ZASTARA KAZNENOG PROGONA

1
ZASTARA KAZNENOG PROGONA ODABRANA PITANJA I
PRIJEPORI

• Prof.dr.sc. Davor derencinovic
• Pds iz kaznenopravnih znanosti

2
Svrha i opravdanje zastare

• Apsolutne teorije o svrsi kažnjavanja protive se
  uvodenju zastare u KP nacelo apsolutne
  pravednosti nalaže bezuvjetno kažnjavanje
• Zastara se opravdava protekom vremena od
  pocinjenja KD, zaboravom, prestankom potrebe
  kažnjavanja, teškocama u dokazivanju i sl.
• Zastara kaznenog progona u nacelu ovisi o težini
  pocinjenog kaznenog djela
• Kaznena djela koja ne zastarijevaju genocid,
  zlocini protiv covjecnosti i ratni zlocini

3
Nezastarijevanje tzv. ratnog profiterstva i KD
pocinjenih u doba pretvorbe i privatizacije

• Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog
  profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa
  pretvorbe i privatizacije, pocinjena u vrijeme
  Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog
  stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i
  teritorijalne cjelovitosti države, propisana
  zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema
  medunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena
  tim djelima ili povezana s njima, oduzet ce se.
  (clanak 31. stavak 4. USTAVA RH)
• Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog
  profiterstva i kaznenih djela iz procesa
  pretvorbe i privatizacije (NN, 57/2011)

4
Pravna priroda zastare

• Materijalnopravni institut vezanost uz kaznu,
  propisanost u kaznenom zakonu, gašenje
  kažnjivosti
• Procesnopravni institut institut procesne
  ekonomije, u slucaju zastare donosi se formalna
  presuda (kojom se optužba odbija)
• Mješoviti institut zastara objedinjuje
  materijalnopravne i procesnopravne elemente

5
Zastara kaznenog progona

• Zastarni rokovi
• 40 god. za k. d. za koja se može izreci gt 15 god.
• 25 god. za k. d. za koja se može izreci gt 10 god.
• 20 god. za k. d. za koja se može izreci gt 5 god.
• 15 god. za k. d. za koja se može izreci gt 3 god.
• 10 god. za k. d. za koja se može izreci gt 1 god.
• 6 god. za ostala kaznena djela.
• Ne zastarijevaju genocid, zlocin agresije,
  zlocin protiv covjecnosti, ratni zlocin i k.d.
  koja ne zastarijevaju po Ustavu ili medunarodnom
  pravu

6
Uvodenje jedinstvenog pojma zastare

• Ne postoji više razlikovanje izmedu relativne i
  apsolutne zastare
• Prema KZ97 zastaru je prekidala svaka radnja
  nadležnog tijela poduzeta s ciljem kaznenog
  progona
• Apsolutna zastara nastupila bi po proteku
  dvostrukog vremena relativne zastare
• Teškoce u praksi u vezi utvrdivanja radnji koje
  prekidaju relativnu zastaru
• Usp. clanak 78. Njemackog KZ koji propisuje
  radnje koje prekidaju zastaru
• Jedinstveni pojam zastare olakšava utvrdivanje
  nastupa zastare, ali produljuje njezino
  nastupanje jer je ukinuta relativna zastara

7
Tijek zastare kaznenog progona

• pocetak racunanja od pocinjenja odnosno od
  nastupa posljedice
• Mirovanje zastare ne tece (po zakonu progon se
  ne može poduzeti ili nastaviti)
• -poseban slucaj mirovanja za odredena k.d.
• na štetu djece (tece od punoljetnosti)

8
Posebna pitanja kod zastare kaznenog progona

• Zastara kod produljenog kaznenog djela
  nejedinstvena sudska praksa glede okolnosti da li
  se zastara racuna za svaku radnju u sastavu
  produljenog KD zasebno ili se pak racuna od
  posljednje poduzete radnje zastara kaznenog
  progona kod produljenog KD kod kojeg radnja ne
  predstavlja samostalno KD periodicne cinidbe i
  sl.
• Zastara kod trajnog kaznenog djela tece od
  prestanka protupravnog stanja (materijalno
  dovršenje kaznenog djela)
• Zastara kod kaznenog djela stanja tece od
  nastanka protupravnog stanja (npr. kod
  dvobracnosti)
• Kod pravih kaznenih djela necinjenjem zastara
  pocinje teci od trenutka propuštanja poduzimanja
  dužne radnje, a kod nepravih od trenutka
  nastupanja posljedice (npr. kod ubojstva to ce
  biti smrt žrtve)

9
Produljenje zastare u žalbenom postupku

• ako je prije nastupa zastare donesena
  prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona
  automatski se produljuje za dvije godine (clanak
  81. stavak 3. KZ)
• Rješenje je preuzeto iz švicarskog i njemackog
  zakonodavstva
• Ratio je osigurati dodatno vrijeme žalbenom sudu
  prije nastupanja zastare
• Pitanje je da li takvo prakticno pogodovanje
  žalbenog suda koje nastupanje zastare
  subjektivizira s obzirom na ažurnost
  prvostupanjskog suda dovodi u pitanje nacelo
  pravne sigurnosti (odnosi li se uopce na odredbe
  o zastari nacelo lex certa?)

10
Zastara izvršenja kazne

• Zastarni rokovi
• 40 god. kod izrecene kazne dugotrajnog zatvora
• 25 god. kod izrecene kazne gt 10 god.
• 20 god. kod izrecene kazne gt 5 god.
• 15 god. kod izrecene kazne gt 3 god.
• 10 god. kod izrecene kazne gt 1 god.
• 6 god. za ostale izrecene kazne.
• Ne zastarijeva izvršenje kazne za genocid,
  zlocin agresije, zlocin protiv covjecnosti, ratni
  zlocin i k.d. koja ne zastarijevaju po Ustavu ili
  medunarodnom pravu

11
Tijek zastare izvršenja kazne

• pocetak racunanja od pravomocnosti
• Mirovanje zastare ne tece (po zakonu progon se
  ne može poduzeti ili nastaviti)
• Zastara ne tece za vrijeme izdržavanja kazne
  zatvora

12
Zastara izvršenja mjera

• Sigurnosne mjere kad protekne dvostruko vrijeme
  na koje su izrecene
• Oduzimanje predmeta 5 godina
• Sigurnosne mjere izrecene doživotno i oduzimanje
  imovinske koristi ne zastarijevaju

13
Primjena rokova zastare

• Procesni institut (tempus regit actum) ili
  materijalnopravni institut (lex mitius)?
• Cl. 86. KZ Ako se prije nastupa zastare
  kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne
  promijeni rok zastare, primijenit ce se zastarni
  rokovi novog zakona.
• Ova odredba primjenjuje se samo ako zastara nije
  nastupila
• Uzakonjivanje pravnog shvacanja opce sjednice KO
  VSRH

14
Pravno shvacanje opce sjednice KO VSRH

• Ovaj clanak se ne odnosi na situacije gdje je
  vec nastupila zastara, jer tamo je tada nastupila
  i nekažnjivost djela pa pocinitelj ima pravo na
  povjerenje u državu da ga više nece progoniti
  (npr. može uništiti dokazni materijal koji mu ide
  u prilog). No on nema pravo znati kako dugo može
  izbjegavati kazneni postupak, to više što on ni
  inace, zbog uvijek moguceg prekida zastare, ne
  može znati kada ce zastara nastupiti. Sukladno
  tome, ovaj clanak valja primijeniti neovisno o
  tome produljuje li ili skracuje novi zakon rok
  zastare za odredeno kazneno djelo. VSRH I
  Kž-256/83 Su-IV155/06

15
Nova sudska praksa

• kazneno djelo iz cl. 215. st. 4. KZRH bila
  zaprijecena kazna zatvora u trajanju od jedne do
  deset godina zatvora, pa kako je za to djelo
  apsolutna zastara iz cl. 90. st. 1. OKZRH i cl.
  91. st. 6. OKZRH nastupila protekom roka od
  dvanaest godina, to bi apsolutna zastara po
  starom zakonu nastupila istekom 5. svibnja 2013.
  Medutim, kako institut zastare ima i
  procesnopravni karakter, to se sukladno odredbi
  cl. 86. KZ/11 u pogledu racunanja rokova zastare
  ima primijeniti novi zakon jer do trenutka
  stupanja na snagu KZ/11 (1. sijecnja 2013.) za
  kazneno djelo iz cl. 215. st. 4. KZRH još nije
  nastupila zastara kaznenog progona iz cl. 81. st.
  1. toc. 3. KZ/11. Nadalje, kako je prvostupanjska
  presuda donesena 28. veljace 2013. to se sukladno
  odredbi cl. 81. st. 3. KZ/11 zastara kaznenog
  progona produljuje za dvije godine i ona bi
  nastupila tek 5. svibnja 2015. VSRH I Kž 278/13-4

16
VSRH Kž-eun 2/14-5

• Naime, da bi se moglo utvrditi je li nastupila
  zastara za odredeno kazneno djelo u državi
  izvršiteljici, potrebno je da postoji sudbenost
  za to kazneno djelo, dakle da se radi od
  dvostrukoj (dvojnoj) kažnjivosti izmedu države
  tražiteljice i države izvršenja uhidbenog naloga,
  jer je zakonom predvideni zastarni rok organski
  vezan za zaprijecenu kaznu za odredeno kazneno
  djelo. Dakle, zastara je vezana za kazneno
  materijalni dio kaznenog prava pa zato, neovisno
  o okolnosti što se radi o procesnoj nemogucnosti
  da se nakon proteka odredenog vremena provede
  kazneni postupak ili izvrši kazna, zastara je
  sastavni dio pojma dvostruke kažnjivosti.

17
Da li primjena produljenih rokova zastare
predstavlja kršenje clanka 7. EKLJP

• Coeme i dr. protiv Belgije (2000)
• ako se prema nacionalnom pravu odredbe o
  zastari smatraju procesnim normama naknadno
  produljenje zastarnih rokova u trenutku kad
  zastara još uvijek nije nastupila nije na štetu
  prava zašticenih clankom 7. EKLJP.
• Medutim radilo bi se o povredi nacela zabrane
  retroaktivnosti kada bi prema nacionalnom
  zakonodavstvu odredbe o zastari bile
  klasificirane kao supstantivne (materijalne).
• V. Mišljenje Venecijanske komisije povodom
  zahtjeva Ustavnog suda Gruzije iz 2009. godine
  ništa ne ogranicava pravo države da usvoji
  takva pravna pravila prema kojima istek zastare
  implicira supstantivna, a ne samo procesna prava
  u kojem slucaju produljenje zastare s
  retroaktivnim ucinkom ne bi bilo dopušteno.

18
Odlucno pitanje pravna priroda zastare u
hrvatskoj znanosti KP i sudskoj praksi

• institut zastare u našem pozitivnom pravu
  tijesno je povezan sa svrhom kažnjavanja, pa su
  norme o zastari u našem krivicnom pravu proizašle
  upravo iz ciljeva i svrhe kažnjavanja, Gajšak
  D., Institut zastare u našem krivicnom pravu,
  Zagreb, 1977., str. 32.
• pravo priznaje zastaru kao razlog koji ukida
  kaznu ne radi toga, što bi cinjenica, da
  pocinitelj nije kažnjen tecajem vremena, bilo po
  pravu priznana, nego radi toga, što s prestankom
  aktualnosti kazne i sama svrha kazne gine.,
  Šilovic J., Kazneno pravo, Zagreb, 1902.
• zastara je primarno materijalnopravni institut
  s obzirom na to da je njegov materijalnopravni
  sadržaj u odnosu na procesni - causa efficiens
  (tvorni, proizvodni uzrok koji ne samo da po
  formuli principium influens esse in aliud
  odreduje bitak necega nego ga odreduje na tocno
  odredeni nacin, tako da opstojnost toga drugoga u
  potpunosti ovisi o djelovanju prvoga).,
  Cvitanovic L., Aktualna problematika zastare u
  hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, Hrvatski
  ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 13, broj
  2/2006, str. 505-521.

19
Pravna priroda zastare u hrvatskom KP

• zastara je institut uveden iz razloga
  oportuniteta...gašenje kažnjivosti
  (materijalnopravna posljedica) odnosno
  nemogucnost kaznenog progona (procesna smetnja)
  po isteku zastare daje pocinitelju pravo na
  zastaru, Zlataric B., Krivicno pravo Opci dio,
  Zagreb, 1977.
• Bojanic, Novoselec i dr. zastupaju stajalište da
  je zastara mješoviti institut
• S obzirom na to, odredba od primjeni rokova
  zastare ne prolazi test clanka 7. EKLJP

20
Zastara i dvostruka kažnjivost kod izvršenja EUN

• Zakon o pravosudnoj suradnji s državama clanicama
  EU
• Iskljucenje provjere dvostruke kažnjivosti
  (clanak 10. ZPSEU) za kaznena djela s liste
  (32)
• Zastara kaznenog progona ili izvršenja kazne po
  pravu države izvršenja kao jedna od osnova za
  obligatorno odbijanje izvršenja EUN (clanak 20.
  stavak 2. ZPSEU)

21
Odluke VSRH

• Prema tome, unošenjem zastare kao mogucnosti
  obvezatnog odbijanja izvršenja europskog
  uhidbenog naloga u ZPSKS-EU, nije izmijenjen
  karakter instituta zastare i njegova vezanost za
  postojanje kaznenog djela i kazne, vec je samo
  kod kaznenih djela kod kojih se primjenjuje
  nacelo dvostruke kažnjivosti, postao osnova za
  obvezno, a ne fakultativno odbijanje izvršenja
  uhidbenog naloga., Kv-eun 2/14 od 8. sijecnja
  2014.

22
Pojam dvostruke kažnjivosti

• Materijalnopravna pretpostavka za izvršavanje
  kaznene vlasti države
• U ekstradicijsko pravo je identitet norme uveden
  radi nacela reciprociteta
• Horizontalni identitet tipa neprava (za razliku
  od obvezne primjene blažeg zakona kao vertikalnog
  identiteta tipa neprava)
• Dvostruka kažnjivost in abstracto okolnosti
  koje zasnivaju ili iskljucuju kažnjivost djela
  (npr. obilježja bica kaznenog djela, zablude,
  nužna obrana i sl.)
• Dvostruka kažnjivost in concreto - procesnopravne
  pretpostavke koje utjecu na kažnjavanje
  pocinitelja (npr. amnestija, zastara, dob
  pocinitelja itd.)
• Dvostruka kažnjivost iz clanka 10. ZPSEU (i cl.
  2. stavak 2. Okvirne odluke o EUN) podrazumijeva
  iskljucivo dvostruku kažnjivost in abstracto

23
Zakljucak

• U smislu relevantnih odredaba Okvirne odluke kao
  i ZPSEU, iskljucenje provjere dvostruke
  kažnjivosti znaci iskljucivo to da kod kaznenih
  djela taksativno navedenih u clanku 10. ZPSEU
  zamoljena država (država izvršenja) nema pravo
  odbiti zahtjev za predajom zbog toga što djelo na
  koje se zahtjev odnosi ne predstavlja kazneno
  djelo po njezinu zakonodavstvu.
• To ne znaci da mora automatski odobriti predaju
  okrivljenika za KD s liste ne postoji obveza na
  predaju to je uvijek unilateralna odluka suda
  države izvršenja
• Medutim ne smije odobriti predaju ako nema
  dvostruke kažnjivosti in concreto (npr. ako je
  nastupila zastara)

24
Hvala na pozornosti!