OTROVANJE

1
OTROVANJE ŽIVOTINJSKIM OTROVIMA

• Doc. dr. sc. Boris Lukšic
• Klinika za infektologiju
• KBC Split

2
OTROVNE ŽIVOTINJE

• ŽIVOTINJE
• OTROVNICE
• AKTIVNO OTROVNE

• OTROVNE ŽIVOTINJE U
• UŽEM SMISLU RIJECI
• PASIVNO OTROVNE

3

• AKTIVNO OTROVNE
• FANEROTOKSICNE
• OTROVNI APARAT
• - OTROVNIH ŽLIJEZDA
• - IZVODNIH KANALA
• - CELJUSTI ILI BODLJI

• PASIVNO OTROVNE
• KRIPTOTOKSICNE
• NEMAJU OTROVNI AP.
• - OTROV PO TIJELU
• - UNUTRAŠNJIM I
• SPOLNIM ORGANIMA

4
AKTIVNO OTROVNE

• Koljeno žarnjaci (Coelenterata, Cnidaria)
• Koljeno crvi (Vermes)
• Koljeno mekušci (Mollusca)
• Koljeno bodljikaši (Echinodermata)
• Koljeno clankonošci (Arthropoda)
• Koljeno svitkovci (Chordata)
• - Razred ribe (Pisces)
• - Razred vodozemci (Amphibia)
• - Razred gmazovi (Reptilia)

5
PASIVNO OTROVNE

• Koljeno praživotinja (Protozoa)
• Razred ribe (Pisces)

6
Koljeno žarnjaci ili mješinci (Coelenterata,
Cnidaria)

• Gradeni poput mješinice koja završava usnim
  otvorom okruženim lovkama koje su sastavljene od
  više milijuna žarnih stanica
• Obrubnjake
• Prave meduze
• Koralji (spadaju vlasulje ili moruzgve)

7
Lokalni simptomi nakon uboda žarnjaka

• Jaka bol, crvenilo, otok, bijela papula
• Tragovi lovki, mjehurici, kraste
• Ožiljak hipo ili hiperpigentaciju kože,
• dugotrajan svrbež, sekundarna infekcija

8
Opci simptomi nakon uboda žarnjaka

• Nakon dodira s vecim brojem meduza
• Urtikarija, suzenje, rinitis
• Povracanje, proljev, dispneja, šok
• Smrt nastaje ne izravno zbog otrovanja
• nego nesposobnosti ubodenog za
• plivanje i utapanja

9
Prva pomoc i lijecenje

• Žarnjake s kože isprati hladnom morskom
• vodom, potom ih fiksirati vinskim octom ili
• alkoholom
• Nikako ne koristiti slatku vodu
• Antihistaminsku ili kortikost. mast
• Mjesto uboda Portug. galije posuti brašnom
• ili sodom bikarbonom i ostrugati nožicem
• Opci simptomi antihistaminike,
• kortikosteroide, simptomatsku th.

10
Koljeno crvi (Vermes )

• Morska gusjenica
• Izbacuje uvucene cekinje, ubada žrtvu
• Bol, svrbež
• Otok i crvenilo

11
Koljeno mekušci (Mollusca)

• Puževi
• Jadranski morski zekan, goli pužic
• Crvenilo, otok, ponekad osip
• Tropskim morima
• - otrovni puževi živih boja
• - šuplji otrovni zub, neurotoksican otrov
• - respiratornu paralizu, smrt

12
Koljeno mekušci (Mollusca)

• Glavonošci
• - Sipe, lignje, hobotnice
• - Ugrizom kljunastih mandibula unose otrov
• - otrovna slina (cefalotoksin)
• - Lokalno - otok, crvenilo, svrbež
• Tropskih vrsta
• - Australska hobotnica
• - Neurološke smetnje
• paralize, smrt

13
Koljeno bodljikaši (Echinodermata)

• Ježinci
• Zvjezdace
• Trpovi

14
Ježinci

• Svi naši ježinci otrovni, imaju vapnenastu
• ljušturu s bodljama u vezi s otrovnim
  žlijezdama
• Ubod otok, crvenilo, ponekad opci simptomi
• Bodlje mogu ostati u koži - granulomatoznih
• reakcija, migrirati u zglobove uzrokujuci bol,
  ili
• sekundarnu bakt. infekciju
• Lijecenje
• - odstranjenje bodlji
• simptomatsko

15
Zvjezdace

• Europska križalina, crvena zvijezda
• Ako se drži rukama može doci do osipa
• Ako sluz dodirne usta, nastaje otok usana

16
Trpovi ili morski krastavci

• Dodir s truplom izaziva izbacivanje tubula kroz
• anus, razvlace u duge ljepljive konce koji
• izlucuju bjelancevinaste tvari
• Ribari koriste kao ješku
• za parangal, režu na komade
• Izazivaju jake upale kože,
• ako dodu u dodir s ocima
• sljepilo

17
Koljeno clankonošci (Arthropoda)

• Štrige (Chilopoda)
• Opnokrilci (Hymenoptera)
• Gusjenice (leptira) (Lepidoptera)
• Dvokrilci (Diptera)
• Škorpioni (Scorpionidae)
• Paukovi (Araneida)
• Krpelji i grinje (Acarina)

18
Štrige (Chilopoda)

• Zmijoliki pokreti, agresivne, zmijin cešalj
• Otrov - hemolizu, sprecava zgrušavanje krvi
• Lokalno otok, crvenilo, ponekad nekroza,
• sekundarna infekcija
• Lijecenje
• dezinfekcija rane,
• prevencija tetanusa,
• antibiotici

19
Opnokrilci (Hymenoptera)
20
Opnokrilci (Hymenoptera)

• Najvažnije otrovne životinje (uz zmije)
• Mnogo, u svim dijelovima svijeta, cesti su
• slucajevi njihovih uboda
• Cešce smrtno strada nego od ugriza zmija
• Otrovne žlijezde, otrovnog mjehura, žalca
• Pcela nakon uboda ugiba, osa i stršljeni ne
• Otrov sadrži melitin, neurotoksin
• fosofolipazu A2, histamin, hijalorunidazu

21
Klinicka slika nakon uboda opnokrilaca

• Bol, bijela papula okolnim crvenilom i edemom,
  osjecaj žarenja, svrbež

22
Klinicka slika nakon uboda opnokrilaca

• Anafilaksija (stezanje grla, pritisak u prsima,
• asmatsko disanje, pad tlaka, urtikarija,
• konvulzije, gubitak svijesti), smrt - obicno u
  
• ljudi senzibiliziranih ranijim ubodima,
• ali i nakon prvog uboda
• - pridonose mnogobrojni ubodi, ubodi u
• krvnu žilu, usnu šupljinu i ždrijelo
  (ugušenje)

23
Prva pomoc i lijecenje

• Izvaditi žalac, hladni oblozi, antihist. mast
• Veceg broja uboda ili uboda na rizicnim
• mjestima - antihist. kortikost. im. ili iv.
• Anafilaksije - adrenalin i ostala antišok th.
• - adrenalin 0.5 ml u razrjedenju 11000
• (0.5mg) im. - može ponavljati svakih 10 min.
• - kalcija iv., antihistaminici i
  koritkosteroidi

24
Mravi (Formicidae)

• Naši mravi nemaju žalca, ugrizaju celjustima,
  nakon toga iz otrovne žlijezde na zatku izluce
  mravlju kiselinu u ugriznu ranu
• Lokalne alergijske reakcije
• Lijecenje antihistaminici
• Otrov tropskih mrava
• anafilaktoidne reakcije
• cak i smrt
• (imaju žalac)

25
Gusjenice (leptira) (Lepidoptera)

• Erucizam bolest koja nastaje u kontaktu s
• bodljama gusjenica
• Gusjenice borovog cetnjaka (prelac) u proljece
• silaze u povorkama iz gnijezda na borovima,
• stvaraju na zemlji kukuljice iz kojih u ljeto
  polijecu leptiri
• Djeca, šumski radnici, vojnici, turisti koji
  kampiraju pod borovima

26
Gusjenice (leptira)

• Otrovni aparat šupljih
• bodlji povezanih s
• žlijezdama, pri ubodu
• vršak se odlama
• Osip, svrbež, konjuktivitis, astmaticni bronhitis
• Lijecenje - antihistaminske masti, težim
  slucajevima - kalcij, antihistaminici,
  kortikosteroidi

27
Dvokrilci - Obadi (Tabanidae)

• Otrovne ženke napadaju žrtve sišuci im krv
• Otrov iz otrovnih žlj. slinovnica luci putem
• skleroziranih usana pretvorenih u rilce
• Sadrži histamin i druge toksicne tvari sprecavaju
  zgrušavanje krvi
• Stradavaju ljudi ljeti na plažama, u šumama, na
  livadama

28
Klinicka slika nakon ugriza obada

• Ugrizi cesto mnogostruki, bolni,
• rana krvari
• Crvena, tvrda, bolna oteklina
• pracena svrbežom, može i
• mjehur
• Sekundarne infekcije celulitis,
• apsces, kožni antraks
• Nakon mnogostrukih ugriza
• opci simptomi
• Lijecenje - antihistaminici,
• kalcij, kod infekcije - antibiotici

29
Škorpioni (Scorpionida)

• U nekim zemljama najopasnije otrovne životinje
• - Meksiko 1700 smrti godišnje
• U nas vrste Euscorpius
• Otrovni aparat na zatku, ubadaju sa zavrnutim
• repom iznad glave,
• dok štipaljkama
• pridržavaju žrtvu

30
Ubod škorpiona

• Ljudi ga se plaše, ubod obicno bezazlen
• Lokalno bol, crvenilo, svrbež
• Rijetko opci simptomi - znojenje, povracanje
• hemoliza, hematurija, generalizirani bolovi
• Lijecenje
• obicno nije potrebno

31
Paukovi (Araneida)

• Po znacenju odmah iza zmija
• Na svijetu 30 000 paukova, 100 opasni za ljude
• Europi i Hrvatskoj crna udovica
• Najotrovniji europski pauk
• Otrovna je ženka
• Otrovni aparat štipaljke kroz koje
• prolaze izvodni kanali otrovnih žlj.
• Otrov neurotropan, djeluje na
• autonomni i središnji živcani sustav

32
Latrodektizam

• Ugriz površan, lokalni znakovi beznacajni
• 55 ugriz ne primijeti
• Nakon 1060 min. javljaju se bolovi u reg.
  limfnim
• cvorovima, jacaju zahvacaju križa, trbuh,
  bedra
• Psihomotorno agitiran, ne može sjediti, obliven
• znojem, izbezumljen zbog
• smrtnog straha, jeci,
• zbog boli baca se
• po krevetu

33
Latrodektizam

• Facies latrodectismica crvenilo lica, spazam
• masetera, otok kapaka, hiperemija konjuktiva
• Oligurija, rigidnost prednje trbušne stijenke
• Pareza mokracnog mjehura, prijapizam
• Otežano disanje, polimorfni osip

34
Latrodektizam

• Leukocitoza, neutrofilija, hiperglikemija
• Perakutni simptomi traju 24 sata
• Bolest traje oko 1 tjedan
• Komplikacije u srcanih bolesnika,
• hipertonicara i djece, smrtnost manja od 1
• Lijecenje
• kombinacija antilatrodekticnog seruma im.
• i kalcija iv. ponekad antihistaminici i
• koritkosteroidi

35
Ostali naši pauci

• Kirakantij i tarentula
• - Lokalni simptomi (jaka bol, crvenilo, otok,
• ponekad nekroza), rijetko opci simptomi
• Lijecenje
• - kalcij, analgetici, ponekad lokalno
  anestetik
• (lidokain), pp antibiotik, antitetanicka
• profilaksa, kirurški odstraniti nekroze

36
Kirakantij i tarentula
37
Krpelji i grinje (Acarina)

• Parazitiraju na životinjama, hrane njihovim
  sokovima, gomilaju uzrocnike bolesti iz svojih
  domacina
• Rezervoar i vektor mnogih zaraznih bolesti
• Larve grinja mogu uzrokovati razliciti stupanj
  lokalne reakcije tkiva sa ili bez senzibilizacije

38
Klinicka slika nakon ugriza krpelja

• Lokalno papula, urtika, bula,
• ulkus, s razlicitim stupnjem
• okolnog otoka i crvenila
• Povecanje reg. limfnih cvorova
• U dijelovima tijela s rahlim
• tkivom, otok jako velik
• Sekundarna bakterijska infekcija
• Ponekad opci simptomi
• (vrucica, urtikarija)

39
Lijecenje ugriza krpelja

• Krpelja oprezno izvaditi - zahvatiti pincetom što
  je
• moguce bliže koži, povuci ravno prema gore. NE
  
• izvrtati pincetu i NE zgnjeciti krpelja
  prilikom
• izvlacenja
• NE koristiti vazelin (ulje, pepeo cigarete,
  plamen
• šibice..) to može iritirati krpelja i
  uzrokovati
• otpuštanje njegove sline u krv
• Antihistaminici
• korikosteroidi
• infekcija -
• antibiotici

40
Ribe (Pisces)

• Od 380 vrsta jadranskih riba, 21 je otrovna
• Red poligace ili ražolike (Rajiformes)
• Obitelj paukovke (Trachinidae)
• Obitelj bežmekovke (Uranoscopide)
• Obitelj škarpinke (Scorpaenidae)
• Obitelj murine (Muraenae)

41
Ribe (Pisces)

• Sve osim murina imaju otrovnu žlij. i bodlju
• Mehanizam otrovanja u principu isti
• Pri ubodu puca ovojnica, otrovna žlijezda se
  prazni mehanickim pritiskom
• Svi riblji ubodi izazivaju trenutno jaku bol zbog
  prisutnosti serotonina
• Svi riblji otrovi su termolabilni

42
Poligace ili ražolike (Rajiformes)

• Žutulje i golubarke
• Romboidnog tijela, prsnih peraja poput krila
• Otrovnu bodlju na korijenu
• repa dugu do 25 cm, u obliku šiljka
• Ubodi munjeviti velike
• snage, šiljak prodre
• duboku u ranu

43
Klinicka slika nakon uboda poligaca

• Jaka bol, duboka razderana rana
• Crvenilo, otok, utrnulost, ponekad nekroze,
• sekundarna bakterijska infekcija
• Opci simptomi - otežano disanje, šok,
• poremecaj srcanog ritma
• U Kolumbiji više tisuca uboda poligaca
• - cest smrtni ishod, amputacija udova i
• invaliditet

44
Paukovke (Trachinidae)

• Najotrovnije ribe Jadrana,
• Sredozemlja, Baltika
• Sjevernog mora
• Trahinizam otrovanje
• otrovom paukovki
• U Jadranu sve 4 vrste pauka
• Pauk bijelac - 90 slucajeva trahinizma
• Mrkulj, crnožig, žutac

45
Klinicka slika nakon uboda paukovki

• Jaka bol, postaje jaca širi od mjesta uboda,
• traje 2 - 4 sata
• Rana krvari, otok širi, traje tjednima
  limfangitis,
• limfadenitis

46
Klinicka slika nakon uboda paukovki

• Opci simptomi
• glavobolja, poremecaj srcanog ritma, kolaps,
  šok, respiracijski distres
• Nakon dugotrajnih oteklina - invalidnost

47
Bežmekovke (Uranoscopide) i škarpinke
(Scorpaenidae)

• Ubod škarpinki cešci od bežmekovki
• Cešce stradavaju žene cišcenje ribe
• Otrov je manje toksican
• - klinicka slika kao kod paukovki, blaža

48
Prva pomoc i lijecenje ribljih uboda

• Izvaditi zaostale dijelove bodlji
• Ubodeni dio uroniti u vrucu vodu (50-60C),
• toplu koliko bolesnik može izdržati a da ne
• bude opecen, držati 3090 min
• Ponekad lokalni anestetik (lidokain)
• Opci simp.- antihistaminici, koritkosteroidi
• Kod ugriza murine kirurška obrada rane

49
Vodozemci (Amphibia)

• Daždevnjaci, vodenjaci, žabe
• Koža sadrži otrovne žlijezde koje luce tvari
• (samandarin, bufotenin) - služe za obranu
• U ljudi ove tvari djeluju nadražujuce na
• nosnice i oci, hemolizu
• Preparati na bazi žabljih
• sekreta zamjena za
• halucinoge droge

50
Gmazovi (Reptilia)

• Gušteri (Sauria)
• - U Hrvatskoj nema otrovnih guštera
• - Opasni su arizonski i meksicki gušter
• Zmije (Ophidia)
• - U Hrvatskoj prave ljutice (Viperinae)
• - Poskok (Vipera ammodytes)
• - Ridovka (Vipera berus)
• - Žutokrug (Vipera ursinii)

51
Shematski prikaz otrovnog aparata

• ZUBI OTROVNJACI
• IZVODNI KANAL
• OTROVNA ŽLIJEZDA

52
Ugriz izaziva

• Jaku bol, dvije tockaste
• ranice
• Otok, crvenilo, krvni podljev
• Povecani limfni cvorovi,
• glavobolja, osjecaj žedi
• Povracanje, proljev
• Povišenje temperature

53
Lokalne komplikacije

• Hemoragicna bula
• Nekroza (kože, mišica)
• Tromboza/tromboflebitis
• Infekcija
• Compartment sindrom

54
Opce komplikacije

• Stanje šoka ili prijeteceg šoka
• Poremecaj stanja svijesti
• Pareza ili paraliza moždanih živaca
• Oštecenja jetre i bubrega
• Poremecaj zgrušavanja krvi
• Krvarenje iz razlicitih organa

55
(No Transcript)
56
LIJECENJE

• STRUCNA MEDICINSKA POMOC U ZDRAVSTVENOJ
  USTANOVI

• PRVA POMOC
• NA TERENU

57
Prva pomoc na terenu

• Smirivanje žrtve i dezinfekcija
• Podvezivanje (pravilno i što prije)
• Imobilizacija
• Transport u najbližu zdravstvenu ustanovu
• Incizija (NE)
• Isisavanje otrova iz ranica (NE)
• Stavljanje leda mjesto ugriza (NE)
• Hvatanje i ubijanje zmije identifikacije (NE)

58
Strucna medicinska pomoc

• Antiviperini serum (Imunološki zav.-Zagreb)
• Antitetanicka profilaksa
• Antibiotici (u slucajevima infekcije)
• Kortikostreoidi (alerg. reakcija i comp. sindr.)
• Antihistaminici (NE)
• Kirurška intervencija (fasciotomija)
• Ostale mjere

59
Ugrizi otrovnica u Splitsko-Dalmatinskoj županiji

• Kroz 21 god. razdoblje lijecili 542 bolesnika
• Prosjecna incidencija 5.2/100 000 stan. god.
• Ugrizi poskoka cešci
• Uglavnom poljoprivredno stanovništvo
• Ugrizi u ruku u 57 , u nogu 42 bolesnika

60
Simptomi i znakovi otrovanja

• Otok 100
• Krvni podljev 92.6
• Reg. limfadenitis 52.8
• Povracanje i/ili proljev 22.5
• Povišena temperatura 60.2

61
Lokalne komplikacije

• Hemoragicne bule 13
• Nekroza (kože/mišica) 3.8
• Tromboza/tromoflebitis 2
• Compartment sindrom 1.8
• Infekcija (celulitis, apsces) 0.8

62
Opce komplikacije

• Pareza ili paraliza moždanih živaca 16
• Poremecaj stanja svijesti 5.9
• Stanje šoka
  5.1
• Oštecenje jetre
  4.4
• Bubrežna insuficijencija 4.6
• Gastrointestinalno krvarenje 1.9

63
(No Transcript)
64
(No Transcript)
65
Pasivno otrovne - Kriptotoksicne životinje

• Nemaju otrovni aparat, otrov rasporeden u
  unutrašnjim i spolnim organima
• Covjek otruje tako da ih konzumira kao hranu ili
  kontaktom preko sluznica (spojnica oka)
• Praživotinje, školjke, ribe

66
Koljeno praživotinje (Protozoa)

• Izvor hrane u moru, obilno se razmnožavaju u
  onecišcenim morima (u nas nisu problem)
• Toksicni dinoflagelati produktima metabolizma,
  raspadanja i mehanicki, uzrokuju pomor školjki i
  riba, i preko njih mogu uzrokovati
• paraliticko otrovanje školjkama i ribama
• - Americi, Francuskoj, Engleskoj, Njemackoj,
• Belgiji, Italiji, Japanu, ali i drugim
  zemljama
• - preko uvezenih školjki i u nas

67
Paraliticko otrovanje školjkama

• Konzumacije školjki koje su progutale toksicne
• dinoflagelate (dagnje, mušule, volci)
• Klinicka slika 5 - 30 min. utrnulost usana,
• jezika, lica, znojenje, teškoce govora,
• povracanje, paralize, respiratorni arest
  smrt
• Lijecenje
• - lavaža želuca, emetici, laksansi, nadoknada
• tekucine i elektrolita, strojna ventilacija

68
Otrovanje ribama - Ihtiotoksicizam ili
Kriptotoksicizam

• Nije samo problem tropskih mora gdje živi vecina
  otrovnih riba, nego bilo koje zemlje uvoznice
  ribe
• Prema tkivima u kojima se toksini nalaze
  kriptotoksicne ribe mogu biti
• - Ihtiosarkotoksicne - otrovno meso
• - Ihtiootoksicne - otrovna jaja, ikra
• - Ihtiohemotoksicne - otrovna krv

69
Ihtiosarkotoksicne ribe

• U Jadranu se javlja otrovanje plavom
• ribom skombrotoksizam
• ili histaminsko trovanje hranom
• U nas nema težih trovanja kao što su
• fugu Dalekog istoka i ciguatera riba
• tropskih mora, ali s obzirom na sve veci
• promet riba može se javiti

70
Skombrotoksizam

• Zbog nepravilnog uskladištenja plave ribe
• (srdela, skuša, palamida, tuna) na temp. 27-
  30C
• Zbog djelovanja bakterija i enzima nastaje
• dekarboksilacija uz koju se iz histidina
  ribljih
• mišica stvaraju histamin i njemu slican saurin
  
• Simptomi 15 - 30 min.
• nakon konzumacije

71
Klinicka slika skombrotoksizma

• Otok i pareza usana i jezika
• Suhoca u ustima, crvenilo kože
• Konjunktivitis, povracanje, proljev
• Vrtoglavica, astmatski bronhitis
• Lijecenje
• ispiranje želuca, kalcij, antihistaminici

72
Ciguatera otrovanje

• Tropska mora, ciguatera toksin, nije vezano
• za odredenu vrstu ribe
• Vrijedne vrste ribe mogu biti otrovne-tuna, gof
• U svijetu 50 000 ljudi
• Toksin proizvode planktoni koraljnih grebena,
• hrane razlicite ribe, skladišti u masnom tkivu
• Termostabilan, ne uništava termicka obrada
• Prijavljena su otrovanja naših mornara

73
Ciguatera otrovanje

• Uvozom riba iz toplih mora može i kod nas
• Rani znakovi - metalni okus i peckanje u
• ustima, dok su bolovi u trbuhu, povracanje,
• proljev kao kod drugih trovanja hranom
• Kod težih otrovanja - paraliza prelazi od usta
• na ruke i noge, opca slabost, neuskladene
• kretnje, nemir, teško disanje, može i smrt
• Lijecenje simptomtsko, nema antidota

74
Fugu otrovanje

• Najteži oblik ihtiosarkotoksizma, nakon
• uživanja dvozupki i cetveropki
• gušavice (napuhace) ili fugu ribe
• Tetrodotoksin jedan od najjacih ribljih
• otrova, djeluje neuromuskularne završetke

75
Fugu otrovanje

• Klinicka slika
• - slicna skombrotoksizmu, znatno teža
• - simptomi pocinju 10 - 45 min. nakon obroka
• - pareze se širi na sve dijelove tijela, jaki
  grcevi tijela
• - paralize, smrt nakon 6 sati zbog paralize
• respiratorne muskulature (smrtnost oko 16)

76
Zakljucak

• Stradavanje ljudi od ugriza ili uboda
• otrovnih životinja uvijek ce se javljati
• u manjem ili vecem broju
• Ako vec do njega dode treba znati
• pružiti adekvatnu prvu pomoc na
• terenu i strucnu medicinsku pomoc u
• zdravstvenoj ustanovi