Morske biljke i

1
Morske biljke i životinje

• PETAR GALOVIC

2
Morski sisavci

• Naziv morski sisavci se koristi za sve sisavce
  koji su se ponovo prilagodili životu u vodi
  odnosno moru. Njihovi su preci bili sisavci koji
  su živjeli na kopnu. U tu skupinu spadaju kitovi,
  tuljani, morževi i morske krave. Dok tuljani i
  morževi još djelomicno žive na kopnu i mogu se
  još njime kretati, kitovi i morske krave to više
  ne mogu. Ove grupe životinja nemaju bliže
  medusobne srodnosti.

3
Voda kao životni okoliš

• More, odnosno voda uopce, je životni okoliš koji
  se znacajno razlikuje od onog na kopnu, a pred
  organizme koji žive u tom okolišu postavlja
  sasvim specificne zahtjeve. To je kod organizama
  koji su tijekom evolucije napustile kopno i
  otišle u more dovelo do razlicitih prilagodbi bez
  kojih život u vodi ne bi bio moguc.
• dupin
• U prilagodavanju životu u vodi najdalje su otišli
  kitovi. I kod njih u cijelosti nedostaju zadnji
  ekstremiteti, a prednje noge su se oblikovale u
  velike peraje oblika vesla. No, razlicito od
  morskih krava, njigove peraje su pokretne samo u
  ramenom zglobu, dok zglobova lakta i zapešca više
  nemaju.

4
Hrana

• Prehrana u moru može se zasnivati na ralicitim
  osnovama. Jednako kao i kod sisavaca koji žive na
  kopnu, i morski sisavci se dijele na biljoždere i
  mesoždere. Morske krave su biljožderi cija hrana
  se sastoji od morskih trava i vlaknastih algi
  koju pasu. Tu hranu usitnjuju krupnim zubima koji
  su upavo tome i namijenjeni.
• Vecina perajara i kitova zubana svojim gubicama
  love ribe i druge morske životinje. Obje grupe
  životinja razvile su jednake šiljaste
  zubeneophodne za držanje lovine, a kod nekih
  vrsta kitova zubana imaju ulogu svojevrsne vrše.
  Neke druge vrste zubana, kao kljunasti kitovi i
  razlicite vrste dupina su se specijalizirali za
  lov na glavonošce, prije svega lignje.

5
Razlozi za promjenu životnog okoliša

• Veliki razlog za promjenu životne sredine,
  odnosno povratak s kopna natrag u more je
  korištenje novog resursa i izbjegavanje
  konkurencije na kopnu. Ovo se odnosi prije svega
  na hranu u moru koju su rani oblici današnjih
  morskih kralježnjaka mogli koristiti bez
  konkurencije. Postepenim prilagodavanjem i
  usvajanjem kljucnih osobina kao što su razvoj
  plivacih kožica, promjena oblika tijela i drugih
  osobina, ove životinje su uspjevale, tijekom
  evolucije neprekidno prodirati dublje i dalje u
  more od svojih konkurenata. Tako su se oblikovali
  prijelazni oblici koji su bili preci današnjih
  stanovnika mora.
• Dobavljeno iz "http//hr.wikipedia.org/w/index.php
  ?titleMorski_sisavcioldid3231213"

6
(No Transcript)
7
(No Transcript)
8
(No Transcript)