GLOBALNE PROMJENE I PROMJENE NA FINANSIJSKIM TR

1
GLOBALNE PROMJENE I PROMJENE NA FINANSIJSKIM
TRŽIŠTIMA UTICAJ NA PRIVREDNI RAZVOJ I RAZVOJ
FINANSIJSKIH TRŽIŠTA
Prezentant MERSUD FERIZOVIC
2
PROMJENE U OKRUŽENJU
tehnološke promjene -brža i bolja
komunikacija -brži i bolji transport -sve više
informacionih veza koje povezuju ljude
medunarodne ekonomske Integracije -manje
tarige-GATT -valute povezane fluktuirajucim
kursom -globalni tokovi kapitala
pad komunistickih i socijalistickih
režima -sve više zemalja povezanih sa
kapitalistickim sistemom -više privatizacije
sazrijevanje tržišta u razvijenim Zemljama -spori
ji domaci rast -agresivniji izvoznici -manje
intervencije države
GLOBALIZACIJA TRŽIŠTA I EKONOMIJE
više prijetnji -veca konkurencija -povecana
brzina
više prilika -veca tržišta -manje medudržavnih
barijera
više znacajnih promjena u organizacijama
transformacija cilj izbjeci prijetnje i /
ili iskoristiti šanse. transformacije su
reinžinjering, restrukturiranje, programi
kvaliteta , integracije i akvizicije, promjene
kulture, te ostale strateške promjene
3
Najznacajniji tipovi procesa globalizacije

• Pod djelovanjem tržišnih zakona, medunarodnih
  ekonomskih organizacija i ustanova, te
  medunarodnih multinacionalnih kompanija, sa
  snažnim poticajima kroz razvoj tehnologije u
  oblasti informatike i komunikacija, provodi se
  ekonomska globalizacija, kao jedan prirodan,
  nužan proces rasta medunarodnih tokova roba i
  kapitala.
• Finansijska globalizacija se može definirati
  kao integracija lokalnog finansijskog sistema
  države sa medunarodnim finansijskim tržištima i
  institucijama, pa kao takva zahtjeva odredenu
  liberalizaciju domaceg finansijskog sektora i
  kapitalnih transakcija.

4
OSNOVE NA KOJIMA POCIVAJU GLAVNI TOKOVI
EKONOMSKIH INTEGRACIJA

• Glavni tokovi ekonomskih intergracija
  medunarodni tokovi roba i medunarodni tokovi
  kapitala, te njihov rast pocivaju na
• potrebama i njihovom rastu u zemljama
• razlikama izmedu domace potrošnje i proizvodnje,
• razlikama izmedu investicija i štednje,
• politikama zemalja u vezi sa a, b i c.

5
TOK PROMJENA NA SAVREMENOJ FINANSIJSKOJ SCENI
6
ATRBUTI FINANSIJSKE SADAŠNJICE

• internacionalizacija
• finansijska tržišta su sve organizovanija i
  transparentnija
• postoji mogucnost brzog pokretanja novca i
  informacija
• postoji mogucnost istovremenih transakcija na
  svim glavnim novcanim tržištima, tržištima
  kapitala
• snažan razvoj finansijskih centara, golema
  ekspanziona snaga pojedinih epicentara, u prvom
  redu SAD
• astronomski iznosi prometa ( oni izražavaju
  brojne operacije finansijskog posredovanja)

7
ATRBUTI FINANSIJSKE SADAŠNJICE - 2

• stalni proces stupanja u finansijske odnose,
• razvoj finansijskog posredovanja (finansijska
  tržišta su ambijent djelovanja posrednika, razvoj
  i diverzifikacija motiva razlicitih subjekata,
• raznovrsnost i stalan rast finansijskih
  transakcija,
• proces mutacija je izvanredno brz,
• promet na sekundarnim tržištima je enormno veci
  od primarnih,
• najorganizovaniji oblik finansijskih tržišta je
  berza, na koji se stavlja i najveci naglasak i
  odvlaci pažnja sa drugih segmenata finansijskog
  sistema

8
BROJNE PROMJENE NA FT

• Brojne promjene na savremenim konfiguracijama FT
  vezane su pored internacionalizacije za
• sekuritizaciju,
• deregulaciju i
• konglomerizaciju.
• Silovita sekuritizacija gotovo svih dugovanja i
  potraživanja stvorila je novi finansijski
  ambijent.
• Operacije na globalnim tržištima moguce su uz
  odredenu finansijsku liberalizaciju i
  deregulaciju.

9
PROMJENE NA FT I NOVI PRISTUPI U UPRAVLJANJU

• Promjene na finansijskim tržištima dovele su do
  novih pristupa u upravljanju
• finansijama,
• rizicima,
• pa posljedicno tome u svoj povezanosti
  ukupnog razvoja, razvoja upravljanja sa
  finansijama, razvoja tržišta i instrumenata,
• razvijaju se i snaže brojni finansijski
  posrednici.
• Posebno upecatljivi podaci se mogu iznijeti za
  razvoj fondova za upravljanje ulaganjima i
  upravljanja sa rizicima.

10
PERIDIZACIJA PROMJENA U BANKARSTVU

• Promjene u svijetu, posebno vezane za bankarsko
  poslovanje mogli bismo periodizirati na slijedece
  znacajne periode
• period svjetske ekonomske krize od 1929 do 33
  godine, te
• svjetske finansijske i ekonomske krize do
  sedamdesetih godina prošlog vijeca,
• sedamdesete,
• osamdmesete i
• devedesete godine prošlog vijeka do danas.

11
POTREBA I CILJEVI UPRAVLJANJA SA RIZICIMA

• Sve promjene u krajnjem namecu potrebu
  upravljanja rizikom.
• upravljanje rizicima i prinosima osnovna funkcija
  u bankarstvu

• Ciljevi upravljanja rizikom u organizaciji, pa
  tako i bankarskoj organizaciji, su dvostruki i
  odnosni na
• poboljšanje finansijskog poslovanja, te
• osiguranje da institucija ne pretrpi
  neprihvatljive gubitke.

12
RIZIK - PONOVNO PODSJECANJE

• stara kineska mudrost
• rizik je opasnost, ali i
• mogucnost.

13
RAZLOZI STRUKTURALNIH PROMJENA FS

• glavni razlozi strukturnih promjena finansijskog
  sektora
• finansijske deregulacije
• i
• tehnološke promjene.

14
MANIFESTIRANJE STRUKTURALNIH PROMJENA FS

• Znacajne strukturne promjene finan. sektora se
  manifestiraju kroz
• konsolidaciju unutar i izmedu pojedinih FT,
• sve vece prekogranicne tokove finansijskih
  usluga,
• pojavu sasvim novih finansijskih proizvoda,
• redefiniciju uloga ponudaca finansijskih usluga,
  te pojavu novih tokova distribucije ukljucujuci i
  e-financije.

15
KRIZE, FINANSIJSKE KRIZE I PROMJENJENI USLOVI
GLOBALNOG OKRUŽENJA

• Kriza je ogledalo nesklada.
• Zbog promjenjenih uslova u globalnom okruženju
  (snažna, necuvena globalizacije a FS ima i igra
  jednu historijsku, široku ulogu u ukupnoj
  ekonomskoj aktivnosti zemalja ) sadašnja
  finansijska kriza razvija se i
• brže i
• drugacije
• od drugih velikih kriza koje su pogodile posebno
  razvijene zemlje u skorijem vremenu.

16
PREGLED GLAVNIH FINANSIJSKIH KRIZA OD 1980 GODINE

• u periodu od posljednjih 40 godina zabilježeno je
  125 sistemskih bankarskih kriza

17
RAZUMIJEVANJE UZROCNOSTI KRIZA PREDUSLOV JE
ISPRAVNE POLITIKE

• Finansijski sistem je kao pokretna traka, kojom,
  zapravo pomocu koje, privrede funkcioniraju, pa
  ako je FS djelomicno zaustavljen, blokiran ili
  bez prijašnje snage, kao što je to pocetkom
  krize, onda ekonomije ne mogu raditi normalno.
• Ako je finansijska kriza jedan pocetni šok koji
  odreduje ulazak u recesiju zasigurno je da
  postoje i drugi faktori koji jesu i mogu biti
  više važni u produžavanju recesije. Razumijevanje
  uzrocnosti je, dakle, preduslov je za ispravne
  politike.
• Vlade država su intervenirale brzo i pripremale
  svoje obuhvatne programe za ublažavanje
  posljedica finansijske krize i programe za
  podizanje ekonomske aktivnosti zemalja.

18
PRIVREDNI I FINANSIJSKI SISTEM

• Osnovni cilj privrednog sistema je ostvariti
  maksimalnu efikasnost.
• S time u vezi se istice efikasnost korištenja
  raspoloživih resursa, odnosno definisanje uslova
  za ostvarivanje optimalne alokacije resursa, te
  potom usmjeravanja privrednog razvoja i
  koordiniranja privredne aktivnosti.
• Kljucno je i razvijanje sistema finansiranja
  procesa reprodukcije.
• Finansijski sistem je dinamican sistem, koji je u
  korelacionoj vezi sa realnim sektorom.

19
POKAZATELJI RAZVIJENOSTI NACIONALNE PRIVREDE

• Nedovoljna efikasnost finansijskog mehanizma
  otežava
• finansiranje proširene reprodukcije kao i
• funkcioniranje ukupnog privrednog sistema.

• Mjerodavni pokazatelji razvijenosti nacionalne
  privrede i njene ukljucenosti u savremene
  svjetske ekonomske tokove su
• razvijenost finansijskog sektora,
• njegova dinamika,
• stabilnost i
• dubina.

20
PRIVREDNI RAZVOJ I KLJUCNI PROBLEMI ZA RJEŠAVANJE

• Privredni razvoj je dinamicki proces povecanja
  stepena zadovoljenja ljudskih potreba.
• Privredni razvoj je zapravo proces dugorocnog
  rasta domaceg proizvoda .
• Cetiri kljucna problema koja treba da rješi
  politika privrednog razvoja, a to su
• akumulacija fizickog kapitala,
• promjena privredne strukture,
• vanjska trgovina ( otvorenost privrede ),
• uloga države i tržišta u procesu privrednog
  razvoja.

21
PROMJENE I KLJUCNI FAKTOR U PROMJENAMA

• promjene donose probleme koje treba rješavati
• Preduzetništvo treba da postane
• pokretacka snaga privrednog sistema,
• kljucni faktor u promjenama, restrukturiranjima,
• izražavano kroz nove strategije, nove oblike
• komuniciranja, nove poslovne incijative,
• restrukturiranje kompanija, ali isto tako da bude
• tolerirano i poticano od okruženja.
• Razvoj naše civilizacije rezultira iz mnoštva
  preduzetnickih poduhvata.

22
ZAKLJUCNA RAZMATRANJA

• Globalizacija je u smislu povezivanja privrednog
  i kulturnog života diljem svijeta daleko od onog
  što je bilo prije.
• Jaz izmedu bogatih i siromašnih zemalja znatno se
  proširio sa tendencijom daljeg proširenja. I
  ekološki i tehnološki rizici su umnoženi.
• Globalizacija ne može biti videna samo kao
  primarno lice imperijalizma.
• Doseg i moc multinacionalnih kompanija, cini se,
  znatna, ali ni one, a ni pojedine nacionalne
  vlade, nemaju kontrolu nad makroekonomskim
  snagama onako kako bi to htjeli.

23
ZAKLJUCNA RAZMATRANJA -2

• Ekonomska i finansijska globalizacija su samo
  neki od tipova globalizacije.
• Svjedoci smo odvijanja procesa koji dovode do
  promjena, promjena koje donose prilike i
  prijetnje, promjena kojima se trebamo
  prilagodavati, a nekima pokušati upravljati.
• Nepobitna je cinjenica u postojanju veze izmedu
  privrednog sistema i finansijskog sistema i
  potrebi postizanja makroekonomske stabilnosti.

24
ZAKLJUCNA RAZMATRANJA -3

• Nije osnovni cilj društava samo opstanak, nego
  napredovanje, koje mora biti uskladeno. Društva
  opstaju ako se razvijaju, a razvoj nije moguce
  ostvariti bez inovacija koje se mogu dostizati
  samo putem investicija u obrazovanje, u znanje.
• Odgovornosti su Vlada država da osiguravaju
  uravnotežen razvoj.
• Promjene u okruženju otvorile su izazove na dva
  sektora, i privrednom i finansijskom.

25
HVALA NA PAŽNJI