahe values over a 24 month period.

• Gain of new family member 30
• Change in work responsibilities 29
• Children leaving home 29
• In-law troubles 29
• Outstanding personal achievement 28
• Wife beginning or ceasing work 26
• Change in living conditions 25
• Change in personal habits 24
• Trouble with boss 23
• Change in residence 20
• Change in recreational habits 19
• Change in sleeping habits 16
• Change in eating habits 15
• Vacation 11

• Death of spouse 100
• Divorce 73
• Marital separation 65
• Detention in jail 63
• Death of close family member 63
• Personal injury or illness 53
• Marriage 50
• Being fired from work 47
• Retirement from work 45
• Marital reconciliation 45
• Pregnancy 40
• Sexual difficulties 39
• Death of close friend 37
• Loan greater than 10.000 31

Change in health Less than 150 units - 30 Up
to 300 units 50 Over 300 units - 80
29
Environmental Stress

• On a ship environmental stress
• includes

• Excessive noise
• Heat
• Vibration
• Low humidity

30
Personal Stress

• Cognitive disability
• Poor leadership
• High workload

• Physical disabilities
• Clumsiness
• Disorientation
• Anxiety

31
Conditions Influencing on Stress Level

• Tiredness
• Time zone change
• Time of the day
• Temperature
• Uncomfortable environment

32
Conditions Influencing on Stress Level
Degree of influence depends on

• Physical and mental fitness
• Experience
• Training received
• Crew composition
• CRM training received

33
Stress Management Model
Personality Traits Attitudes Needs Experience
Assessment
Environment Situational factors Workload Cockpit
environment etc...
34
Stress Management
How does stress influence human performance?
35
Psychological Stress Curve
Brain Activity level
Time
36
Psychological Stress Curve
Brain activity level
Time
37
Summary

• Stress is the product of a whole lifestyle. It is
  not just the product of an occasional crisis!
• BUT a crisis can accelerate the effects! Leading
  to IQ dump
• Consequently each person must learn to monitor
  personal internal stress-levels (and symptoms)
  and find ways to relieve such conditions!

38
Simptomi stresa

• Nesanica
• Isprekidan san
• Nocne more
• Pretjerano spavanje
• Pomanjkanje energije
• Umor
• Hiperaktivnost
• Promjena raspoloženja
• Zabrinutost
• Depresija
• Stres umanjuje ucinak rad i onemogucuje
  prosudivanje

39
Iscrpljenost, umor, pospanost

• Na njih djeluje
• Tjelesni ritam
• Ljudski sat omogucuje budnost za dana i dobar san
  odnosno nedostatak pažnje nocu
• Problemi na brodu
• Adaptacija na nocni posao ili ranojutarnji posao
• Izmjena dana i noci za vrijeme smjene
• Biološki ritam vecine ljudi se obnavlja 1-2 sata
  po danu
• Ljudsko tijelo je najosjetljivije na svjetlo oko
  05.00 sati
• Smjene u smjeru kazaljke na satu Jutro ?
  Poslijepodne
• Lakše se naviknuti na nocne smjene nego na mješane

40
Trošak nezgode

• Medicinska skrb
• Gubitak proizvodnosti
• Gubitak materijala
• Administracijski troškovi
• Troškovi socijalne pomoci i poboljšanja kvalitete
  života

41

• Švedska je kategorizirala opasnost posla na
• Paluba
• Vez
• Rukovanje grotlima
• Visinski radovi
• Stroj
• Rukovanje alatima u ogranicenom prostoru
• Rukovanje velikim strojevima ili alatima
• Nošenje skalama ili ljestvama
• Hotel
• Sklizak pod
• Vruci ili oštri predmeti zbog valjanja broda
• Opci problemi
• Ljestve
• Sklizak ili neravan pod palube

42

• Danska istraživanja pokazuje da je 50 ozljeda
  vezano za rad na palubi
• Ostale kriticne radnje su hodanje i rad u
  strojarnici
• Prijedlozi za poboljšanja
• Uvjeti hodanja palubom, skalama, penjanja
  ljestvama
• Brodski siz i prilaz brod-kopno
• Procjena sigurnosti opreme za vez
• Ucvršcivanje tereta (lashing)
• Prilaz ostavama
• Kormilarnica dovoljno rucica i izbjegavanje
  oštrih rubova

43
Uzroci i posljedice umora na brodu

• Umor je jedan od najopasnijih pojava na brodu.
• Uzrocnik je pogrešnih prosudbi, upravljanja i
  radnji.
• Umor se cesto javlja zbog nestrucne organizacije
  rada na brodu, ali i specificnog brodskog
  okruženja i sl.

44

• Umor se smatra nepoželjnim fizickim i psihickim
  stanjem clana posade. Cest je uzrocnik ljudskih
  pogreški koje za posljedicu imaju pogibelj
  (slike 1. i 2.) jer smanjuje sposobnost
  percepcije i razmišljanja.

45

• Slika 1. Najcešci uzroci sudara

Izvor http//www.brighthub.com/engineering/marin
e/articles/106516.aspx?image151636
46

• Najcešci uzroci nasukavanja

47

• Rast tehnologijskog standarda gradnje i opremanja
  brodova te konkurentnost pomorskog tržišta dovela
  je do pojave štednje na ljudskoj radnoj snazi
  odnosno smanjivanju troškova na uštrb posade.
  Smanjivanje ovakvih troškova ukljucilo je pojavu
  zapošljavanja jeftinije posade s istoka (slika
  3.). Ovakve posade cesto su manje educirane.

48
Slika 3. Struktura posade svjetske pomorske
flote prema nacionalnosti
49

• Druga pojava koja prati pomorsku svjetsku
  industriju je smanjivanje broja posade do
  sigurnosnog minimuma odredenog od strane
  zakonodavca države pripadnosti broda (Minimum
  manning document). Prema podacima Medunarodnog
  sindikata pomoraca i transportnih radnika
  (International Transport Workers' Federation -
  ITF), na svjetskom pomorskom tržištu prisutna je
  tzv. podstandardna tonaža, ciji brodari svoju
  poslovnost temelje na drasticnom smanjenju
  troškova, izbjegavanju obveza, pa i neplacanju,
  varanju i ucjenjivanju ukrcanih pomoraca. Izdaci
  za place posade, narocito u razdobljima kriza,
  najprije se pocnu podrezivati, a ugovori
  nerijetko produljivati. Rezultat toga su umor i
  nezadovoljstvo koji cesto vode do nesreca na
  brodu. Cesto se javlja u suvremenom pomorstvu
  zbog gradnje sve vecih i bržih brodova te željom
  za zaradom.

50
2. Uzroci umora

• Umor je pojava koja prati ljudsku aktivnost,
  smanjuje radnu ucinkovitost i negativno utjece na
  stav prema radu. Ako se gleda kroz proizvodnju,
  umor je definiran smanjenjem radnog ucinka
  tijekom vremena. Fiziološka definicija, s obzirom
  na procese u organizmu, definira ga kemijskim i
  funkcijskim promjenama koje nastaju u organizmu
  za vrijeme rada kao što su porast mlijecne
  kiseline u mišicima, smanjenje kolicine šecera
  itd. Psihološki, umor je osjecaj iscrpljenosti,
  bezvoljnosti, razdražljivosti i promjene
  raspoloženja što potice radnika da prekine posao
  koji radi te se odmara ili bavi drugom aktivnošcu

51

• Posade cesto odraduju duže ugovore za manje
  novcane iznose. Vremenski dulji ugovori pomoraca
  znace i povecani umor koji proizlazi iz takvog
  odnosa i nacina života. Stoga oni cesto
  rezultiraju brojnim nesrecama i negativnim
  posljedicama bilo da se odnose na brod, posadu
  ili teret .

52

• Istraživanja su pokazala da je brzina obavljanja
  posla veca što je radni dan kraci. Tijekom dugog
  radnog dana radnik se od umora aktivno brani
  cešcim i dužim pauzama te sporijim tempom rada.
  Produživanjem radnog vremena (slika 4.) znacajno
  se povecava negativno djelovanje umora.

53

• Slika 4. Prosjek radnih i prekovremenih sati
  dnevno prema radnim mjestima

54

• U ILO/IMO publikaciji iz studenog 1997. godine
  naglašeno je da "Nadziranje zdravlja pomoraca
  treba biti provedeno zajedno sa drugim alatima
  koji ukljucuju nadziranje radnoga mjesta i
  radnoga okoliša"

55

• Pravilnikom o uvjetima i nacinu održavanju
  straže, te obavljanju drugih poslova na brodu
  kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita
  mora od onecišcenja , propisano je da najveci
  dopušteni broj sati rada zapovjednika, casnika i
  drugih clanova posade ne smije biti veci od 14
  sati dnevno a zapovjedniku, casniku i drugom
  clanu posade mora se osigurati najmanje 10 sati
  odmora u razdoblju bilo kojih 24 sata i 77 sati
  odmora u razdoblju od bilo kojih sedam dana (168
  sati).
• Prema istom, regulirano je da se svakodnevni
  odmor može podijeliti u najviše dva dijela, od
  kojih jedan mora trajati najmanje 6 sati, a
  vrijeme izmedu uzastopnih perioda odmora ne smije
  prelaziti 14 sati.
• Pravilnikom su predvidene i iznimke, u
  slucajevima pregleda broda ili vježbi kada je
  dopušteno je privremeno skracenje sati odmora do
  najmanje 6 neprekinutih sati u dva dana (48
  sati), pri cemu odmori u 7 dana (168 sati) ne
  smiju biti kraci od 77 sati.
• Za brodove na redovnim linijama u nacionalnoj
  plovidbi i brodove u kategorijama plovidbe 7
  (spada u "malu obalnu plovidbu", kompanija i
  sindikat pomoraca mogu registriranim kolektivnim
  ugovorom, uz suglasnost nadležne lucke
  kapetanije, utvrditi drugaciju organizaciju
  radnog vremena i raspored sati odmora uz
  osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti

56

• Istraživanja su pokazala da je brzina obavljanja
  posla veca što je radni dan kraci. Tijekom dugog
  radnog dana radnik se od umora aktivno brani
  cešcim i dužim pauzama te sporijim tempom rada.
  Produživanjem radnog vremena (slika 4.) znacajno
  se povecava negativno djelovanje umora.

57

• Slika 4. Prosjek radnih i prekovremenih sati
  dnevno prema radnim mjestima

58

• U ILO/IMO publikaciji iz studenog 1997. godine
  naglašeno je da "Nadziranje zdravlja pomoraca
  treba biti provedeno zajedno sa drugim alatima
  koji ukljucuju nadziranje radnoga mjesta i
  radnoga okoliša"

59

• Pravilnikom o uvjetima i nacinu održavanju
  straže, te obavljanju drugih poslova na brodu
  kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita
  mora od onecišcenja , propisano je da najveci
  dopušteni broj sati rada zapovjednika, casnika i
  drugih clanova posade ne smije biti veci od 14
  sati dnevno a zapovjedniku, casniku i drugom
  clanu posade mora se osigurati najmanje 10 sati
  odmora u razdoblju bilo kojih 24 sata i 77 sati
  odmora u razdoblju od bilo kojih sedam dana (168
  sati).
• Prema istom, regulirano je da se svakodnevni
  odmor može podijeliti u najviše dva dijela, od
  kojih jedan mora trajati najmanje 6 sati, a
  vrijeme izmedu uzastopnih perioda odmora ne smije
  prelaziti 14 sati.
• Pravilnikom su predvidene i iznimke, u
  slucajevima pregleda broda ili vježbi kada je
  dopušteno je privremeno skracenje sati odmora do
  najmanje 6 neprekinutih sati u dva dana (48
  sati), pri cemu odmori u 7 dana (168 sati) ne
  smiju biti kraci od 77 sati.
• Za brodove na redovnim linijama u nacionalnoj
  plovidbi i brodove u kategorijama plovidbe 7
  (spada u "malu obalnu plovidbu", kompanija i
  sindikat pomoraca mogu registriranim kolektivnim
  ugovorom, uz suglasnost nadležne lucke
  kapetanije, utvrditi drugaciju organizaciju
  radnog vremena i raspored sati odmora uz
  osiguranje posebnog ustroja mjera sigurnosti

60

• Slika 5. Ovisnost o prospavanoj noci i
  pribranosti

61

• Slika 6. Ovisnost o prospavanoj noci i
  pribranosti

Izvor http//ajitvadakayil.blogspot.com/2010/12/f
atigue-on-chemical-tankers-capt-ajit.htm
62

• ILO i ITF ne dozvoljavaju prekoracenje
  predvidenog broja prekovremenih sati zbog razine
  sigurnosti. Stoga brodar i zakonodavac ugovorom
  pomorca reguliraju broj prekovremenih sati prema
  kolektivnom ugovoru za pomorce. Za napomenuti je
  da je broj prekovremenih sati predvidenih
  ugovorom cesto mnogo manji od stvarnih
  prekovremenih sati. U prekovremene sate se
  ubrajaju sati van radnog vremena koji ukljucuju
• manevar broda
• izvanredno održavanje i popravke broda
• boravak broda u luci
• pojacane brodske straže zbog uvjeta (smanjena
  vidljivost, nevrijeme i sl.)
• neprilagoden raspored boravaka u luci i
  navigacije
• promjena vremenskih zona
• ostali sati van radnog vremena.

63

• Istraživanja su pokazala da osim nespavanja na
  umor djeluju i
• svjetlo
• buka
• vibracije
• ventilacija
• temperature i
• kretanje broda.

64

• Slika 7. Ucinak zaposlenika tijekom dana

Izvor http//ajitvadakayil.blogspot.com/2010/12/f
atigue-on-chemical-tankers-capt-ajit.htm
65

• Umor se najcešce javlja pri jacoj izloženosti
  svjetlu. Uz to umor dolazi ovisno o periodu dana.
  Najmanja pribranost je u ranim jutarnjim satima
  (od 2-7 sati ujutro). Stoga ne cudi što se u
  jutarnjoj smjeni od 04.00-08.00 najcešce javlja
  pospanost i umor (slika 7.).
• Izloženost buci djeluje na umor tek nakon dužeg
  vremena. Uz buku, umor i pospanost se javlja i
  zbog vibracija. Vibracija i buka na brodu nastaju
  zbog rada brodskog stroja. Iako se brodovi
  pregledavaju i certificiraju na kolicinu buke i
  vibracije na brodu u cilju zaštite ljudskog
  zdravlja, s godinama iskorištavanja broda, one
  postaju jace izraženim.
• Ekstremne temperature djeluju na povecanje umora.
  Umor se javlja zbog znojenja, izraženog trošenja
  energije, nedostatka kisika i sl.
• Gibanje broda je najcešce uzrokovano gibanjem po
  morskim valovima. Gibanjem broda javlja se
  pospanost. Zbog nemogucnosti spavanja nakon duže
  izloženosti javlja se umor i iscrpljenost.

66
Posljedice umora

• Umor ima negativan ucinak na siguran rad. Djeluje
  na povecanje ljudskih pogreški. Pogreške koje se
  javljaju su rezultat nedostatka mentalnih
  funkcija.
• Neposredni efekte ljudskog umora su
• pogreška u prosudi
• gubitak produktivnosti
• pogreške u odlukama
• povrijede na radu.

67

• U brodskoj organizaciji poslova umor djeluje na
  pojavu ljudske pogreške koja se cesto
  manifestira
• nezgodom
• sudarom
• štetom za brod ili teret
• zagadenjem okoliša.
•  
• Umor se može podijeliti na 5 nacina
• fizicka neugoda
• gubitak energije
• gubitak motivacije
• pospanost.

68

• Umor djeluje na zdravlje pomorca i izaziva
•  
• kardiovaskularne bolesti
• hipertenziju
• dijabetes
• želucane tegobe
• nesanica.
•  

69

• Uz navedeno, umor djeluje i na socijalni aspekt
  pomorca te na organizaciju posade te izaziva
• probleme s obitelji
• smanjuje radni ucinak
• povecava broj pogreški
• povecava pospanost
• smanjuje timski rad
• smanjuje motivaciju
• povecava fizicki napor.

70

• Intenzitet umora ne manifestira se na sve clanove
  posade podjednako vec on ovisi o
• godinama života
• životnim navikama
• životnom ritmu
• anamnezi
• masi
• prethodnoj radnoj navici i iskustvu.

71

• nespavanje uzrokuje smanjenje energije, povecava
  umor i iscrpljenost. Umor je u povijesti
  znacajno djelovao na najvece pomorske nezgode
• Nasukavanje Exxon Valdez (1989)
• Požar u teretnim prostorima Kometik (2006)
• Nasukavanje Algomarine (2008).
•  

72
Sprjecavanje umora

• Umor se dade sprijeciti pravilnom organizacijom
  poslova na brodu. Procjena ljudskih mogucnosti za
  izvodenjem poslova od presudnog je znacaja. Stoga
  casnik prilikom organizacije rada na brodu mora
  biti upoznat sa
• kulturom clana posade
• starošcu clana posade
• nacionalnošcu
• radnom iskustvu
• fizickoj spremi.

73

• Casnici se obrazuju za organizaciju rada posebnim
  programima psihosociologija, upravljanje
  ljudskim resursima zapovjednog mosta (Bridge
  Resource Management-BRM) i strojarnice (Engine
  team management-ETM) i dr. U njima se
  objašnjavaju pojedine nacionalne i kulturne
  razlike višenacionalnih posada, njihove prednosti
  i nedostatke. Uz navedeno casnici se poducavaju
  pravilnoj organizaciji poslova, izbjegavanju
  stresnih situacija, ponašanju u kriznim
  situacijama i dr.

74

• Pojedine tvrtke su prišle istraživanju na svojim
  flotama. One su otkrile da se ljudske pogreške
  javljaju ovisno o prethodnom snu.
• Radno vrijeme se dade produžiti ali uz pauze od
  15 minuta svaka dva sata. S produžavanjem radnog
  vremena se ne smije manipulitrati, a svaki
  produžetak treba isplatiti cime ce se povecati i
  motiviranost posade. Uz navedeno važno je
  pripremiti obroke i pice uz prekovremeni rad.
  Potrebno je rotiranje zadataka kako bi se održala
  koncentracija na posao i smanjio umor. Nakon
  obavljenog zadatka poželjne su manje stanke.
  Nadzor se drži nužnim u cilju pracenja budnosti.
  Na smanjenje umora pozitivno djeluje stvaranje
  timskog rada.

75
Spavanje

• Cinjenice
• Relaksacijski period organizma
• Smanjenje metabolizma
• - opadaju tlak, puls i disanje
• - ublažuje se napetost mišica
• Odmaranje u snu je intenzivnije na pocetku, a
  slabije pri kraju. Medutim probudimo li se prije
  vremena, odmor nije završen.
• Postoji 5 faza sna
• Period odmaranja za odrasle je prosjecno 7 sati i
  23 minute radnim danom, a neradnim jedan sat
  dulje
• Faze spavanja
• Faza 1 Prelazak iz budnosti u spavanje
• Faza 2 Spavanje s opuštanjem u manjoj mjeri
• Faza 3 i 4 Spavanje s vecim opuštanjem, budenje
  otežano
• REM faza Sanjamo, a mozak je aktivan. REM nije
  važan za kratkorocnu, ali je važan za dugorocnu
  memoriju
• Nespavanje
• Pretjerani rad
• Duga budnost
• Moguci poremecaji dan prije

76

• Jutarnji rad
• Spavanje prekida sat u zadnjim fazama sna
• Period spavanja je cesto 5 sati
• Povecana pospanost za dana, posebice poslije
  podne. Povecan rizik od nezgode
• Vecernji rad
• Nema pospanosti pa se rad drži sigurnijim
• Problem može biti ako se zapocne ranije slijedeci
  tjedan (promjena smjene)
• Ostali cimbenici
• Duga radna smjena (dulja od 10 sati)
• Kratak period odmaranja (manji od 11 sati)
• Monoton, težak, stresan rad
• Droga (zlouporaba)
• Oko 45 godine javljaju se problemi sa spavanjem

77

• Protumjere
• Nespavanje se kompenzira povecanim spavanjem
• Propuštena noc za spavanje se može nadomjestiti
  drugom
• Odmor od 30 minuta je obvezan, pogotovo ako
  postoje neuredne smjene
• Tehnike rasporeda
• Nocne smjene ne smiju biti dulje od 4 uzastopce
• Rotacija u smjeru kazaljke na satu
• Najviše 8 sati rada, 11 sati odmora
• Ako radiš nocnu smjenu
• Imaj mir za spavanje
• Planiraj spavanje
• Odrijemaj prije smjene
• Izbjegavaj teška jela, posebice karbo hidratnu i
  vlaknastu hranu
• Uzimanje tekucine prije savanja izbjegavatai
• Mjere protiv umora
• Promjeni posao koji radiš

78

• Kofein je stimulator budnosti (Coca-Cola, caj
  sadrži 1/3 kofeina od regularne kave). Normalna
  doza kave daje budnost. Ucinak traje 6 sati, a
  najveci ucinak je od prve šalice
• Nikotin je stimulant. Pušaci su lošiji spavaci
  od nepušaca
• Alkohol povecava pospanost
• Tablete za spavanje i protiv morske bolesti
  povecavaju pospanost
• Potiskivanje dubokog sna djeluje negativno

79
Stavovi i vrijednosti
80
Opasne misli
81
Pravila organizacije

• 3 istine
• More je opasno
• Ne možeš promijeniti pravila prirode
• Covjek griješi

82

• Zapovjednik ne koristi pravilno ljudske resurse,
  samo je jedan covjek na mostu

83
Svijest o dogadanju na brodu

• Važno ju je imati kako bi se odlucili za radnje,
  stoga treba sagledati
• Vrijeme (proteklo ili potrebno)
• Pozicija
• Brzina
• Automatizam
• Resursi
• Osobnost, zdravlje, stav

84

• Najcešca pitanja
• Prikupljaj informacije- Što se dogada?
• Odgovori- Što to znaci za brod i tebe?
• Predvidanje- Što se može dogoditi?
• Primjeri nitko ne upravlja brodom, zanošenje
  broda, kvaliteta informacije, podložnost

85
(No Transcript)