M

1
Mössbouerov efekt
2
Uvod

• Na energijskoj skali najpreciznija mjerenja
  postižu se upotrebom Mössbauerova efekta. Na toj
  osnovi mjerna metoda uvelike se danas
  upotrebljava u fizici cvrstog stanja, kemiji i
  biologiji. Mössbauerov efekt pociva na
  rezonantnom raspršenju gama-zrucenja. Stoga treba
  prouciti pojavu rezonantnog raspršenja
  elektromagnetskog zracenja na atomskim jezgrama i
  prakticke poteškoce zbog tzv. odboja jezgre i
  Dopplerovog proširenja koje sprecavaju
  jednostavnu i izravnu realizaciju te pojave u
  nuklearnom podrucju.

3
Uvod

• Rezonantno raspršenje g-zracenja na atomskim
  jezgrama
• Veoma precizna mjerenja na energetskoj skali
• Komplikacije
• Primjena

4
Mössbouerov efekt

• Atomske jezgre, slicno kao i elektroni u
  atomskom oblaku, imaju diskretna energijska
  stanja. Oznacimo energiju takvog stanja sa Er.
  Pobudena energijska stanja nisu beskonacno uska
  vec imaju odredenu širinu. Udarni presjek za
  raspršenje elektromagnetskog zracenja energije E
  na jezgri ima rezonantni oblik

5
Udarni presjek za raspršenje (apsorpciju)
elektromagnetskog zracenja energije E na jezgri

• G širina pobudenog stanja
• Gg parcijalna širina za emisiju gama zracenja
• Nuklearna stanja su uska DE10-7eV
• ErMeV
• Rezonantno ponašanje

6
Rezonantno raspršenje

• Na energijskoj skali nemamo fenomena užih slanja
  od nuklearnih. Ako energiju (frekvenciju)
  elektromagnetskog zracenja kontinuirano
  mijenjamo, prateca rezonantna pojava porasta
  udarnog presjeka predstavlja instrument velike
  preciznosti. Na primjer, na skali MeV fenomen
  možemo mjeriti uz rezoluciju od 10-7 eV, dakle s
  relativnom preciznošcu od 1 u 10-13. Na putu
  direktne realizacije, medutim, javljaju nam se
  razlicite pojave koje sprecavaju jednostavnu
  primjenu ove ideje.

7
Problem odboja

• Pri emisiji gama-zracenja jezgra doživljava
  odboj, cime se energija koju odnosi gama-kvant
  umanjuje u odnosu prema pocetnoj ukupnoj
  (rezonantnoj) energiji sistema. Ako je izgubljena
  energija odboja znatno veca od širine rezonantnog
  fenomena, rezonantni vrh više ne vidimo, pa
  nemamo prepoznatljivog etalona. Oznacimo sa P
  impuls jezgre po emisiji, a sa p impuls kvanta.
  Ako je jezgra na pocetku mirovala, tada je

8
Energija odboja i uvjet za rezonantno ponašanje

• Ustvari, i pri ponovnoj apsorpciji jednak se dio
  energije gubi na pokretanje jezgre koja
  apsorbira. Stoga je za rezonantnu pojavu potrebno
  da širina stanja
• G gt 2R (3.5)
• Problemi su skicirani na slici 3.1.
• Zasjenjena površina na drugom crtežu slike 3.1
  iskazuje vjerojatnost rezonantnog raspršenja uz
  pojavu odboja. Primjera radi, jezgra s brojem
  nukleona A 100, pri ozracivanju energijom E1
  66 keV ima energiju odboja R 0,02 eV. To je
  znatno u usporedbi sa širinom linije (10-7 eV).
• Prakticki to znaci da ne postoji mogucnost da se
  rezonantni efekt ostvari.

9
Ilustracija problema odboja

• Slika 3.1.
• Ilustracija problema odboja
• a) Oblik raspodjele intenziteta
  emisije/apsorpcije P(E) oko rezonancije. Dok nema
  odboja, velika je vjerojatnost da g-zracenje
  emitirano iz jedne jezgre bude prihvaceno od
  istorodno jezgre.
• b) Ukljucenje odboja jezgre u razmatranje
  centar krivulje vjerojatnosti emisije pomakao so
  u tocku Er-R, a centar krivulje vjerojatnosti
  apsorpcije u tocku ErR. Vjerojatnost da
  emitirano g-zracenje bude ponovno apsorbirano
  mjeri prekrivanje dvaju krivulja (sjencano
  podrucje).

10
Primjer

• A100
• Eg66keV
• R0.02eV
• G10-7 eV

Treba sprijeciti odboj ako želimo rezonantno
ponašanje!!!
11
Uloga Dopplerova efekta

• Do sada nije u razmatranje ukljuceno termicko
  gibanje atoma, vec se pretpostavlja da oni i
  njihove jezgre miruju. No i to valja uzeti u
  obzir. Neka izvor ima impuls Pi prije emisije.
  Tada je emisijom gama-kvanta impulsa p kineticka
  energija jezgre promjenjena (3.6)

KE jezgre prije emisije
Definiramo Dopplerovu energiju
12
Uloga Dopplerova efekta

• Tada je drugi clan u (3.6) uz pokratu (3.8) D
  cos f gdje je f kut emisije prema pocetnom
  gibanju. Time energija gama-kvanta u prisutnosti
  termickog gibanja postaje
• Uz maxwellijanski spektar gibanja emitera i kutnu
  izotropiju emisije zracenja, proširenje linije je
  reda velicine
• Pojava Dopplerova proširenja malo povecava
  vjerojatnost rezonantne apsorpcije izvan širine
  rezonancije, ali bitno umanjuje rezonantni efekt
  smanjujuci snažno rezonantni vrh. Za optimalno
  korištenje rezonantnog raspršenja trebalo bi,
  dakle, istovremeno eliminirati i odboj i smanjiti
  Dopplerov efekt.

13
Problem

• Pojava Dopplerova proširenja malo povecava
  vjerojatnost rezonantne apsorpcije ali bitno
  umanjuje rezonantni efekt smanjujuci snažno
  rezonantni vrh
• Za optimalno korištenja rezonantnog raspršenja
  trebalo bi istovremeno eliminirati odboj i
  smanjiti Dopplerov efekt

14
Mossbauerovo rješenje i skica eksperimentalnog
uredaja

• Mossbauer je eksperimentalno proucavao utjecaj
  promjena temperature na rezonantno raspršenje.
  Otkrio je da se i odboj jezgre i Dopplerov efekt
  kao negativni utjecaji mogu simultano eliminirati
  ako su i emiter i apsorber unutar kristalne
  rešetke ohladeni na nisku temperaturu.
  Kvalitativno efekt možemo ilustrirati slikom 3.2.

15
Energijski uvjet za realizaciju Mossbauerova
efekta

• Slika 3.2.
• Energijski uvjet za realizaciju Mossbauerova
  efekta. Jezgra koja treba emitirati zracenje
  uhvacena je u kristalnoj rešetki. Dopuštena
  stanja njezina titranja su kvantizirana. Neka je
  razmak medu razlicitim nivoima titranja relativno
  velik. Na slici je oznacen viticastom zagradom.
  Pretpostavljamo da je odboj pri emisiji R mnogo
  manji. Ako je jezgra u osnovnom stanju titranja
  (niska temperatura), vjerojatnost da se emisijom
  i odbojem jezgre nade u višem stanju je
  zanemariva. Jezgra ostaje u istom (osnovnom)
  stanju titranja, odboj preuzima cijeli kristal.

16
Ideja sheme uredaja za mjerenje

• Neka se jezgra nalazi uhvacena u rešetki.
  Vibracijska stanja atoma cija jezgra treba
  zraciti kvantizirana su, a razmak nivoa u rešetki
  mnogo je veci od energije odboja jezgre R. Ocito
  odboj ne može jezgru prebaciti u više stanje.
  Jezgra ostaje u istom translacijskom stanju i
  njezina individualnog odboja nema jer impuls
  preuzima cijeli kristal. U prirodi su ti razmaci
  vibracijskih nivoa i do nekoliko stotinki eV.
  Ocito je odboj jezgre R za njih dovoljno malen.
• Na slici 3.3 su najvažnije komponente uredaja za
  izvodenje Mossbauerova mjerenja. Izvor I emitira
  gama-kvante koji su kandidati za rezonantnu
  apsorpciju. Izvor je smješten na rubu kružnog
  profila. Uz izvor je aparatura kriostat, kojim se
  izvor hladi na potrebnu temperaturu. Rotacija
  izvora oko osi, naznacena strelicom, omogucuje
  mijenjanje energije emitiranog kvanta. Kvant
  emitiran u smjeru rotacije ima povecanu energiju
  proporcionalno brzini rotacije. Obratno, emisijom
  kvanta suprotno smjeru rotacije umanjuje se
  njegova energija.

17
Shematski prikaz Mossbauerova mjerenja

• Slika 3.3.
• Shematski prikaz Mossbauerova mjerenja Izvor I
  nalazi se na periferiji kruga kop rotira.
  Zracenje kroz otvor štita izlazi i prolazi kroz
  apsorber A. Intenzitet zracenja nakon toga mjeri
  scintilacijski detektor S. Svjetlosne pulsove u
  elektricne prevodi fotomultiplikator FM, a baza
  ga B opskrbljuje odgovarajucim naponima. Cijeli
  detektorski sistem DSFMfB ponovno je unutar
  štita koji bitno reducira vanjsko zracenje.

18
Shema eksperimentalnog uredaja
Štit oko izvora
Štit oko detektora
Detektor
Apsorber
Rotirajuci izvor
Detektor SFTB
Štit oko detektora
19
Aparatura

• Emitirani kvanti mogu izaci iz oklopa samo kroz
  jedan otvor. Na njihovu putu nalazi se apsorber
  A. Kao i izvor i apsorber je prikljucen na
  kriostat. Intenzitet snopa nakon prolaska kroz
  apsorber registrira detektor D. Detektor broji
  gama-kvante koji na njega padaju. Sastoji se od
  scintilatora S, fotomultiplikatora FM i njegove
  baze B. Posebni štitovi sprecavaju emisiju
  gama-zracenja iz izvora, osim u opisanom smjeru,
  kao i dolazak nekontroliranog zracenja na
  detektor.
• Upotreba aparature u Mossbauerovu mjerenju može
  se ovako sumirati Najprije ohladimo aparaturu na
  dovoljno nisku temperaturu. Ustanovimo potom
  intenzitet zracenja I dok nema apsorbera. Uložimo
  apsorber i promatrajmo smanjenje intenziteta DI
  kao funkciju brzine rotacije izvora. Rezultati
  jednog takvog mjerenja prikazani su na slici 3.4.

20
Atenuacija zracenja Mossbauerovim efektom

• Slika 3.4.
• Atenuacija zracenja Mossbauerovim efektom. Na
  osi apscisa je brzina gibanja izvora. Atenuacija
  zracenja prolaskom kroz apsorber DI izražena je
  u postocima u odnosu prema osnovnom intenzitetu I.

Vidljivo je rezonantno ponašanje atenuacije
Snopa DI kao funkcije brzine izvora. Kako su
izvor i apsorber ista vrsta jezgri, najveca je
apsorpcija kvanata (najniža tocka grafa) u
trenutku kada izvor miruje.
21
Primjena Mossbauerova efekta u nuklearnoj fizici

• Povijesno, Mossbauer je najprije primijenio
  metodu u mjerenju širine nuklearnih stanja u
  iridiju. Iz opisanog primjera uz sliku 3.4 vidi
  se kako se dobivaju podaci o obliku rezonantne
  linije. Ocito je da se iz tih podataka i pomocu
  formula za rezonantno raspršenje i apsorpciju
  može odrediti parametre Gg G, parcijalna i
  totalna sirina stanja respektivno. Spomenimo
  usput da totalna širina zapravo naznacuje ukupnu
  vjerojatnost raspada nivoa, dok parcijalna širina
  kontrolira samo jedan kanal.
• U sretnim okolnostima mogu se odredili spinovi i
  magnetski momenti nekih pobudenih stanja jezgre.
  Ako jezgra u osnovnom stanju nema spina, a u
  pobudenom je stanju spin razlicit od nule i ako
  je moguce realizirati jezgru u pobudenom stanju,
  mjerenje tece kako je skicirano na slici 3.5.

22
Primjena Mossbauerova efekta

• Slika 3.5.
• Primjena Mossbauerova efekta u mjerenju spinova
  i magnetskih momenata pobudenih stanja
• a) U pocetku jezgra je u pobudenom stanju sa
  spinom I i projekcijom spina m.
• b) Po uvodenju vanjskoga magnetskog polja
  pocetno energijsko stanje je zeemanski
  rascijepljeno. Multieiplitet cijepanja i razmaka
  nivoa može se mjeriti Mosebauerovom tehnikom.

23
Primjena efekta u opažanju izomernog pomaka.
Kemijski efekti.

• Razna jezgrina stanja nemaju isti radijus.
  Izomerna stanja jesu pobudena stanja jezgre
  kojima je preko spektroskopskih izbornih pravila
  veoma produljen život. Mossbauerovim efektom može
  se mjeriti fina razlika u interakciji jezgre i
  elektronskog omotaca koja potjece od razlicitosti
  jezgrinih radijusa u razlicitim stanjima. Pokazat
  ce se da se Mossbauerovim efektom mogu pratiti
  efekti na elektronske staze izazvani na kemijskom
  nivou. Pokušajmo u jednostavnom modelu
  procijeniti energijski pomak nuklearnog nivoa
  koji dolazi od konacnih dimenzija jezgre. U prvoj
  je aproksimaciji potencijal kojeg stvara jezgra
  neizmjerno malih dimenzija

24
Primjena efekta u opažanju izomernog pomaka.
Kemijski efekti.

• Gustoca vjerojatnosti za nalaženje elektrona na
  koordinati r je y(r)2. Preko dimenzija jezgre
  koja je smještena u r 0 elektronska gustoca
  primjetljivo ne varira, pa je možemo pisati kao
  y(0)2. U sljedecem koraku pretpostavimo da je
  sav naboj jezgre koncentriran na površini kugle
  konacnog radijusa R. Tada je potencijal u
  unutrašnjosti.

25
Primjena efekta u opažanju izomernog pomaka.
Kemijski efekti.

• Potencijal kugle izvan kugle ne razlikuje se od
  onog za tockasti naboj. Stoga korekcija nastaje
  samo od razlicitosti doprinosa podrucja r lt R.
  Efekt konacnih dimenzija jezgre mice jezgrin
  energijski nivo u odnosu prema vrijednosti s
  tockastom aproksimacijom za iznos

26
Primjena efekta u opažanju izomernog pomaka.
Kemijski efekti.

• Napomena Ukljucivanjem realisticnijeg modela
  rasporeda jezgrina naboja dobije se u prethodnom
  izrazu drukciji numericki faktor. Korektnije,
  kvantnomehanicko tretiranje valnih funkcija za
  elektron umjesto faktora R2 dalo bi lt R2 gt, tj.
  umjesto kvadrata radijusa pojavila bi se i
  usrednjena vrijednost iste fizicke velicine.
  Razmotrimo sada prijelaz izmedu dva nuklearna
  nivoa radijusa Rb i Ra

27
Primjena efekta u opažanju izomernog pomaka.
Kemijski efekti.

• Ukupan fizikalni razmak se sastoji od inherentno
  nuklearnog razmaka E0 i razlike koja dolazi od
  razlicitih radijusa dvaju jezgrinih slanja.
  Problem je, medutim, što originalni razmak E0 ne
  znamo i nastojimo uspostaviti takvu mjernu metodu
  kojom bi ga izbjegli. Postavimo stoga jezgre
  emitera i apsorbera u razlicite kemijske okoline.
  Razlicitost okolina uzrokuje razlicitost
  elektronskih valnih funkcija na podrucju jezgre.
  Pišemo ih sada kao yA za apsorber i yB za emiter.
  Mossbauer-melodom registrirat ce se pomak

28
Primjena efekta u opažanju izomernog pomaka.
Kemijski efekti.

• Ocito, izomerni pomak za poznate modifikacije
  valnih funkcija omogucuje odredivanje razlika u
  dimenzijama jezgre i obratno. Povijesno su stvari
  tekle ovako Najprije se radilo sa supstancijama
  cije su elektronske valne funkcije bile dobni
  poznale, tj. mogle su se izracunali. Time su
  baždareni nuklearni utjecaji. Danas su li
  dijelovi poznali i mjerenja se primjenjuju
  prakticki iskljucivo za odredivanje efekata
  elektronskih valnih funkcija. Za opažanje efekta
  trebaju bili ispunjeni ovi uvjeti
• 1. Nuklearna slanja moraju imali razlicite
  radijuse
• 2. Moraju se izabrali elektronska stanja cije
  valne funkcije imaju dobar preklop s jezgrom (na
  primjer S-stanja).
• 3. Te valne funkcije moraju bili osjetljive na
  vanjsku (kemijsku) promjenu.
• Zakljucimo ovaj odjeljak konstatacijom da
  izomerni pomak izražen matematicki posljednjom
  formulom ima golemo podrucje primjene za
  eksperimentalno istraživanje efekata elektronskih
  valnih funkcija. Uz ostala poznata jezgrina
  svojstva fizicari cvrstog stanja, kemicari i
  biolozi mjere utjecaj na y(0) u razlicitim
  okolinama.

29
Opcenito o mogucimprimjenama Mossbauerova efekta

• Glavno obilježje Mossbauerova efekta jest njegova
  fantasticna preciznost na energijskoj skali.
  Sonda za ispitivanje je atomska jezgra. Atomska
  jezgra ima cesto neišcezavajuce staticke
  elektromagnetske karakteristike magnetski dipol,
  elektricni kvadrupol itd. Postavljanjem takve
  sonde u razlicita unutrašnja polja dobivaju se
  podaci o svojstvima tih unutrašnjih polja, što
  ponovno otvara široke mogucnosti primjena.

30
Laboratorijsko opažanjegravitacijskog crvenog
pomaka

• Mossbauerovim efektom demonstriran je utjecaj
  gravitacijskog polja na frekvenciju fotona u
  laboratorijskim uvjetima na Zemlji. Fotonu možemo
  pripisati masu
• Foton, dakako, nema mase mirovanja. Ipak, na onu
  masu koju pripisujemo fotonu, na osnovi principa
  ekvivalencije mase i energije, djeluje
  gravitacijsko polje. Ako cesticu mase m pomaknemo
  od potencijala 0 na potencijal f, povecala se
  potencijalna energija na mf. Ako je rijec o
  fotonu, onda je to na racun njegove ukupne
  energije. Znaci, imamo li izvor na visini h iz
  kojeg padaju fotoni, relativni prirast u energiji
  jest
• Za h10 ni dobiva se pomak 1 u 1015. Pomak od
  gravitacijskih efekata doista je opažen na
  temelju takvog pokusa u laboratorijskim uvjetima.
  Koristio se upravo Moesbauerov efekt u metodi
  registracije malih razlika u frekvenciji fotona
  koje nas laju kada izvor dižemo u gravitacijskom
  polju.

31
Literatura

• H. Frauenfelder, The Mossbauer effect, W.A.
  Benjamin Inc., 1963.
• L. May, An Introduction to Mossbauer
  Spectroscopy, Plenum Press, 1971.
• G.K. Wcrthcim, Mossbauer Effect Principles and
  Applications, Academic Press, 1964

32
Recoil-free emisija ili apsorpcija
Jezgra se nalazi u cvrstoj matrici (kristalu)
koji je pothladen
33
Mössbauerov spektar za identicni izvor i apsorber
                                                
            
34
Jednostavni spektar - ovisnost relativnog
gibanja izvora
35
Shema eksperimentalnog uredaja
Štit oko izvora
Štit oko detektora
Detektor
Apsorber
Rotirajuci izvor
Detektor SFTB
Štit oko detektora
36
Raspad 57Co to 57Fe za 14.4 keV Mössbauerovu gama
zraku. Za izotop 57Fe širina linije iznosi
5x10-9eV. U usporedbi s Mössbauerovom energijom
gama zracenja od 14.4 keV dobivamo rezoluciju u
omjeru 11012
37
Eksperimentalni uredaj
38
Modulacija - Uvjeti

• Izomerski pomak
• Kvadrupolno cijepanje
• Magnetsko cijepanje

• Nuklearna stanja moraju imati razlicite radijuse
• Elektronska stanja moraju imati dobaro
  prekrivanje s jezgrom (s-stanja)
• Valne funkcije moraju biti osjetljive na vanjsku
  (kemijsku) promjenu

39
Rudolph L. Mössbauer 1957 Nobelova nagrada 1961
Elements of the periodic table which have known
Mössbauer isotopes (shown in red font). Those
which are used the most are shaded with black
40
(No Transcript)
41
Izomerni pomak

• The isomer shift arises due to the non-zero
  volume of the nucleus and the electron charge
  density due to s-electrons within it. This leads
  to a monopole (Coulomb) interaction, altering the
  nuclear energy levels. Any difference in the
  s-electron environment between the source and
  absorber thus produces a shift in the resonance
  energy of the transition. This shifts the whole
  spectrum positively or negatively depending upon
  the s-electron density, and sets the centroid of
  the spectrum.
• As the shift cannot be measured directly it is
  quoted relative to a known absorber. For example
  57Fe Mössbauer spectra will often be quoted
  relative to alpha-iron at room temperature.
• The isomer shift is useful for determining
  valency states, ligand bonding states, electron
  shielding and the electron-drawing power of
  electronegative groups. For example, the electron
  configurations for Fe2 and Fe3 are (3d)6 and
  (3d)5 respectively. The ferrous ions have less
  s-electrons at the nucleus due to the greater
  screening of the d-electrons. Thus ferrous ions
  have larger positive isomer shifts than ferric
  ions.

42
Izomerni pomak

• Z- redni broj,
• e- naboj elektrona,
• R- efektivni radijus nukleona,
• c- brzina svjetlosti,
• Eg- energija Mössbauerovog gama kvanta
• r(0) gustoca (elektronska) stanja oko jezgre za
  izvor i apsorber
• DR Rpobudeno Rosnovno .

43
Kvadrupolno cijepanje

• Nuclei in states with an angular momentum quantum
  number Igt1/2 have a non-spherical charge
  distribution. This produces a nuclear quadrupole
  moment. In the presence of an asymmetrical
  electric field (produced by an asymmetric
  electronic charge distribution or ligand
  arrangement) this splits the nuclear energy
  levels. The charge distribution is characterised
  by a single quantity called the Electric Field
  Gradient (EFG).
• In the case of an isotope with a I3/2 excited
  state, such as 57Fe or 119Sn, the excited state
  is split into two substates mI1/2 and mI3/2.
• The magnitude of splitting, D, is related to the
  nuclear quadrupole moment, Q, and the principle
  component of the EFG, Vzz, by the relation
  DeQVzz/2.

44
Shema kvadrupolnog cijepanja
45
Magnetsko cijepanje

• In the presence of a magnetic field the nuclear
  spin moment experiences a dipolar interaction
  with the magnetic field ie Zeeman splitting.
  There are many sources of magnetic fields that
  can be experienced by the nucleus.
• This magnetic field splits nuclear levels with a
  spin of I into (2I1) substates. Transitions
  between the excited state and ground state can
  only occur where mI changes by 0 or 1. The line
  positions are related to the splitting of the
  energy levels, but the line intensities are
  related to the angle between the Mössbauer
  gamma-ray and the nuclear spin moment.

46
Shema magnetskog cijepanja
47
Primjena istraživanje Marsa
                           Download Technical Briefing (152k) Acrobat Reader Required

                                                                                                                        
48
Laboratorijsko opažanje gravitacijskog pomaka

• ME/c2 masa fotona
• DE/Emgh/mc2 gh/c2

49
Literatura - www
http//www.cmp.liv.ac.uk/techniques_mossbauer.php
http//www.webres.com/mossbauer.html
http//faculty.knox.edu/cschulz/MC3B6ssbauer/in
dex.html http//physics.berea.edu/lahamer/Mossba
uer.html Http//www.mossp2000.com/effect/index.ht
ml
50
Literatura - knjige

• Mössbauer Spectroscopy and its Applications, T E
  Cranshaw, B W Dale, G O Longworth and C E
  Johnson, (Cambridge Univ. Press Cambridge) 1985
• Mössbauer Spectroscopy, D P E Dickson and F J
  Berry, (Cambridge Univ. Press Cambridge) 1986
• The Mössbauer Effect, H Frauenfelder, (Benjamin
  New York) 1962
• Principles of Mössbauer Spectroscopy, T C Gibb,
  (Chapman and Hall London) 1977
• Mössbauer Spectroscopy, N N Greenwood and T C
  Gibb, (Chapman and Hall London) 1971
• Chemical Applications of Mössbauer Spectroscopy,
  V I Goldanskii and R H Herber ed., (Academic
  Press Inc London) 1968
• Mössbauer Spectroscopy Applied to Inorganic
  Chemistry Vols. 1-3, G J Long, ed., (Plenum New
  York) 1984-1989
• Mössbauer Spectroscopy Applied to Magnetism and
  Materials Science Vol. 1, G J Long and F
  Grandjean, eds., (Plenum New York) 1993