KORNATI Nacionalni park

1
KORNATINacionalni park

• 
  Robert Moštak
• 
  Smjer TKI
• III. godina

2
Kornati - položaj

• - Kornatska otocna skupina
• smjestila se izmedu otoka
• Pašmana, Dugog Otoka i
• Ugljana na jugoistoku i otoka
• Žirja na sjeverozapadu.
• - Svi ti otoci zajedno su
• poznati kao
• Sjevernodalmatinski Arhipelag.
• - Otocima su zajednicka
• kamenitost, bezvodica, male
• obradive površine,
• gospodarska zaostalost i
• iseljavanje mladih ljudi s Kornata.

3
NP KORNATI geološki prikaz
4
Porijeklo imena

• - Kornati se spominju od davnine, ali
• pod razlicitim imenima.
• - Spominjana imena su Crateae ( starorimski
  pisac Plinije Mladi, I. st.)
• Grebena ( bizantski car
  Konstanti Porfinogenet)
• 
  Starorimski Otoci ( državni arhiv u Zadru, XVII.
  st.)
• Krunski
  Otoci ( prema talijanskom Isole Cronate)
• Kornati
  ( prema nekima od lat. corno, rog, a prema
  
• 
  drugima od ilirskog imena Corinthon)

5
Osobitosti Kornata - I.dio

• - Modrina Kornatskog mora dolazi još više do
  izražaja u kontrastu sa bijelo-
• sivim vapnencima od kojih su gradeni svi
  Kornatski otoci.
• - Paralelo prižanje otoka i kopna poznato je u
  svijetu kao dalmatinski tip
• otoka. Kornati su za to tipican primjer.
• - Protežu se usporednos kopnom u cetiri otocna
  niza i tri kanala. Kornatski
• otocni nizovi nazvani su po vodecem otoku u
  svakom nizu
• I. Sitski (Sit)
• II. Žutski (Žut)
• III. Kornatski ( Kornati)
• IV. Piškerski (Piškera)
• - Izmedu spomenutih nizova su kanali
• 
  I. Sidsko - žutski
• 
  II. Žutsko - kornatski
• 
  III. Kornatsko - piškerski

6
Osobitosti Kornata II.dio

• - Kornati su se razmjestili izmedu kopna, mora i
  neba na površini malo vecoj
• od 300 km2 ima ih
  otprilike 150.
• Zašto otprilike?
• - Zato što
  se dosadašnji pisci u njihovu tocnu broju ne
• slažu
  jedan navodi 125, drugi 140, treci 141, cetvrti
• više od
  150, a neki cudak manje od 100.
• 
  Pa tko je u pravu?
• - Svi i
  nitko, jer tocan broj kornatskih otoka, otocica i
• hridi
  ovisi o tome gdje je koji pisac i brojitelj
  povukao
• granicu.

7
Kornati u brojkama

• Prostor obuhvacen Nacionalnim parkom obuhvaca 302
  km2, a izvan parka su otocne skupine Sita i Žuti,
  odnosno kako ih stanovnici Murtera zovu Gornji
  Kornati.
• U prostor Nacionalnog parka ukljucena je velika
  uvala Telašcica s okolnim pojasem na jugoistoku
  Dugog Otoka. Tako Nacionalni park Kornati broji
  109 otoka, otocica i hridi.
• Prosjecna površina kornatskih otoka iznosi samo
  0,42 km2, samo 9 otoka ima površinu vecu od 1
  km2, 76 manju od 1 ha, a neki su manji od 1 ara.
• Kornatski Arhipelag je dug 35 km (19 nautickih
  milja) i širok na najširem mjestu 13 km ( 7
  nautickih milja ).
• Najveci otok je Kornat površine 32,9 km2, po
  kojem je cijela skupina dobila ime. Dug je 29,2
  km i širok 2,4 km. Na njemu se i nalazi najviši
  vrh otocja Veli Vrh 235 m.

8
Karakteristike vremena i klime

• Kao svugdje na istocnom Jadranu, tako i na
  Kornatima obilježja vremenu daju suncanost,
  vjetrovitost i maritimnost.
• Bura i Jugo glavni su vjetrovi i nosioci tipova
  vremena u zimskom djelu godine, dok je Maestral
  glasnik suncana i stabilna ljetna vremena.
• Na Kornatima su glavni tipovi vremena slijedeci
• Tip trajnog juga
• Tip trajne bure
• Tip
  promjenjivog vlažnog vremena
• 
  Tip promjenjivog suncanog vremena
• 
  Tip stalno suncanog vremena
• Prosjek godišnje kolicine padalina je 850 mm/m2.
• Prosjek temperature u sijecnju je 7 C, a u
  srpnju 24 C.

9
Kamen, raslinje i životinje Kornata

• Na Kornatima, iako ima samo 5 obradive površine,
  ima biljaka. Tu rastu masline, smokve, crnika,
  dok vinova loza uspijeva samo u zaklonjenijim
  predjelima podalje od mora i na plodnijem tlu.
• Od biljnih zajednica imamo zajednice kadulje,
  smilja i kovilja, kojima svoj opstanak zahvaljuju
  i mnoge košnice pcela na Kornatima.
• Botanicari su izbrojili na ovim otocima oko 200
  biljnih vrsta u 20 biljnih zajednica.
• Fauna Kornata je poput raslinja oskudna ali je
  vrlo zanimljiva. Tu obitava desetak vrsta puževa,
  17 vrsta stonoga, oko 70 vrsta leptira, neki
  vodozemci (gatalinka, zelena gubavica), gmazovi
  (gušter, bjelouška) pa i neke zvjerke (kuna) i
  glodavci ( puh, miš).
• Od ptica, koje prelijecu Kornate poznatije su i
  brojnije siva vrana, vrabac, planinska ševa, crni
  kos, sova ušara i dr.
• Posebno je karakteristican galeb klaukovac koji
  je najbrojniji te na mnogim osamljenim mjestima
  stvara velike kolonije i liježe jaja.
• Morske životne zajednice mnogo su razvijenije i
  bogatije od kopnenih. Tu žive mnoge vrste alga,
  koralja, spužava itd. . Od riba u najvecem broju
  su zastupljeni zubatac, škarpina, ušata, lubin i
  dr. sitnija riba.

10
(No Transcript)
11
(No Transcript)
12
(No Transcript)
13
(No Transcript)
14
(No Transcript)
15
Nacionalni park Kornati

• Zaštita Kornata bio je osnovni motiv koji je
  potaknuo osnivanje Nacionalnog parka. On je
  osnovan 1980.g., no 1986.g. Promjenjene su
  granice tako da je dio Dugog Otoka s uvalom
  Telašcicom izuzet i proglašen Parkom prirode s
  blažim režimom zaštite ( dozvoljen lov ).
• Da bi se ocuvale prirodne vrijednosti odredena su
  dva pojasa zaštite u samom Nacionalnom parku i
  dva u širem okolnom pojasu.
• U prvu zonu zaštite spadaju svi otoci vanjskog
  niza, a u drugu otok Kornat s otocicima u njegovu
  nizu.

16
Kornati danas

• Bez obzira na granice Nacionalnog parka na
  Kornatsku otocnu skupinu treba gledati kao na
  jedinstven otocni morski prostor odgovarajuceg
  ekosustava.
• Kornati kao cjelina pružaju velike mogucnosti
  turizma, turistima je dostupno citavo Kornatsko
  podrucje osim otocica Purara, gdje znanstvenici
  proucavaju floru i faunu bez ljudske prisutnosti.
• Kampirati se može u uvali Kravljacica na otoku
  Kornatu, na Piškeri i na Levrnaki, no problem je
  u tome što nema vode niti struje.
• Dolazak na Kornate moguce je ostvariti na
  slijedeca tri nacina
• brodom koji skuplja smece, ali
  samo u sezoni
• brodom za opskrbu (
  minimarket)
• po dogovoru sa
  lokalnim ribarima
• ili pomocu
  vlastitog plovila

17
Prilog - slike
18
(No Transcript)
19
(No Transcript)
20
(No Transcript)
21
(No Transcript)
22
(No Transcript)
23
(No Transcript)
24
(No Transcript)
25
(No Transcript)
26
(No Transcript)
27
(No Transcript)
28
(No Transcript)
29
(No Transcript)
30
(No Transcript)
31
(No Transcript)
32
Pitanja ?