Stavovi gradana prema starijim osobama - PowerPoint PPT Presentation

1 / 15
About This Presentation
Title:

Stavovi gradana prema starijim osobama

Description:

Stavovi gra ana prema starijim osobama Zdravka Leutar, Marijana itnik i Ana tambuk Stavovi Analize stavova op enito, pa tako i stavova prema starijim osobama ... – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:281
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 16
Provided by: socialwork7
Category:

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: Stavovi gradana prema starijim osobama


1
Stavovi gradana prema starijim osobama
  • Zdravka Leutar, Marijana Žitnik i Ana Štambuk

2
Stavovi
  • Analize stavova opcenito, pa tako i stavova prema
    starijim osobama, temelje se na multikomponentnoj
    strukturi stavova
  • kognitivna (Što mislim?),
  • afektivna (Što osjecam?) 
  • i bihevioralna komponenta (Kako bih se trebao
    ponašati prema objektu stava?)
  • (Fulgosi-Masnjak Dalic-Pavelic, 2001.).

3
  • Stavovi formiraju na osnovi iskustva, bilo u
    neposrednom kontaktu s objektom stava ili
    posredno, u interakciji sa socijalnom okolinom.

4
  • Istraživanja o stavovima prema starijim osobama
    kod nas su oskudna.
  • Uzimajuci u obzir literaturu i strana
    istraživanja, cini se važnim istaknuti povezanost
    stavova prema starijima s nizom sociodemografskih
    faktora, kao što su spol, dob, obrazovanje
    (Schelling, 2004.)

5
Cilj i problemi istraživanja
  • Ispitati stavove gradana prema starijim osobama
  • Utvrditi stavove sudionika s obzirom na skrb o
    starijim osobama i doživljavanje starijih osoba
    u obitelji i društvu.
  • Utvrditi statisticki znacajne razlike u stavovima
    prema starijim osobama s obzirom na
    sociodemografska obilježja ispitanika.

6
Metodologija
  • Uzorak
  • 200 sudionika 37 muških i 63 ženskih.
  • Dob do 35 godina 38,5 sudionika, srednja dob
    45 i starijih 16 ispitanika. Obrazovanje Sa
    srednjom i visokom 40 sudionika i osnovnom
    20). Sudionici iz ruralnih i urbanih sredina.
  • Provodenje istraživanja
  • Istraživanja provedenog 2010. godine u travnju,
    svibnju i lipnju na podrucju Bjelovarsko-bilogorsk
    e i Sisacko-moslavacke županije u Hrvatskoj

7
Instrumentarij
  • Podaci su prikupljeni upitnikom konstruiranim za
    ovo istraživanje i vec postojecom
    standardiziranom skalom stavova prema starijim
    osobama (Shelling, 2004.).
  • Obrada podataka
  • SPSS deskriptivna statistika, t-test i analiza
    varijance

8
REZULTATI
9
Prosjecne vrijednosti na skali
N Min Max M SD Zanimlj.iskustava 196 1,00 5,00
1,7194 1,20590 ugodno su društvo 196 1,00 5,00 1
,8878 1,21430 Država preusm. sr 197 1,00 5,00 4,0
964 1,22301 životna mudrost 194 1,00 5,00 1,6701
,98403 država treba brinuti 200 1,00 5,00 1,9150
1,20208 djeca brinuti 200 1,00 5,00 1,3300 ,82736
staracki dom 199 1,00 5,00 2,8794 1,10806 udomi
teljska obitelj 198 1,00 5,00 3,2525 1,06006 svoj
dom i država 198 1,00 5,00 2,6111 1,26060 svoj
dom i cl. obit 199 1,00 5,00 2,4020 1,11880 svoj
dom i pl. osoba 197 1,00 5,00 2,8122 ,96904 stan
djece 197 1,00 5,00 2,6091 1,08539 dužnost sina
skrbiti 195 1,00 5,00 3,5897 1,29069 dužnost
kcerke 194 1,00 5,00 3,7216 1,35999 Skrb dj s
pov. uvjet 196 1,00 5,00 2,5102 1,61242 teret
društva 194 1,00 5,00 4,0928 1,21376 teret
djece 194 1,00 5,00 3,8660 1,32828 teret
susjedstva 195 1,00 5,00 4,0000 1,15767 1 u
potpunosti se slažem 5 u potpunosti se ne
slažem

10
Statisticki znacajne razlike s obzirom na
sociodemografska obilježja
  • Spol (t-test)
  • Dužnost sina skrbiti t-2,923 p0,004
  • M3,23 Ž3,79
  • Dužnost kceri skrbiti t-3,04 p0,003
  • M3,33 Ž3,94
  • Muški se više slažu od žena u obje tvrdnje.

11
Dob Analiza varijance
Tvrdnja F df p Komentar
Država treba brinuti 3,83 2 0,02 S dobi raste slaganje
Svoj dom i skrb države 3,53 2 0,03 S dobi raste slaganje
Svoj dom i skrb clanova obitelji 5,49 2 0,005 S dobi raste slaganje
Ne ostati same nego ici djeci 3,81 2 0,02 S dobi raste slaganje
Skrb za roditelje - sin 3,22 2 0,04 Srednja dob najmanje slaganje
Skrb za roditelje- djeca s povoljnijim uvjetima 8,67 2 0,00 Srednja dob najmanje slaganje
Stariji teret djeci 4,56 2 0,01 Stariji najintenz.
12
Obrazovanje Analiza varijance
Tvrdnja F df p Komentar
Preusmjeravanje sredstava namjenjenih starima 4,73 2 0,05 Više obrazovani se više slažu
Skrb za roditelje - sin 8,61 2 0,00 Niže obrazovani
Skrb za roditelje- kcer 7,45 2 0,001 Više obrazovani
Stariji teret susjedstvu 4,56 2 0,01 Više obrazovani
13
Radni status
Tvrdnja F df p Komentar
Država treba brinuti 3,13 4 0,01 Zaposleni i umirovljenici se najviše slažu
Djeca trebaju brinuti za starije 12,46 4 0,00 Nezaposleni se najmanje slažu
Svoj dom i skrb clanova obitelji 4,56 4 0,002 Umirovljenici se najviše slažu
Svoj dom i skrb placene osobe 2,87 4 0,02 Zaposleni se najviše slažu
Udomiteljska obitelj 3,68 4 0,006 Zaposleni se najviše slažu
Ne ostati same nego ici djeci 2,84 4 0,02 Umirovljenici se najviše slažu.
Stariji teret djeci 4,56 4 0,01 Umirovljenici i studenti teret djeci
Stariji izvor mudrosti 6,56 4 0,00 Umirovljenici i zaposleni se najviše slažu
14
Velicina mjesta
Tvrdnja F df p Komentar
Stariji su ugodni sugovornici u društvu 3,23 4 0,01 U vecim gradovima više se slažu
Svoj dom i skrb države 3,46 4 0,009 U vecim gradovima više se slažu
Svoj dom i skrb clanova obitelji 5,49 2 0,005 U manjim mjestima više se slažu
Skrb za stare staracki dom 2,59 2 0,03 S velicinom mjesta vece slaganje
15
Zakljucak
  • Stavovi gradana o skrbi za starije osobe se
    ocituju kao briga djece za vlastite roditelje,
    ocekivanja društva su takoder izražena.
  • Sudionici najviše izražavaju kao najbolje
    rješenje za starije ostanak u svom domu i brigu
    clanova obitelji.
  • Od clanova obitelji trebaju skrbiti oni koji
    imaju povoljnije uvjete života.
  • Udomiteljska obitelj je opcija koju sudionici
    najmanje preferiraju.
  • Sudionici imaju pozitivne stavove o starijim
    osobama kao osobama ugodnim u društvu i izvorima
    mudrosti te ne smatraju da sredstva namijenjena
    starijima treba preusmjeriti u financiranje nekih
    potrebitih skupina u društvu.
  • Ne smatraju ih teretom društvu, susjedstvu niti
    obitelji.
  • Sociodemografksa obilježja su se pokazala
    statisticki znacajnima spol, dob, obrazovanje,
    radni status, velicina mjesta.
  • Preporuka uzeti kvotni uzorak za analizu s
    obzirom na sociodemografska obilježja da se dode
    do još sigurnijih i jasnijih pokazatelja
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com