GLAVOBOLJE I OROFACIJALNA BOL

1
GLAVOBOLJE I OROFACIJALNA BOL

• DOC.DR.SC.VANJA VUCICEVIC BORAS

2
(No Transcript)
3
Glavobolje koje se mogu manifestirati
orofacijalnom boli

• migrena
• tenzijska glavobolja
• klaster glavobolja
• paroksizimalna hemikranija
• SUNCT

4
MIGRENA

• jaki oblik glavobolje koja se javlja u 16
  populacije
• ŽM31
• traje uglavnom cijeli život
• genetska predispozicija (50-60 oboljelih ima
  roditelje koji pate od migrene)
• obicno se javlja u 30-tim godinama
• može se javiti u bilo koje doba dana, ali
  najcešce ujutro i traje 4-72 sata nakon toga.
• unilateralno se javlja u 60, a uvijek na istoj
  strani u 20 bolesnika.
• bol je umjerena do jako intenzivna, ima kuckajucu
  kvalitetu.
• bol se pojacava pokretima glave ili fizickom
  aktivnošcu.

5
TRIGERI ZA NASTANAK MIGRENE

• hrana koja sadrži nitrite (hot dog), mononatrij
  glutamat, crveno vino, alkohol, nekad previše, a
  nekad premalo sna, promjene vremena, jaki mirisi,
  visina.
• u žena je povezana s hormonskim stanjem-u 60 se
  pojavljuje s menstruacijom
• stres i anksioznost

6
NAPADI MIGRENE

• 1. PRODROM
• 2. AURA
• 3.GLAVOBOLJA
• 4. POSTDROM

7

• Prodromalni simptomi se mogu javiti satima ili
  danima prije.
• Aura je skup fokalnih neuroloških simptoma koji
  prethode glavobolji 5-20 minuta i traju najduže 1
  sat u 20 oboljelih.
• Vizualni, senzorni i motorni fenomeni su prisutni
• FOTOPSIJA (bljesak svjetla ispred ociju)
• SKOTOMI (parcijalni gubitak vida)
• TEIHOPSIJA (krivudavi, bljeskavi fenomeni koji
  prelaze ispred oka)
• FORTIFIKACIJSKI SKOTOM (obojene, pulzirajuce,
  nazubljene crte)
• -SENZORNI SIMPTOMI U VIDU PARESTEZIJE U 2/3
  BOLESNIKA
• -mogu poceti i kao gubitak osjeta na ruci koji
  prelazi na lice, usne i jezik.
• -MOTORNI SIMPTOMI-18 bolesnika u vidu umora i
  poteškoca govora
• FOTOFOBIJA, FONOFOBIJA, OSMOFOBIJA
• 70 BOLESNIKA POVRACA
• KADA ZAVRŠI MIGRENA ZA VRIJEME POSTDROMA JE
  BOLESNIK UMORAN, APATICAN, ISCRPLJEN I IMA BOL I
  SLABOST MIŠICA.

8
SIMPTOMI POVEZANI S PRODROMOM

• PSIHOLOŠKI NEUROLOŠKI OPCI
• -DEPRESIJA
  -FOTOFOBIJA -UKOCEN VRAT
• -HIPERAKTIVNOST -SMETNJE KONCENTRACIJE -ŽELJA
  ZA POSEBNOM HRANOM
• -EUFORIJA
  -FONOFOBIJA -OSJECAJ
  HLADNOCE
• -PRICLJIVOST
  -DIZFAZIJA
  -ANOREKSIJA
• -IRITABILNOST
  -HIPEROSMIJA -DIJAREJA ILI
  OPSTIPACIJA
• -NEMIR
  -ZIJEVANJE -ŽEÐ
• -POSPANOST
  -CEŠCE MOKRENJE
• 
  
  -RETENCIJA URINA
• 
  
  -TROMOST

9
LIJECENJE MIGRENE

• edukacija bolesnika
• izbjegavanje trigera-regularni raspored jer
  promjena rutine dovodi do migrene (vikendom
  produženi sat spavanja dovodi do migrene)
• ne-medikamentozno lijecenje (tehnike
  relaksacije-biofeedback, hipnoza, kognitivna
  terapija)
• medikamentozno lijecenje
• -u malog broja bolesnika su djelotvorni aspirin,
  acetaminofen, NSAID
• -u težim slucajevima-ergotamin, triptani
• Preventivno se mogu dati betablokatori,
  blokatori kalcijevih kanala, antagonisti
  serotonina, triciklicki antidepresivi.

10
TENZIJSKA GLAVOBOLJA

• tupa, nepulzirajuca bol poput stezanja i pritiska
  (neki pacijenti ju opisuju kao osjecaj stisnutog
  zavoja oko glave ili osjecaj kao da nose usku
  kapu)
• blagi do umjereni intenzitet, u 90 slucajeva
  bilateralna i tipicno zahvaca okcipitalno,
  parijetalno, temporalno i frontalno podrucje.
• podjednako zahvaca oba spola
• obicno traje 12 sati, ali i od 30 minuta do 72
  sata
• javlja se izmedu 20-40 godine života.

11

• nejasne etiologije
• povezuje se sa stresom, anksioznošcu, depresijom,
  a predisponirajuci faktori su stres tijekom dana,
  nefiziološki radni položaj, mišicna napetost,
  neispavanost, promjena vremena i menstruacija.
• cesto su posljedica zloupotrebe analgetika kad ih
  pacijent prestane uzimati (tzv. rebound
  glavobolja)
• do tenzijske glavobolje može dovesti i poremecaj
  mišica žvakaca (bruksizam ili previsoki okluzalni
  kontakt)

12

• lijecenje se temelji na edukaciji bolesnika o
  smanjenom unosu kofeina (kava, caj, bezalkoholna
  pica), izbjegavanje alkohola i lijekova,
  smanjenje stresa (relaksacija, biofeedback,
  odlazak psihijatru) te propisivanje analgetika i
  niskih doza triciklickih antidepresiva.
• ako je tenzijska glavobolja sekundarna drugoj
  bolesti (npr. nakon budenja je znak bruksizma)
• katkad je tenzijska glavobolja posljedica
  disfunkcije vratnih mišica i terapija se tad
  temelji na primjeni topline, masaži, ultrazvuku i
  nekad injekcijama u triger tocke mišica.

13
KLASTER GLAVOBOLJA

• Internacionalno Društvo za Ispitivanje Boli
• Unilateralni, neopisivo jaki napadi boli koji
  se uglavnom javljaju u orbitalnom, frontalnom ili
  temporalnom podrucju zajedno sa istostranim
  suzenjem oka, upalom konjunktive, fotofobijom,
  kongestijom nosa ili rinorejom.

14
DIJAGNOSTIKA KLASTER GLAVOBOLJE

• Dijagnoza
• Nema specificnih testova, ali se u svakog
  bolesnika treba napraviti KKS, SE, urea,
  elektroliti i testovi jetrene funkcije.
• Manzoni je našao u 40 bolesnika polipozu
  paranazalnih sinusa (pa je potreban radiološki
  nalaz, bolje MR nego CT).
• Diferencijalno-dijagnosticki
• -aneurizme i primarni tumori (paraselarni
  meningeomi i pituitarni adenom) kao i sekundarni
  (faringealni karcinom) mogu imati simptome slicne
  klaster glavobolji.
• -paroksizimalna hemikranija, SUNCT, atipicna
  trigeminalna neuralgija (triger ce biti jedenje,
  govor, dodir lica), temporalni arteritis,
  Readerov paratrigeminalni sindrom te miješani
  sindromi glavobolje (migrena i klaster zajedno),
  trigeminalna neuralgija, akutni glaukom,
  patološke promjene na zubima mogu dovesti isto
  tako do ovakvih bolova.

15
LIJECENJE KLASTER GLAVOBOLJE

• Edukacija bolesnika o benignosti stanja, iako je
  bol jaka i identifikaciji te izbjegavanju triger
  faktora (pravilan san i odsustvo stresa)
• Oboljeli trebaju izbjegavati pušenje, otapala,
  benzin ili boje, bijes, frustraciju, pretjerane
  fizicke aktivnosti, visine, putovanje avionom i
  popodnevno spavanje.
• Kod nekih bolesnika je od pomoci komprimiranje
  površinske temporalne arterije, kod drugih
  stavljanje leda.
• Buduci da je pocetak iznenadan koriste se
  inhalacije (najucinkovitiji je 100 kisik) iako
  se mogu inhalirati i ergotamin i lidokain.
• Po Zakrzewskoj se daje 40-60 mg prednizolona
  tijekom 5 dana i zatim smanjenje na 10 mg svaka
  tri dana, ukupno tri tjedna.
• Mikrovaskularna dekompresija, perkutana
  termokoagulacija trigeminalnog ganglija,
  presjecanje živca, rizotomija s glicerolom

16
PAROKSIZIMALNA HEMIKRANIJA

• može se javiti bilo kada, ali najcešce oko 30.
  godine života.
• nejasne etiologije.
• ŽM2,3x cešce.
• manifestira se unilateralnom boli koja je
  štipajuca, kuckajuca, pulzirajuca i poput
  pritiska u podrucju orbite, slijepoocnice,
  obraza, cela, vrata, ramena i zatiljka.
• bolesnik ima 8-15 ataka na dan.

17

• bol polako nastaje i traje 15-30 minuta, a bolovi
  su najgoreg moguceg intenziteta.
• faktori koji doprinose njenom nastanku su
  savijanje vrata ili okretanje glave, pijenje
  alkohola i kašljanje.
• faktori koji dovode do smanjenja simptoma su
  menstruacija, stres i veselje.
• prateci simptomi mogu biti suzenje iz oka,
  kongestija nosa ili rinoreja, katkad upala
  konjunktive, istostrano znojenje cela ili lica te
  uznemirenost.
• klinickim pregledom se za vrijeme atake može
  vidjeti mioza i/ili ptoza na istoj strani lica,
  eritem lica izmedu napada i edem vjede.

18

• Diferencijalno-dijagnosticki može se raditi o
• -vaskularnim malformacijama (aneurizme ili
  tumori blizu kavernoznog sinusa), povecanju
  intrakranijalnog tlaka i Pancoasteovom tumoru.
• Treba napraviti magnetsku rezonancu (nalaz u
  vecini slucajeva normalan)
• Hematološki nalaz koji iskljucuje
  trombocitopeniju i povišenu sedimentaciju a samim
  time i vaskulitis
• Radiološku snimku pluca da se iskljuci
  Pancoasteov tumor
• EKG da se iskljuce aritmije koje su cesto
  povezane s paroksizimalnom hemikranijom.
• Lijecenje-indometacin (25 mg pa 50 mg nakon dva
  tjedna zajedno sa antagonistima H2 zbog
  hiperaciditeta)
• Mogu se dati i acetilsalicilna kiselina,
  verapamil, steroidi, naproksen.

19
SUNCT(engl. short-lasting unilateral
neuralgiform headache with conjunctival injection
and tearing)

• može se javiti u bilo kojoj dobi, ali cešce oko
  50-te godine
• MŽ2,251
• nejasne patogeneze
• klinicki se manifestira unilateralnom boli poput
  pecenja, probadanja ili bušenja u podrucju oka i
  oko njega, te se širi na celo i sljepoocnice (ali
  može i na nos, obraz i nepce s iste strane)
• bol je umjerena do jaka, nastaje iznenada i atake
  boli traju manje od 2 minute.
• bolesnici mogu imati 1-30 ataka na dan i u
  periodima izmedu ataka nema boli.

20

• Klinicka slika SUNCT može biti jako raznolika,
  može biti bilateralna, a kod nekih bolesnika se
  atake mogu javljati samo dva puta na godinu.
• Faktori koji pospješuju nastanak SUNCTpokreti
  vrata, dodirivanje triger zona (celo, kosa),
  žvakanje, ispuhivanje nosa.
• Popratni faktori mogu biti suzenje iz oka, upala
  konjunktive, rinoreja ili kongestija nosa, edem
  vjede.

21

• Diferencijalno-dijagnosticki
• -oftalmicka neuralgija (traje krace i ima
  simptome od strane AŽS),
• -vaskularne malformacije oko cerebelopontinog
  kuta ili kavernozni hemangiom moždanog debla
• Lijecenje obicno spontana remisija, a kod nekih
  traje mjesecima tj. godinama.
• -medikamentozno karbamazepin, kortikosteroidi,
  lamotrigin, gabapentin
• -u refrakternim slucajevima se radi
  retrogaserijanska rizotomija s glicerolom
  (djeluje 2-4 godine zatim se postupak ponavlja).