HLADNI RAT - PowerPoint PPT Presentation

1 / 12
About This Presentation
Title:

HLADNI RAT

Description:

HLADNI RAT Hladni rat je bio politi ki sukob izme u zapadnih sila predvo enih SAD-om i isto nih sila predvo enih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:1228
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 13
Provided by: StipeS
Category:
Tags: hladni | rat | berliner | mauer

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: HLADNI RAT


1
HLADNI RAT
2
  • Hladni rat je bio politicki sukob izmedu zapadnih
    sila predvodenih SAD-om i istocnih sila
    predvodenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do
    1991. Hladni rat je voden, tada, svim mogucim
    sredstvima, no globalno nikada nije prerastao u
    masivni oružani sukob svjetskih razmjera. Hladni
    rat je primarno obilježen ekonomskim, politickim
    i propagandnim "sukobima" izmedu Zapada i Istoka,
    s ciljem suzbijanja utjecaja neprijateljskog
    bloka.
  • Glavno obilježje rata je utrka u naoružanju, no
    donio je i znatne napretke na podrucju kulture,
    sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je
    najznacajnija svemirska utrka ciji je rezultat
    bio odlazak covjeka u svemir.

3
NAZIV
  • Naziv Hladni rat prvi put je uporabio Bernard
    Baruch, savjetnik americkog predsjednika, tijekom
    jedne debate u americkom Kongresu 1947. godine.
    Pojam Hladni rat veže se i za britanskog
    premijera Winstona Churchilla koji je skovao
    krilaticu o željeznoj zavjesi koju su komunisti
    "spustili" izmedu svog i "slobodnog svijeta". On
    je u ožujku 1946. godine u Fultonu (SAD) pozvao
    na križarski rat protiv komunizma, podsjecajuci
    na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog
    zbližavanja ugroženih država.

4
KORIJENI HLADNOG RATA
  • Postoje neke nesuglasice oko pocetka Hladnoga
    rata. Iako vecina povjesnicara tvrdi da je
    zapoceo neposredno svjetskog rata, neki tvrde da
    se uzroci Hladnog rata mogu naci vec nakon Prvog
    svjetskog rata iako napetosti izmedu
    Rusije/SSSR-a, Britanije i Amerike sežu još u
    XIX. stoljece.
  • Ideološki sukob izmedu komunizma i kapitalizma
    zapoceo je 1917. nakon Ruske revolucije kada se
    SSSR izdigao kao prva velika komunisticka sila.
    Ovo je prvi dogadaj koji je ruskoamericke odnose
    doveo u pitanje i postavio ih kao dugotrajni
    problem svim vodama u svijetu.1
  • Sjedinjene Americke Države - država predvodnica
    kapitalistickih sila i NATO pakta i oštra
    protivnica SSSR-a i komunizma
  • Sovjetski Savez - država predvodnica
    komunistickih sila i velik protivnik Zapadnog
    bloka i kapitalizma.
  • Mnogi dogadaji doveli su do medusobnog
    nepovjerenja izmedu SAD-a i SSSR-a
  • Americka intervencija tijekom Ruskog gradanskog
    rata u kojem su pomagali Bijeloj gardi.
  • Izlazak Ruskog Carstva iz Prvog svjetskog rata
    nakon potpisivanja mira u Brest-Litovsku.
  • Boljševisticko odbacivanje kapitalizma.2
  • Americko nepriznavanje SSSR-a do 1933.3
  • I prije Drugog svjetskog rata je bilo dogadaja
    koji su doveli do povecanja medusobnog
    nepovjerenja
  • Britansko popuštanje Nijemcima
  • Pakt Ribbentrop-Molotov3
  • nakon Drugog

5
BLOKOVI
  • Blokovska je podjela ucvršcena stvaranjem
    vojno-politickih saveza. Na jednoj je strani bio
    blok predvoden SAD-om (kapitalisticki sustav) , a
    drugi je blok bio predvoden SSSR-om
    (socijalisticki sustav). Mnogo države nije se
    željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one,
    predvodene Egiptom, Indijom i Jugoslavijom, 1961.
    godine utemeljile pokret nesvrstanih.

6
NATO PAKT
  • Sjevernoatlantski savez - NATO, osnovali su 1949.
    godine ministri vanjskih poslova SAD-a, Velike
    Britanije, Francuske, Nizozemske, Belgije,
    Luksemburga, Norveške, Islanda, Kanade, Italije,
    Portugala i Danske. Njegovo sjedište bilo je u
    Bruxellesu, i osnovni zadatak bio je da sprijeci
    prodor Sovjetskog Saveza u zapadnu Europu. Države
    na zapadu i clanice NATO pakta su bile
    kapitalisticke i vjerovale su u privatnu svojinu
    nad posjedima i poslovima.

7
VARŠAVSKI PAKT
  • Iste godine Sovjetski Savez je objavio da
    posjeduje atomsku bombu, a u Kini su na vlast
    došli komunisti. Poslije Staljinove smrti (1953.)
    malo je popustila napetost u medunarodnim
    odnosima, ali su ipak 1955. godine SSSR i zemlje
    istocne Europe stvorili Varšavski pakt. SSSR i
    njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno
    društvo u kojem se sve dijelilo podjednako.
    Njegove clanice bile su SSSR, Bugarska,
    Cehoslovacka, Istocna Njemacka, Madarska, Poljska
    i Rumunjska (do 1968. i Albanija). Imao je svoje
    organe i jedinstven generalštab i svoje sjedište
    u Moskvi.

8
ORUŽANI SUKOBI
  • Korejski rat, Vijetnamski rat i rat SSSR-a protiv
    Afganistana bili su slucajevi kad je napetost
    izmedu dvije ideologije prerasla u oružani sukob.
    SAD i SSSR cesto u njima nisu ucestvovali
    direktno nego kroz naoružavanje drugih zemalja.

9
NAORUŽAVANJE I STRATEGIJA
  • SAD i SSSR su se najviše natjecali u naoružanju i
    razvitku tehnologije. Osim toga, bila je vrlo
    razvijena špijunaža. Najveca potencijalna
    opasnost Hladnog rata bilo je nuklearno oružje i
    njegovo aktiviranje. Za razliku od lokalnih
    sukoba, paranoja zbog nuklearnog oružja pogodila
    je sve zemlje svijeta.

10
GLAVNI SIMBOL HLADNOG RATA
  • Berlinski zid (njemacki Die Berliner Mauer) je
    bila dugacka barijera koja je odvajala Zapadni od
    Istocnog Berlina i okružni teritorij Njemacke
    Demokratske Republike. Istocnonjemacke vlasti su
    ga nazivale Antifašisticki zaštitni zid. Svrha
    zida je bila onemoguciti prelaz izmedu Istocne i
    Zapadne Njemacke. Poceo se graditi 13. kolovoza
    1961. godine i više je puta nadogradivan. Otvoren
    je za neometan promet 9. studenog 1989., a potom
    je srušen. Bio je olicenje Hladnog rata.

11
(No Transcript)
12
  • PRIPREMIODARKO BATINIC
  • POMOGAOIVO FABIJAN MRVELJ
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com