DOBRO DO

1
DOBRO DOŠLI U PUBERTET

• SAVJETI ZA RODITELJE

2

• "Kada sam bio decko od 14 godina moj je otac bio
  toliko neuk da sam ga jedva podnosio u svojoj
  blizini. Medutim, kada sam napunio 21,
  zaprepastilo me koliko je on u sedam godina
  naucio."
• Mark Twain

3

• Poznati djecji psihoterapeut Jesper Juul u
  svojoj knjizi "Vaše kompetentno dijete" tvrdi da
  pubertet u smislu emocionalne krize djeteta u
  stvari ne postoji.

• Postoje samo roditelji koji se ne mogu
  prilagoditi cinjenici da im dijete odrasta i
  mijenja potrebe, pa tu svoju neprilagodenost
  projiciraju na dijete i nazivaju - pubertetom.

4
Adolescencija

• ...je vrijeme odrastanja, prijelaza iz nezrelosti
  djetinjstva u zrelost odrasle dobi.
• Taj prijelaz obuhvaca biološke, psihološke i
  socijalne promjene

5
Trajanje

• Odredivanje tocnog pocetka i završetka
  adolescencije više je stvar mišljenja nego
  apsolutna cinjenica. Uobicajeno se razlikuju

• rana adolescencija razdoblje od 11. do 14. godine
• srednja od 15. do 18. godine
• kasna od 19. do 21.

6

• Adolescencija je i razdoblje "bura i oluja",
  brzih izmjena raspoloženja, unutarnjih konflikata
  i svada s okolinom, buntovništva, ispitivanja
  granica, besmrtnosti, znatiželje i istraživanja
  svijeta.
• Medutim, suprotno uvriježenom mišljenju,
  entuzijazam u isprobavanju razlicitih identiteta
  i uloga, uživanje u umjerenoj kolicini
  zapanjujuceg ponašanja i testiranje granica
  najcešce vode adolescenta ka prihvacanju
  roditeljskih i društvenih vrijednosti, prije nego
  li njihovom odbacivanju.
• Prema tome, umjesto da adolescenciju smatramo
  razdobljem buntovništva, krize i zastranjenja,
  puno tocnije bi je bilo smatrati razdobljem
  procjene, donošenja odluka i preuzimanja
  odgovornosti u procesu sazrijevanja.
•  

7

• Za adolescenciju su uobicajena ponašanja kojima
  se traži pažnja, a koja odražavaju egocentrizam i
  želju da se bude u centru pažnje, zamijecen i
  vidljiv.

• Neki znanstvenici smatraju da se upravo tim
  egocentrizmom mogu objasniti neka neodgovorna
  ponašanja adolescenata

8
RODITELJI U PUBERTETU
9

• Kako se adolescenti sve više
• pokušavaju osamostaliti,
• vecina roditelja u njima
• uocava promjenu od
• poslušnog djeteta ka
• neposlušnom adolescentu.
•  

• Roditelji tada obicno koriste
• jednu od dviju strategija za
• suocavanje s neposluhom
• vrše još veci pritisak na adolescenta da se
  prilagodi njihovim standardima, ili
• popuštaju i dozvoljavaju adolescentima da cine
  što žele

10

• Opcenito gledano, niti jedna od ovih strategija
  nije baš mudra. Umjesto njih bio bi primjereniji
  fleksibilan, adaptivni pristup.
• Na pocetku adolescencije prosjecan mladic ili
  djevojka nemaju dovoljno znanja za donošenje
  prikladnih odluka u svim aspektima života.

• Kako se oni pokušavaju osamostaliti, mudar
  roditelj bi trebao oslabiti kontrolu u onim
  podrucjima u kojima je adolescent sposoban
  donositi zrele odluke, a pokušati mirnim
  razgovorom pomoci adolescentu donijeti razumne
  odluke u podrucjima u kojima on pokazuje manje
  zrelo ponašanje.

11

• adolescent se mora emocionalno udaljiti
  (odvojiti) od roditelja i vidjeti roditelje kao
  osobe koje nemaju odgovore na sva pitanja. Vezano
  uz to, mlada osoba postaje izrazito kriticna
  prema roditeljima i cesto ne prihvaca roditeljske
  vrijednosti i stavove, što roditelje može
  uznemiriti. Zapravo je adolescentu potrebno
  vrijeme tijekom kojeg ce eksperimentirati s
  razlicitim ulogama i ciljevima pokušavajuci u
  nekoj od njih pronaci sebe.

12

• Unatoc potrebi za nezavisnošcu od roditelja, ono
  što treba imati na umu je da se adolescenti
  tijekom procesa sazrijevanja ne odvajaju u
  potpunosti od roditeljskog utjecaja i potpuno
  samostalno krecu u vlastiti svijet donošenja
  odluka.

• Za njih je i dalje važno da budu povezani s
  roditeljima, te kao i u djetinjstvu, roditelji i
  dalje za njih predstavljaju izvor podrške koja im
  pomaže u istraživanju svijeta prepunog
  neizvjesnosti, izazova i stresova.

13
A što onda uciniti?

• Roditelji moraju postaviti standarde i pravila
  ponašanja kako bi sprijecili da njihova djeca
  upadnu u probleme. Roditelji bi trebali zaštititi
  svoju djecu kada su u pitanju ozbiljniji ili teži
  problemi, ali izbjegavati pretjerano usmjeravanje
  i vodenje tijekom suocavanja s normalnim
  problemima.

• Dobar odnos izmedu roditelja i adolescenta
  sastoji se u pronalaženju ravnoteže izmedu
  dozvoljavanja adolescentima da istražuju i zadrže
  svoju nezavisnost, i njihovog zašticivanja i
  postavljanja granica.

14
Oko cega su obicno roditelji i adolescenti u
sukobu?

• Sukobi se obicno javljaju oko jednostavnih stvari
  kao što je obavljanje svakodnevnih obaveza,
  financije, ili izgled. Takoder, ceste su
  nesuglasice i oko obiteljskih odnosa, škole,
  razgovaranja na telefon, izlazaka, ljubavnih
  izlazaka, prijatelja i seksualnog ponašanja.

• Adolescenti osjecaju konstantnu napetost izmedu
  potrebe da ostanu bliski sa svojim roditeljima i
  shvacanja da mogu biti nezavisni od njih

15
Zašto je sukob izmedu roditelja i djece u
adolescenciji veci?

• Tijekom adolescencije, mladi ljudi prolaze kroz
  razdoblje individualizacije. Tijekom tog vremena
  oni razvijaju vlastiti identitet i oblikuju
  vlastite stavove, odvojene od roditeljskih,
  pocinju uvidati da roditelji nisu uvijek u pravu,
  što se naziva "deidealizacija roditelja".
• Sve to su posljedice promjena u nacinu mišljenja
  koje se odvijaju tijekom adolescencije. Tada
  mišljenje adolescenata postaje apstraktnije i
  logicnije, te oni postaju više zainteresirani za
  koncepte kao što su pravda i prava.

• Adolescenti cesto smatraju da bi veliki broj
  stvari trebao biti pitanje osobnog izbora, a ne
  mišljenja roditelja, što je svojevrsno socijalno
  pravilo (obicaj).
• Na primjer Roditelj "Dok si pod mojim krovom
  tvoja soba mora biti cista." Adolescent "To je
  moja soba, prema tome može biti kakva god ja
  želim da bude."

16
Kada sukob postaje problematican?

• Sukob ima tendenciju povecavanja tijekom rane
  (12-14 godina), te cak i tijekom srednje
  adolescencije (15-17 godina), a smanjivanja
  tijekom kasne adolescencije (18-20 godina).

17

• Smatra se da je ljutnja glavna emocija povezana
  sa sukobom, a pracena je tjeskobom, frustracijom
  ili osjecajem krivnje.

18
Sukob postaje problematican kada

•  
• ljutnja postaje precesta
•  
• ljutnja postaje prejaka
•  
• ljutnja dugo traje
•  
• ljutnja vodi k agresivnosti
•  
• ljutnja ometa posao ili odnos

19
Kako se adolescenti mijenjaju, što se dogada s
roditeljskom moci?

•  
• Sukob ce se cešce javiti izmedu majki i
  adolescenata zbog toga što su one obicno bile
  više vezane uz djecu u predadolescentnom
  razdoblju.
•  
• Cini se da tijekom adolescencije sinovi razviju
  vecu moc nad majkama, što se može ocitovati kao
  drsko odgovaranje.
•  
• Sinovi takoder mogu postati fizicki veci i
  agresivniji od oba roditelja, cime se njihova
  roditeljska moc umanjuje.
•  

20
Što sukob izmedu roditelja i djece znaci za
njihov odnos?

•  
• Unatoc cinjenici da se roditelji i adolescenti
  cesto svadaju, to obicno ne ugrožava njihov
  odnos. U stvari, vecina adolescenata govori o
  osjecaju divljenja prema roditeljima, te o
  obracanju njima za savjet, o osjecaju ljubavi i
  prihvacanja. Velika vecina adolescenata voli i
  poštuje svoje roditelje.

• Sukob u tom razdoblju života jednostavno
  predstavlja dio normalnog procesa odrastanja. Ove
  svakodnevne manje nesuglasice i prigovaranja
  olakšavaju adolescentima prijelaz iz djecje
  ovisnosti o roditeljima ka vecoj nezavisnosti
  odrasle dobi.

21
Dvije najcešce pogreške u odgoju adolescenata

• odnošenje prema njima kao prema djeci, što
  znaci pretjerano zašticivanje i obavljanje stvari
  umjesto njih, ili

• odnošenje prema njima kao prema odraslima, što
  može znaciti nedovoljnu brigu ili cak osjecaj
  napuštanja.

22

• Umjesto da i dalje budu "rukovodioci" života
  svoje djece, roditelji bi trebali postati
  savjetnici. Roditelji-savjetnici su usmjereni na
  pomaganje adolescentima u razvoju i uvježbavanju
  donošenja odluka, a ne na upravljanje njihovim
  životima.
• Odustajanjem od uloge "rukovodioca" roditelji
  pružaju adolescentima priliku da postanu
  nezavisniji, što je jedan od važnih ciljeva
  adolescentnog razvoja.

23
Neke od tehnika suocavanja sa sukobom

• Pokušajte prihvatiti potrebe adolescenata što
  ce pomoci u tome da roditelj bude od veceg
  utjecaja.
•  
• Odnosite se prema adolescentima s jednakošcu
  cime se smanjuje vjerojatnost delinkventnog
  ponašanja.
•  
• Prihvatite da sukob može biti pozitivna pomoc u
  smanjivanju neprijateljstva. Rješavanje sukoba
  nije lagan zadatak, a ovisi o tome kako se osoba
  odluciti nositi s njim. I sama želja da se sukob
  riješi na pozitivan nacin može doprinijeti
  konacnom ishodu.
•  

24

• Jedna od najvažnijih lekcija je ta o prirodnim
  posljedicama. Naucite djecu da svako ponašanje
  dovodi do odredenih posljedica, i na njima je da
  preuzmu odgovornost tih posljedica.
•  
• Odolite davanju savjeta, osim kada adolescent to
  od Vas traži. Kao što je jedan roditelj lijepo
  rekao "Što manje savjeta dajem, to više želi
  razgovarati sa mnom".
• Prihvatite odvajanje. Razvoj vlastitog identiteta
  tijekom adolescencije ukljucuje odredeni stupanj
  odvajanja, ali ne i potpuno izoliranje od
  obitelji, da bi se uspostavila nezavisnost.

25

• Pustite adolescenta da razmišlja o sebi. Neka Vas
  umiri cinjenica da je dom sigurno mjesto gdje
  može ventilirati svoje frustracije, te srediti
  misli i shvatiti promjene u svom životu.
• Ocekujte nedosljednost od Vašeg adolescenta. On
  proživljava zbrku emocionalnih, fizickih i
  hormonalnih promjena koje su prirodna
  karakteristika procesa odrastanja.
• Dajte svojem adolescentu priliku da bude sam sa
  sobom kada mu je to potrebno.
•  
• Dozvolite i adolescentu da preuzme dio brige. Ako
  Vi brinete sve umjesto njega nikada nece postati
  odgovoran.

26

• Olabavite spone
• Teško je prihvatiti to da je svrha tinejdžerskih
  godina odvajanje i diferencijacija od roditelja.
  Kad naši tinejdžeri pocnu razvijati vlastiti ukus
  i mišljenje, a osobito kad traže da se odnosimo
  prema njima kao prema odraslima, teško je
  pronaci pravu ravnotežu izmedu zadržavanja
  kontrole i dozvoljavanja toga da njeguju vlastitu
  individualnost. Naše je pravo i dužnost postaviti
  pravila i standarde, ali ne možemo ih postaviti
  arbitrarno. Ako naši tinejdžeri dokažu da im
  možemo vjerovati, moramo im dati prostora za
  rast.
•  

27

• Budite oprezni
• Ako vaše dijete još nije u tim godinama, teško je
  zamisliti da je odgoj tinejdžera teži od odgoja
  malog djeteta, no to jest tako. Možda smo im dali
  više slobode, no to ne znaci da ih trebamo skroz
  pustiti. Svi tinejdžeri imaju tajne, a naš je
  zadatak pobrinuti se da te tinejdžerske tajne
  nisu potencijalno opasne za njih ili druge. To ne
  znaci da morate kopati po njihovim stvarima
  (povjerenje treba djelovati obostrano), no to
  znaci da budete upleteni u njihov život i svjesni
  njihovih aktivnosti i prijatelja.
•  

28

• Slušajte ušima i srcem
• Tinejdžeri su poznati po svojoj
  nekomunikativnosti, zato je slušanje vrlo bitno.
  To znaci da morate slušati onda kada govore, ali
  i kada ne govore. Tišina vam mnogo toga može
  reci, zato je bitno da naucite interpretirati
  razlicite vrste tišine. Takoder trebate nauciti
  slušati pitajuci ih. To ne znaci da trebate
  obasuti tinejdžera pitanjima, vec da ih pitate za
  mišljenje i iskreno saslušate što imaju za reci
  bez osude ili ispravljanja. Svi tinejdžeri traže
  podršku, i iako vecina prolazi kroz razdoblja u
  kojima osjecaju da nemaju podršku svojih
  vršnjaka, mi im možemo popuniti praznine.

29
REZULTAT SAMOPOUZDANJE
30

• poznato je kako su djeca suviše zaštitnickih,
  nemarnih ili pretjerano kriticnih roditelja, koji
  u odgoju cesto koriste kažnjavanje, nižeg
  samopouzdanja.

31
Neka roditeljska ponašanja povezana sa
samopouzdanjem u adolescenata

• pažljiv pristup,
• prepoznavanje i pohvaljivanje postignuca,
• neuvjetovano prihvacanje djeteta,
• jasno definiranje pravila,
• poštovanje djetetove potrebe za autonomijom,
• poticanje izražavanja osjecaja

32
Za kraj

• Iako bi naši tinejdžeri prije propali u zemlju
  nego to priznali, još uvijek imamo veliki utjecaj
  na njih. Možda vam se ne cini da vas slušaju, ali
  oni to cine. Tijekom stresnih perioda kada smo
  dovedeni u iskušenje, da li zagristi mamac i
  izreci svoje ultimatume ili se uvuci u svadu,
  bitno je zapamtiti da smo im još uvijek uzor. Što
  se cešce uzdignemo iznad tih svada, više ce
  koristi naši tinejdžeri imati.
•