OTVORENO

1

• OTVORENO
• GOSPODARSTVO

2
Otvorenost na tržištu dobara i financijskim
tržištima
3
Otvorenost ima tri razlicite dimenzije

• Otvorenost na tržištu dobara mogucnost
  potrošaca i proizvodaca da izaberu izmedu domacih
  i inozemnih dobara
• Otvorenost na financijskim tržištima mogucnost
  financijskih investitora da izaberu izmedu domace
  financijske imovine i inozemne financijske
  imovine
• Otvorenost na tržištu proizvodnih faktora
  mogucnost poduzeca da izaberu gdje ce locirati
  svoju proizvodnju, kao i mogucnost radnika da
  izaberu gdje ce raditi

4
Otvorenost na tržištu dobaraIzvoz i uvoz

• Obujam trgovine s inozemstvom nije nužno dobra
  mjera otvorenosti ? mnogi sektori mogu biti
  izloženi stranoj konkurenciji bez da se ucinci te
  konkurencije odraze u visokom uvozu svojom
  konkurentnošcu i održavanjem cijena dovoljno
  niskim,ovi sektori mogu odražavati svoj udio na
  domacem tržištu i sprjecavati uvoz.
• Bolji indeks otvorenosti je udio koji u ukupnom
  domacem proizvodu imaju razmjenjiva dobra,
  odnosno dobra koja konkuriraju stranim dobrima,
  bilo na domacem, bilo na stranim tržištima.

5
Udjeli izvoza u BDP-u za odabrane zemlje OECD-a, 2003. Udjeli izvoza u BDP-u za odabrane zemlje OECD-a, 2003. Udjeli izvoza u BDP-u za odabrane zemlje OECD-a, 2003. Udjeli izvoza u BDP-u za odabrane zemlje OECD-a, 2003. Udjeli izvoza u BDP-u za odabrane zemlje OECD-a, 2003.
Zemlja Udio izvoza () Udio izvoza () Zemlja Udio izvoza () Udio izvoza ()
SAD 10 Švicarskad 42
Japan 12 Austrija 51
Njemacka 36 Nizozemska 62
Velika Britanija 25 Belgija 79

• Glavni faktori iza razlika u udjelu izvoza u
  BDP-u izmedu zemalja su geografija i velicina.
• Zemlje mogu imati veci udio izvoza od vrijednosti
  njihovog BDP-a iz razloga što izvoz i uvoz mogu
  ukljucivati izvoz i uvoz intermedijarnih dobara.

6
Izbor izmedu domacih i inozemnih dobara

• Kljucan faktor u odluci da li kupiti domace ili
  strane proizvode jest relativna cijena inozemnih
  dobara u odnosu prema domacim dobrima.
• ? relativna cijena realan tecaj
• Kako se dolazi do realnog tecaja?

7
Nominalni devizni tecaj

• Nominalni tecaj izmedu dvije valute može se
  izraziti na jedan od slijedeca dva nacina
• Kao cijena domace valute izražena u terminima
  strane valute (npr. dolar je domaca valuta onda
  je 1 0,66)
• Kao cijena strane valute izražena u terminima
  domace valute (npr. 1 1,5)
• Napomena U 3. izdanju knjige O. Blanchard
  nominalni tecaj definira kao cijenu strane valute
  izraženu u terminima domace valute.

8
Promjene tecaja

• nominalna aprecijacija rast domace valute
  izražene u terminima strane valute.
• ? aprecijacija odgovara smanjenju tecaja E
• nominalna deprecijacija smanjenje cijene domace
  valute izražene u terminima strane valute
• deprecijacija odgovara rastu tecaja E
• kod fiksnog tecaja
• smanjenje tecaja naziva se revalvacija
• porast tecaja devalvacija

9
Od nominalnih do realnih tecajeva

• Konstrukcija realnog tecaja, prema knjizi, 4.
  izdanje

Realni tecaj je relativna cijena stranih dobara
izražena u terminima domacih dobara. Jednak je
nominalnom tecaju pomnoženom s inozemnom razinom
cijena i podijeljen s domacom razinom cijena
prema knjizi 3. izdanje
e EP/P (3. izdanje)

• P cijena americke robe u dolarima
• P cijena britanske robe u funtama

10
Od nominalnih do realnih tecajeva

• Realni se tecajevi takoder mijenjaju s vremenom,
  ako i nominalni.
• porast relativne cijene domacih dobara izražene u
  terminima inozemnih dobara zove se realna
  aprecijacija ? odgovara smanjenju tecaja
• smanjenje relativne cijene domacih dobara
  izražene u terminima inozemnih dobara zove se
  realna deprecijacija ? odgovara porastu realnog
  tecaja
• Multilateralni realni tecaj, ili skraceno receno,
  realni tecaj, je ponderirani prosjek bilateralnih
  realnih tecajeva, s time da se kao ponder za
  svaku zemlju uzima njezin udio u trgovini.

11
Otvorenost na financijskom tržištu

• Otvorenost na financijskom tržištu omogucava
  financijskim ulagacima da drže i domacu i
  inozemnu imovinu, da diverzificiraju svoj
  portfelj, da špekuliraju na kretanja inozemnih
  kamatnih stopa u usporedbi s domacim kamatnim
  stopama, da špekuliraju na kretanja tecajeva.
• Implikacije za zemlju kao cjelinu
• vanjskotrgovinski deficit ili vanjskotrgovinski
  suficit
• ako ima vanjskotrgovinski deficit znaci da od
  ostatka svijeta kupuje više nego što prodaje
  ostatku svijeta ? kako bi platila razliku izmedu
  onoga što kupi i onoga što proda, zemlja mora
  posuditi od ostatka svijeta, a posuduje tako što
  inozemnim financijskim investitorima cini
  privlacnima da povecaju držanje domace imovine,
  odnosno da posude toj zemlji.

12
Platna bilanca
Platna bilanca SAD-a, 2003, u milijardama Platna bilanca SAD-a, 2003, u milijardama Platna bilanca SAD-a, 2003, u milijardama Platna bilanca SAD-a, 2003, u milijardama Platna bilanca SAD-a, 2003, u milijardama
Tekuci racun Tekuci racun Tekuci racun Tekuci racun Tekuci racun
Izvoz 1,018
Uvoz 1,508
Vanjskotrgovinski saldo (deficit ?) (1) -490
Primljeni dohodak od investicija 275
Placeni dohodak od investicija 258
Neto dohodak od investicija (2) 17
Neto primljeni transferi (3) -68
Saldo tekuceg racuna (deficit -) (1) (2) (3) -541
Kapitalni racun
Porast americke imovine koju drže nerezidenti (4) 856
Porast inozemne imovine koju drže americki rezidenti (5) 277
Saldo kapitalnog racuna (deficit -) (4) ? (5) 579
Statisticka nepodudarnost -38
13
Izbor izmedu domace i inozemne imovine

• Odluke o tome investirati u inozemstvo ili
  tuzemstvo, ne ovisi samo o kamatnim stopama, nego
  i o tome u kojem smjeru ocekujete da ce se u
  buducnosti kretati tecaj
• Nepokriveni kamatni paritet, ili skraceno,
  kamatni paritet, je arbitražni uvjet prema kojemu
  ocekivane stope povrata na domace i inozemne
  obveznice moraju biti jednake kada se izraze u
  domacoj valuti.
• prema kamatnom paritetu domaca kamatna stopa
  približno je jednaka inozemnoj kamatnoj stopi
  uvecanu za ocekivanu stopu deprecijacije domace
  valute.

14
Tržište dobara u otvorenom gospodarstvu
15
Potražnja za domacim dobrima

• Sada treba razlikovati domacu potražnju za
  dobrima i potražnju za domacim dobrima iz razloga
  što
• se dio domace potražnje odnosi na inozemna dobra,
  a
• dio potražnje za domacim dobrima potjece od
  stranaca
• Z C I G eIM X
• sada se mora oduzeti uvoz (potrebno je izraziti
  vrijednost uvoza u jedinicama domacih dobara ?eIM
  )
• mora se dodati i izvoz tj. potražnju za domacim
  dobrima koja potjece iz inozemstva

16
Odrednice C, I, i G

• domaca potražnja

• Realni tecaj utjece na sastav osobne potrošnje,
  ali ne utjece na ukupnu razinu potrošnje.

17
Odrednice uvoza

• Kolicina uvoza ovisi o dohotku (ili ekvivalentno,
  o domacem proizvodu) Y, i realnog tecaja, e

(, -)

• Povecanje domaceg proizvoda, Y, dovodi do
  povecanja uvoza, IM.
• Povecanje realnog tecaja, e , dovodi do smanjenja
  uvoza, IM.

18
Odrednice izvoza
(, )

• Povecanje inozemnog proizvoda dovodi do rasta
  inozemne potražnje za svim dobrima, od kojih se
  dio odnosi i na naša domaca dobra, što rezultira
  rastom izvoza naše zemlje
• Povecanje realnog tecaja, tj. porast relativne
  cijene inozemnih dobara izražene u terminima
  domacih dobara, cini domaca dobra atraktivnijim u
  usporedbi s inozemnim dobrima, što uzrokuje rast
  izvoza.

19
Potražnja za domacim dobrima i neto-izvoz
Domaca potražnja za dobrima je rastuca funkcija
dohotka. Potražnja za domacim dobrima je dobivena
oduzimanjem vrijednosti uvoza od domace potražnje
te zatim dodavanjem izvoza.
Domaca potražnja
Uvoz (eIM)
20
Potražnja za domacim dobrima i neto-izvoz

• Vanjskotrgovinski saldo je opadajuca funkcija
  domaceg proizvoda

21
Ravnotežni domaci proizvod i vanjskotrgovinska
bilanca

• Y Z
• za ravnotežu na tržištu dobara potrebno je da
  domaci proizvod bude jednak potražnji za domacim
  dobrima

22
Ravnotežni domaci proizvod i neto-izvoz

• Tržište dobara je u ravnoteži kada je proizvodnja
  jednaka potražnji za domacim dobrima.
• Pri ravnotežnoj razini domaceg proizvoda
  vanjskotrgovinska bilanca može biti u suficitu i
  u deficitu.

23
Povecanje potražnje, domace ili inozemne

• Ucinci povecanja državne potrošnje
• porast državne potrošnje dovodi do porasta
  domaceg proizvoda i do vanjskotrgovinskog deficita

24

• Ucinci povecanja inozemne potražnje
• Porast inozemne potražnje dovodi do porasta
  domaceg proizvoda i do vanjskotrgovinskog suficita

25
Koordinacija medu zemljama

• Zajednicko oblikovanje makroekonomskih politika
  kako bi se poboljšala gospodarska situacija u
  dvjema zemljama.
• G7
• U stvarnosti je makroekonomska koordinacija medu
  zemljama vrlo ogranicena

26
Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i domaci
proizvod

• e EP/P
• Uz danu razinu domacih cijena i inozemnih cijena
  nominalna deprecijacija dovodi do realne
  deprecijacije.
• Marshall-Lernerov uvjet
• NX X(Y, e) eIM(Y, e)

27
Marshall-Lernerov uvjet

• Realna deprecijacija, odnosno povecanje realnog
  tecaja e utjece na vanjskotrgovinsku bilancu
  putem tri razlicita kanala
• Izvoz X porast. Realna deprecijacija cini domaca
  dobra relativno jeftinijima u inozemstvu. To
  uzrokuje porast inozemne potražnje za domacim
  dobrima porast domaceg izvoza.
• Uvoz IM, pad. Realna deprecijacija cini inozemna
  dobra relativno skupljim u tuzemstvu. To dovodi
  do prebacivanja domace potražnje na domaca dobra
  i smanjenja kolicine uvoza.
• Relativna cijena inozemnih dobara, e, porast. To
  povecava vrijednost uvoza eIM. Ista kolicina
  uvoza sada više košta (u terminima domacih
  dobara).

28

• Marshall-Lernerov uvjet za dani domaci proizvod,
  realna deprecijacija dovodi do povecanja
  neto-izvoza.
• Deprecijacija dovodi do promjena potražnje,
  inozemne i domace, i to u smjeru domacih dobara.
  Ova promjene potražnje dovodi i do povecanja
  domaceg proizvoda, i do poboljšanja
  vanjskotrgovinske bilance.
• Vlade koje nastoje postici visoku deprecijaciju,
  cesto se moraju suociti sa štrajkovima i nemirima
  na ulicama, jer ljudi reagiraju na znatno više
  cijene uvezenih dobara.

29
Kombiniranje tecajne i fiskalne politike

• Da bi smanjila vanjskotrgovinski deficit bez
  promjene domaceg proizvoda, vlada mora
  istovremeno postici deprecijaciju i smanjiti
  državnu potrošnju.

30
Dinamika J - krivulja

• Realna deprecijacija u pocetku dovodi do
  pogoršanja, a zatim do pogoršanja
  vanjskotrgovinske bilance
• Ekonometrijski dokazi dinamicke veze izmedu
  izvoza, uvoza i realnog tecaja pokazuje da bi u
  svim zemljama OECD-a realna deprecijacija s
  vremenom dovela do poboljšanja u
  vanjskotrgovinskoj bilanci. To vrijeme obicno
  iznosi izmedu 6 mjeseci i jedne godine.

31
Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca

• U ravnoteži vanjskotrgovinski saldo NX mora biti
  jednak štednji privatnoj štednji S i javnoj
  štednji T G umanjenoj za investicije.
• Vanjskotrgovinski suficit mora odgovarati višku
  štednje nad investicijama, a vanjskotrgovinski
  deficit višku investicija nad štednjom.

• Y C I G eIM X
• S Y C T
• S I G T eIM X
• NX X eIM
• NX S (T G) - I

32
Domaci proizvod, kamatna stopa i devizni tecaj

• Do sada je devizni tecaj tretiran kao instrument
  politike koji stoji na raspolaganju vladi.
• Ali devizni tecaj nije instrument politike vec
  je odreden na deviznom tržištu.

33
Ravnoteža na tržištu dobara

, -
, -
,
NX (Y, Y,e) X(Y, e) eIM(Y, e)
Y C(Y-T) I(Y,r) G NX (Y, Y,e)
( ) (, -)
(-, ,)
34

• Potražnja, a time i ravnotežni domaci proizvod
  ovisi o realnoj kamatnoj stopi i realnom deviznom
  tecaju
• Porast kamatne stope dovodi do smanjenja
  investicijske potrošnje, a time i smanjenja
  potražnje za domacim dobrima. To dovodi kroz
  efekt multiplikatora, do smanjenja domaceg
  proizvoda.
• Porast realnog deviznog tecaja realna
  deprecijacija dovodi do pomaka potražnje prema
  domacim dobrima, a time i do porasta neto izvoza.
  To povecanje neto izvoza povecava potražnju za
  domacim dobrima i povecava domaci proizvod.

35

• Uvodenje dvaju pojednostavljenja
• zbog usredotocenosti na kratki rok (IS-LM model)
  pretpostavljeno je da je domaca razina cijena
  dana.
• isto ce se pretpostaviti i za inozemnu razinu
  cijena realni i nominalni tecaj se krecu
  zajedno ? e E i X se može zamijeniti s E u
  prethodnoj jednadžbi
• nema inflacije, niti dane niti ocekivane,
  nominalna i realna kamata su jednake (i r)
• Y C(Y-T) I(Y,i) G NX (Y, Y,E)
  
• ( ) (, -)
  (-, ,)
• domaci proizvod ovisi o nominalnoj kamatnoj stopi
  i nominalnom tecaju

36
Ravnoteža na financijskim tržištima

• odredivanje kamatne stope u IS-LM modelu
• Uvjet 1 u ravnoteži ponuda za novcem mora biti
  jednaka potražnji za novcem

37

• Uvjet 2 (arbitraža)
• Ocekivane stope povrata na domace i inozemne
  obveznice moraju biti jednake. Ekvivalentno,
  domaca kamatna stopa mora biti jednaka inozemnoj
  kamatnoj stopi uvecanoj za ocekivanu stopu
  deprecijacije domace valute.

38

• Odnos izmedu kamatne stope i tecaja utvrden
  kamatnim paritetom
• Niža kamatna stopa dovodi do višeg deviznog
  tecaja deprecijaciju domace valute
• Viša kamatna stopa dovodi do nižeg tecaja
  aprecijaciju domace valute
• Ovdje vrijedi pretpostavka da j etecaj fiksan
  kada se mijenja kamatna stopa, tecaj ostaje
  nepromijenjen aprecijacija danas znaci ocekivanu
  deprecijaciju u buducnosti ocekuje se da ce se
  tecaj vratiti na istu, nepromijenjenu, vrijednost
  u buducnosti.
• relativni porast domace kamatne stope prema
  inozemnoj kamatnoj stopi dovodi do aprecijacije.

39
Tržišta dobara i financijska tržišta promatrana
zajedno

• IS Y C(Y-T) I(Y,i) G NX (Y, Y,(Ee/1
  i i)
• LM M/P YL(i)
• IS krivulja je opadajuceg nagiba porast kamatne
  stope dovodi, direktno i indirektno putem
  deviznog tecaja, do pada potražnje i pada domaceg
  proizvoda.
• LM krivulja je rastuceg nagiba porast dohotka
  povecava potražnju za novcem, što traži rast
  ravnotežne kamatne stope.
• Ravnotežni domaci proizvod i ravnotežna kamatna
  stopa odredeni su sjecištem IS i LM krivulje. Uz
  danu inozemnu kamatnu stopu i ocekivani buduci
  tecaj, ravnotežna kamatne stopa odreduje
  ravnotežni devizni tecaj.

40
IS-LM model u otvorenom gospodarstvu

• Porast kamatne stope smanjuje domaci proizvod,
  direktno i indirektno (kroz devizni tecaj)
  krivulja IS je opadajuceg nagiba. Za danu
  relativnu ponudu novca, rast dohotka povecava
  kamatnu stopu LM krivulja je rastuceg nagiba.

41
Utjecaj ekonomske politike u otvorenom
gospodarstvu

• Utjecaj fiskalne politike u otvorenom
  gospodarstvu
• Utjecaj porasta državne potrošnje Porast državne
  potrošnje dovodi do porasta domaceg proizvoda,
  porasta kamatne stope i aprecijacije

42
Ucinci monetarne politike u otvorenom
gospodarstvuMundell-Flemingov model

• Ucinci restriktivne monetarne politike
  Restriktivna monetarna politika dovodi do pada
  domaceg proizvoda i rasta kamatne stope i
  aprecijacije

43
Fiksni devizni tecaj

• Ucinci fiskalne ekspanzije u okviru fiksnog
  deviznog tecaja
• U okviru fluktuirajuceg tecaja fiskalna
  ekspanzija povecava domaci proizvod s YA na YB,
  u okviru fiksnog tecaja raste s YA na YC

44
Tecajni režimi
45
Fiksni tecajevi i prilagodba realnog tecaja u
srednjem roku

• U kratkom roku oštri je kontrast izmedu ponašanja
  gospodarstva u uvjetima fluktuirajuceg tecaja i u
  uvjetima fiksnog tecaja
• U uvjetima fluktuirajuceg tecaja, zemlja koja je
  morala postici realnu deprecijaciju na primjer,
  kako bi smanjila svoj vanjskotrgovinski deficit
  ili izašla iz recesije mogla je to uciniti
  korištenjem monetarne politike kako bi smanjila
  kamatnu stopu i povecala tecaj (postigla
  deprecijaciju).
• U uvjetima fiksnog tecaja, zemlja je izgubila oba
  ta instrumenta po definiciji, njezin nominalni
  tecaj je bio fiksiran, i zbog toga se nije mogao
  prilagoditi. A fiksni tecaj i uvjet kamatnog
  pariteta znacili su da zemlje ne može prilagoditi
  svoju kamatnu stopu domaca kamatna stopa morala
  je ostati jednaka inozemnoj kamatnoj stopi.

46

• U srednjem roku, gospodarstvo dostiže isti realni
  tecaj i istu razinu domaceg proizvoda bez obzira
  djeluje li u uvjetima fiksnog ili fluktuirajuceg
  tecaja.
• Postoje dva nacina kako se realni tecaj može
  prilagoditi
• Promjenom nominalnog tecaja, E to se može
  uciniti samo u okviru fluktuirajuceg tecaja.
  (Inozemna razina cijena, P i domaca razina
  cijena, P, u kratkom roku se ne mijenjaju, pa je
  to jedini nacin prilagodbe realnog tecaja u
  kratkom roku)
• Promjenom domace razine cijena, P, u odnosu na
  inozemnu razinu cijena, P, u srednjem roku, ova
  je mogucnost na raspolaganju i zemljama koje
  djeluju u uvjetima fiksnog (nominalnog) tecaja. U
  uvjetima fiksnog tecaja do prilagodbe dolazi
  putem razine cijena umjesto putem nominalnog
  tecaja.

47
Agregatna potražnja u uvjetima fiksnog tecaja

• U otvorenom gospodarstvu s fiksnim tecajem,
  ravnotežni domaci proizvod (razina domaceg
  proizvoda odredena ravnotežom na tržištu dobara,
  financijskim tržištima i deviznom tržištu) ovisi
  o
• Državnoj potrošnji, G i porezima, T. Porast
  državne potrošnje povecava domaci proizvod, kao i
  smanjenje poreza.
• Inozemnoj kamatnoj stopi , i , minus ocekivana
  inflacija, pe. Porast inozemne nominalne kamatne
  stope zahtijeva paralelan rast domace nominalne
  kamatne stope. Uz danu ocekivanu inflaciju,
  porast domace nominalne kamatne stope uzrokuje
  rast realne kamatne stope, i zbog toga smanjenje
  potražnje i domaceg proizvoda.
• Inozemnom proizvodu, Y. Porast inozemnog
  proizvoda povecava izvoz, i zbog toga povecava
  neto izvoz. Porast neto izoza povecava domaci
  proizvod.
• Realnom tecaju, e. Porast realnog tecaja, odnosno
  realna deprecijacija, uzrokuje rast neto izvoza,
  pa tako i rast domaceg proizvoda.

48

• Kao i u zatvorenom gospodarstvu relacija
  agregatne potražnje pokazuje negativan odnos
  izmedu domaceg proizvoda i razine cijena, ali je
  kanal znatno drugaciji
• U zatvorenom gospodarstvu razina cijena utjece na
  domaci proizvod kroz ucinak na realnu kolicinu
  novca, a time i kamatnu stopu.
• U otvorenom gospodarstvu u uvjetima fiksnog
  tecaja kamatna stopa je fiksna vezana je
  inozemnom kamatnom stopom. Razina cijena djeluje
  na domaci proizvod putem ucinka na realni tecaj.
  Porast domace razine cijena uzrokuje realnu
  aprecijaciju što dovodi do smanjenja neto izvoza
  i smanjenja potražnje, a time i smanjenje domaceg
  proizvoda. Porast razine cijena cini domaca dobra
  skupljima i zbog toga smanjuje potražnju za
  domacim dobrima, a zatim smanjuje i domaci
  proizvod.

49
Ravnoteža u kratkom i u srednjem roku

• Porast razine cijena uzrokuje realnu aprecijaciju
  i smanjenje domaceg proizvoda. Krivulja agregatne
  potražnje ima negativan nagib.Porast domaceg
  proizvoda uzrokuje porast razine cijena. Krivulja
  agregatne ponude je nagnuta prema gore.

50

• Agregatna ponuda se tijekom vremena pomice prema
  dolje uzrokujuci smanjenje razine cijena, realnu
  deprecijaciju i rast domaceg proizvoda. Proces
  završava kada se domaci proizvod vrati na svoju
  prirodnu razinu.

51
Izbor izmedu tecajnih režima

• Cini se da je s makroekonomskog gledišta,
  fluktuirajuci tecajevi su poželjniji, s dvije
  iznimke
• Konsenzus je kako slijedi fluktuirajuci tecajevi
  su poželjniji, s dvije iznimke
• Kada je skupina zemalja vec cvrsto integrirana, u
  tom slucaju je zajednicka valuta možda pravo
  rješenje.
• Kada se ne može vjerovati središnjoj banci da ce
  voditi razumnu monetarnu politiku u uvjetima
  fluktuirajuceg tecaja poput dolarizacije ili
  valutnog odbora, može osigurati rješenje.

52
Optimalno valutno podrucje

• Da bi zemlje tvorile optimalno valutno podrucje
  moraju zadovoljiti jedan od dva uvjeta
• Zemlje moraju biti izložene istim šokovima
• Ukoliko su zemlje izložene razlicitim šokovima,
  moraju imati visoku mobilnost faktora.