4. FISKALNO IZRAVNANJE

1

• 4. FISKALNO IZRAVNANJE

2

• Osnovni pojmovi fiskalno izravnanje, okomito
  fiskalno
• izravnanje, vodoravno fiskalno izravnanje,
  fiskalni kapacitet

3

• Jedno od središnjih pitanja teorije fiskalnog
  federalizma je
• ujednacavanje razlika u fiskalnim kapacitetima
  lokalnih
• jedinica koje države obavljaju dodjelom i
  dijeljenjem prihoda te
• izravnim dotacijama iz središnjeg državnog
  proracuna.

4

• Bit fiskalne teorije bavi se pitanjem koje javne
  usluge treba
• pružati javni sektor i u kojoj mjeri?

5

• Što je fiskalno izravnanje?
• Fiskalno izravnanje predstavlja razlike u stupnju
  razvoja
• izmedu pojedinih podrucja jedne države koje
  utjecu na
• potrebu ublažavanja nejednakosti proisteklih iz
  razlicitih
• prirodnih, demografskih, ekonomskih i politickih
  uvjeta u
• kojima su se pojedina podrucja razvijala u tijeku
  odredenog
• razdoblja.

6

• Nejednakost izmedu vlastitih izvora prihoda i
  rashoda na
• nižim razinama vlasti stvara potrebu za
  meduvladinim
• transferima za zatvaranje fiskalnog jaza kako bi
  se osigurao
• minimum razine javnih usluga na lokalnim
  razinama.

7

• Osnovna svrha transfera u vidu dijeljenja prihoda
  je
• - izravnanje okomitih nejednakosti
• - te dodjelama dotacija smanjivanje vodoravne
  nejednakosti
• medu bogatim i siromašnim podrucjima
• - kako bi se ujednacili rashodi izmedu upravnih
  podrucja.

8

• Ciljevi koje je moguce ostvariti sustavom
  transfera
• dostupnost poreznih prihoda središnje države
  nižim
• razinama fiskalne vlasti
• smanjenje nejednakosti u dohotku po stanovniku u
  lokalnim jedinicama
• povecanje ukupne razine javnih dobara i usluga
• ujednacenje uvjeta pod kojima niže razine
  fiskalne vlasti pružaju javna dobra i usluge
• povecanje razine pružanja odredenih javnih dobara
  i usluga
• ujednacenje uvjeta pružanja odredenih javnih
  dobara i usluga te
• korekcija ucinaka prelijevanja
  (eksternalija).

9

• 1. Okomito fiskalno izravnanje
• Mehanizam ublažavanja nejednakosti lokalnih
  jedinica koje su
• rezultat nesklada izmedu odgovornosti lokalne
  vlasti u
• osiguranju lokalnih javnih dobara i usluga, s
  jedne, i njihovih
• prihoda, s druge strane.
• Navedeni nesklad (najcešce u vidu nedostatka
  sredstava)
• ublažava se podjelom prihoda izmedu središnje
  države i
• regionalne ili lokalne vlasti.

10

• Svrha je podjele prihoda izmedu središnje i
  lokalne vlasti da
• se lokalnim vlastima omoguci sudjelovanje u
  direktnim (porez
• na dohodak i porez na dobit) i indirektnim
  porezima (porez na
• promet proizvoda i usluga) prikupljenim na
  lokalnom podrucju.

11

• 2. Vodoravno fiskalno izravnanje
• Mehanizam ujednacavanja fiskalnih kapaciteta
  proisteklih iz
• neravnomjernog gospodarskog razvoja lokalnih
  jedinica.

12

• Glavni instrumenti vodoravnog fiskalnog
  izravnanja su
• dotacije lokalnim jedinicama s ispodprosjecnim
  fiskalnim
• kapacitetima.

13

• Dotacije (pomoci) iz državnog proracuna izravna
  su placanja
• koja postoje zbog nesklada izmedu odgovornosti
  nižih razina
• fiskalne vlasti u osiguranju lokalnih javnih
  dobara i usluga, s
• jedne, i njihovih raspoloživih prihoda, s druge
  strane.
• Dotacije su obicno dio politike regionalnog
  ujednacavanja
• standarda života, a isto tako i financiranja
  funkcija lokalne
• vlasti koje imaju regionalni ili nacionalni
  znacaj.

14

• Vrste dotacija
• U praksi se pojavljuje dioba na tri osnovne
  vrste
• 1. nenamjenske dotacije
• 2. uvjetovane ili namjenske dotacije te
• 3. projektne ili kapitalne dotacije za specificne
  programe.

15

• Glavne su prednosti dotacija
• a.) povecanje ukupnih prihoda lokalnih i
  regionalnih vlasti
• b.) smanjenje visokog poreznog opterecenja
  lokalnog
• stanovništva
• c.) izostanak administrativnih troškova koji bi
  se pojavili u
• slucaju da lokalne i regionalne vlasti
  samostalno prikupljaju
• poreze za financiranje javnih dobara i
  usluga.

16

• Nenamjenske dotacije su pomoci viših razina javne
  vlasti
• nižim koje ne ogranicavaju rashode jedinica
  lokalne vlasti jer
• države ne utvrduje namjenu dodjeljenih sredstava.

17

• Namjenske dotacije su pomoci središnje vlasti
  koje su
• usmjerene financiranju odredene kategorije javne
  potrošnje,
• pa ih lokalne vlasti mogu koristiti iskljucivo za
  tu svrhu,
• odnosno za odredene programe javne potrošnje.

18

• Fiskalni kapacitet
• Predstavlja sposobnost vlasti (središnjih,
  regionalnih ili
• lokalnih) da prikupe i prikupljaju prihode iz
  vlastitih izvora te
• sposobnost vlasti da istodobno financiraju javne
  usluge.
• Razliciti fiskalni kapaciteti uzrokovani su
  razlikama
• ekonomske, odnosno porezne osnovice izmedu
  lokalnih
• jedinica.

19

• Pri utvrdivanju iznosa dotacija lokalnim
  jedinicama u svrhu
• fiskalnog izravnanja pored pojma fiskalnog
  kapaciteta
• susrecemo i pojmove
• - porezni napor (engl. tax effort) i
• - porezno opterecenje (engl. tax burden).

20

• Prihodni (porezni) napor (engl. revenue, tax,
  effort) je odnos
• stvarno prikupljenih prihoda prema procijenjenim
  mogucim
• prihodima, dok relativni porezni napor
  predstavlja odnos
• izmedu poreznih prihoda i procijenjenog poreznog
  kapaciteta,
• a izražava se u postotcima.
• Porezni napor je definiran kao omjer prikupljenih
  poreza i
• poreznog kapaciteta.

21

• Porezni teret (engl. tax burden)
• Apsolutni porezni teret pokazuje apsolutni iznos
  placenog
• poreza pojedinaca i države (regije).
• Relativni porezni teret predstavlja odnos
  prikupljenih poreznih
• prihoda u odnosu na bruto domaci proizvod (BDP)
  države
• (regije).

22

• Mjerenje fiskalnog kapaciteta
• Porezni i neporezni prihodi država (regija)
  usporeduju se
• prema
• poreznoj osnovici
• kapacitetu po stanovniku
• indeksu poreznog kapaciteta
• poreznim prihodima
• prihodu po stanovniku
• indeksu poreznog napora.

23

• Ciljevi sustava pomoci
• Pri utvrdivanju poželjnog sustava pomoci potrebno
  je voditi
• racuna o sljedecim ciljevima
• zadržavanju kontrole
• fiskalnom izravnanju
• poticanju rashoda za odredenu funkciju
• efikasnom planiranju proracuna
• adekvatnosti prihoda te
• minimiziranju administrativnih troškova
  prikupljanja prihoda.

24

• Fiskalno izravnanje u Republici Hrvatskoj
• Kao glavni instrument ublažavanja nejednakosti
  primjenjuje se
• dijeljenje poreza i povrat poreza na dohodak, a
  rjede se
• primjenjuju dotacije iz drž.proracuna.

25

• Sustav financiranja lokalnih jedinica obilježilo
  je
• - proglašenje podrucja posebne državne skrbi
  (PPDS) i
• - financiranje kapitalnih projekata lokalnih
  jedinica na otocima

26

• Lokalne jedinice odreduju stope lokalnih poreza u
  relativno
• malom opsegu.
• Zajednicke i županijske poreze odreduje državna
  vlast, dok
• gradske/opcinske poreze odreduje gradska/opcinska
  vlast uz
• ogranicenja.

27

• Sustav financiranja lokalnih jedinica ponajviše
  ovisi o dijeljenju
• poreznih prihoda izmedu države i lokalnih
  jedinica.
• Raspodjela ovisi o
• - podrucju na kojem se nalazi grad/opcina
  poreznog
• obveznika
• - preuzimanju decentraliziranih funkcija
• - visini prireza koje je uveo grad/opcina
• - nacinu isplate povrata poreza i prireza na
  dohodak.

28

• Ceste promjene zakona i nacina raspodjele poreza
  na
• dohodak.
• Fond za izravnanje
• - predstavlja dio poreza na dohodak što ga
  središnja država
• ustupa lokalnim jedinicama za financiranje
  decentraliziranih
• funkcija (za 345 lokalnih jedinica, ostale su u
  sustavu PPDS i
• BPP.)

29

• Od 2005.godine tekuce dotacije postaju kapitalne
  dotacije iz
• središnjeg državnog proracuna.
• Dodjeljuju se financijski slabijim lokalnim
  jedinicama s
• ispodprosjecnim fiskalnim kapacitetima.
• Cesto se mijenjao kriterij dodjele dotacija.