Aspekti i nacini neplacanja poreza 1. dio

1
Aspekti i nacini neplacanja poreza1. dio

• Predrag Bejakovic
• Institut za javne financije, Zagreb Hrvatska
• tel [phone] fax [phone]
• e-mail predrag_at_ijf.hr
  www.ijf.hr

2
Ljudi nikada nisu voljeli placati poreze
3
Adam Smith o porezima

• "Ne postoji nikakvo drugo umijece koje države
  tako brzo uce jedne od drugih kao što je to
  uzimanje novca iz džepova svojih gradana".

4

• Prezentacija sadrže sljedece
• Pojašnjenje pojmova
• Zakonito ili nezakonito
• Kako se to radi
• Postoji više nacina varanja na porezima
• Promjena obrasca varanja
• Uzroci porezni sustav
• Dodatni cimbenici
• Skliska granica

5
Neplacanje poreza ima dva aspekta

• Legalno ili prihvatljivo izbjegavanje poreza za
  što u anglosaksonskoj literaturi postoji naziv
  tax avoidance i
• Nelegalno, kažnjivo izbjegavanje poreza, ili
  porezna utaja koja se u istoj literaturi naziva
  tax evasion.

6
Izbjegavanje poreza (tax avoidance)

• Potpuno korištenje svih mogucnosti smanjenja
  porezne obveze koje pruža zakon.
• John Maynard Keynes ga je nazvao jedinim
  intelektualnim poslom koji donosi neku nagradu,
  oznacava promjenu ponašanja pojedinca s ciljem
  smanjenje porezne obveze.

7

• Sudac Learned Hand
• Stalno iznova sudovi govore kako nema nicega
  strašnog u uredivanju poslova na nacin da se
  plate što manji porezi. Svi to rade, i bogati i
  siromašni, i svi rade pravu stvar, jer nitko ne
  mora platiti više nego što mu zakon nalaže... U
  ime morala tražiti više samo je licemjerje.

8
Nezakonito izbjegavanje poreza

• Utaja poreza (tax evasion) predstavlja pak
  neplacanje zakonski utvrdenih poreza. Ako se, na
  primjer, mora placati porez na prodaju odredenog
  proizvoda, a netko iz bilo kojeg razloga proda
  manje, smatra se da je legalno izbjegao poreznu
  obvezu. No ako je državi prijavio manju prodaju
  od one stvarne, tada je ilegalno izbjegao,
  odnosno utajio porez.

9
Postoji više nacina varanja na porezima (I)

• Vodenje dviju skupina knjiga za bilježenje
  poslovne aktivnosti. Jedna skupina služi za
  bilježenje stvarne aktivnosti, a druga za prikaz
  poreznoj administraciji. Neki utajivaci imaju i
  dvije registar blagajne.
• Rad na crno za gotovinu. Naravno, nije ilegalno
  raditi još jedan posao. No cesto se takav rad
  placa gotovinom, a ne cekom. Tako nema zakonskog
  traga transakcije, a dohodak nije prijavljen
  poreznim vlastima.

10
Postoji više nacina varanja na porezima (II)

• Trampa, npr. Ja cu popraviti tvoj automobil ako
  mi popraviš vodo-kotlic. Iako dobijete placu u
  naturi, a ne u novcu, ipak je rijec o zakonski
  oporezivoj transakciji. No takav se dohodak
  malokad prijavljuje.
• Poslovanje s gotovinom. Porezne vlasti teško mogu
  uci u trag placanjima proizvoda i usluga
  gotovinom.

11
Promjena obrasca varanja

• Nekoc se nezakonito izbjegavanje poreza obicno
  pripisivalo milijunašima koji su skrivali svoj
  kapital u švicarskim bankama.
• Sadašnji je utajivac više majstor koji se bavi
  raznim popravcima i ciji dohodak od neslužbenog
  rada nije prijavljen poreznim vlastima, ili pak
  roditelj koji utaji placanje poreza na nadnice
  dadilji svoje djece.

12
UZROCI POREZNI SUSTAV

• Može se pretpostaviti da varanje raste kada
  granicne porezne stope rastu zato što se s vecom
  vrijednosti dohotka povecava granicna korist
  varanja.

13
VISOKI POREZNI TERET I

• Ruska je porezna politika da svakog pojedinca,
  svakog pojedinog poduzetnika, svakog pojedinog
  biznismena ucini kriminalcem. Na svaku zaradenu
  rublju od 100 kopejki, ako imate srece platit
  cete 92 kopejke poreza (ruski politicar Alexander
  Lebed).

14
GRANICNE STOPE

• Ekonometrijskim modelom ustvrdio da se iznos
  neprijavljenog dohotka povecava s granicnim
  poreznim stopama.
• Varanje se smanjuje kada se vjerojatnost
  otkrivanja povecava, te kada granicne stope kazni
  rastu.

15
DODATNI CIMBENICI (I)
Psihicki trošak varanja - Jednostavno receno,
nezakonito izbjegavanje poreza može uciniti da se
ljudi osjecaju krivima. Jedan od nacina da se taj
fenomen modelira jest da se psihicki trošak
nadoda granicnom trošku. Za neke vrlo poštene
ljude psihicki je trošak tako velik da oni ne bi
varali cak ni da je ocekivana granicna kazna
jednaka nuli.
16
DODATNI CIMBENICI (II)

• Nesklonost prema riziku - U mjeri u kojoj su
  pojedinci neskloni riziku, može se izmijeniti
  njihova odluka da se ukljuce u ono što je zapravo
  kockanje.
• Izbor posla - U stvarnosti porezni sustav može
  utjecati na sate rada i odluke o tipu posla. Na
  primjer, visoke granicne porezne stope mogu
  potaknuti ljude da izaberu ono zaposlenje koje
  osigurava velike mogucnosti nezakonitog
  izbjegavanja poreza.

17
SKLISKA GRANICA

• Granica izmedu poreznog izbjegavanja i porezne
  utaje vrlo je krhka, te porezno izbjegavanje vrlo
  lagano, gotovo nevidljivo može prijeci u poreznu
  utaju.
• Država pokušava na razlicite nacine smanjiti
  njezino znacenje, no u tom poslu cesto je
  neuvjerljiva. U pristupu poreznoj utaji i
  poreznom izbjegavanju država ima tešku zadacu
  odluciti izmedu viših poreznih prihoda i
  socijalnog mira koji osigurava skrivena, siva
  ekonomija.

18
Porezna utaja u povijesti - 2. dio

• Porezna utaja nije nova pojava, vec je
  vjerojatno najstarije zanimanje na svijetu
  usprkos tvrdnjama da su to dame za zabavu. Nije
  postojala civilizacija koja nije oporezivala, pa
  vjerojatno ne postoje porezi koje se nije
  pokušalo utajiti.
• U Rotterdamu u ulici Parllaan 14-16 smješten je
  jedinstveni muzej pod nazivom Muzej oporezivanja
  profesora Van der Poel.
• Za vrijeme Napoleonovih ratova, Napoleon je dao u
  Dunkirku izgraditi posebne dokove i molove za
  prihvacanje onih koji su krijumcarili u
  Britaniju.

19
Porezi su gorivo koje pokrece civilizaciju

• Prva civilizacija o kojoj nešto znamo pocela je
  prije šest tisuca godina u Sumeru, plodnoj
  ravnici izmedu rijeka Eufrat i Tigris u današnjem
  Iraku. Budenje civilizacije, ali i povijesti
  poreza, zabilježeno je na glinenim plocicama
  iskopanim u Lagashu, u Sumeru.

20
Glinene plocice sumerske civilizacije

• Možete imati Boga, možete imati kralja, ali
  covjek koga se treba bojati je sakupljac poreza.

21
Anticki Egipat (I)

• Nametali poreze na sve moguce prodaje, robove,
  strance, uvoz, izvoz, poslovanje.
• Poljoprivredna proizvodnja je bila oporezovana s
  visokih 20 posto. To nije bio samo porez na
  žetvu nego je ukljucivao dohodak od okucnica,
  obrta i svakog moguceg izvora, potpuno jednako
  našem porezu na dohodak.

22
Anticki Egipat (II)

• Da bi se pokazala tiranija pisara u svakodnevnom
  životu zbog porez na ulja za kuhanje pisari su
  provodili redovne nadzore svih kuhinja kako bi se
  uvjerili da žene kod kuhanja ne koriste mast na
  koju se nije placao porez u zamjenu za ulje na
  koje se on placao.

23
Anticki Egipat (III)

• U starom Egiptu vecina poljoprivredne zemlje bila
  je u vlasništvu države, a seljaci koji su je
  iznajmljivali placali su porez na žetvu, koji se
  nije temeljio na njihovoj stvarnoj proizvodnji,
  vec na onoj procijenjenoj.
• Obracun se provodio na temelju površine zemlje
  koju je poljoprivrednik uzeo u najam.

24
Anticki Egipat (IV)

• Euklidova geometrija je proizašla iz davno
  utvrdene prakse mjerenja zemlje koju su razvili
  pisari. Iako je Euklid bio Grk, on je ustvari
  proveo život u Egiptu i napisao matematicke
  rasprave dok je bio u Aleksandriji.
• Euklid je jednostavno samo sistematizirao i
  uredio egipatsku mudrost koja je proistekla iz
  ubiranja poreza.

25
Anticki Egipat (V)

• Politika oprosta poreza u teškim vremenima bila
  je uobicajena praksa, izvorno nazvana
  philanthropa od koje dolazi rijec
  filantropija.
• Hvalospjevi mnogim faraonima pripisuju oprost
  poreza tako da ne bi preopteretili ljude. U tri
  tisuce godina egipatske povijesti puno je
  primjera humane i poštene porezne administracije.

26
Anticki Izrael (I)

• Stari zapisi govore o jarmu koji je nametnuo
  Solomon. Kada je umro, trebao ga je naslijediti
  sin Roboam.
• Da bi primio krunu, on je sazvao narod u gradu
  Šekem, kojeg je Jošua odabrao kao mjesto susreta
  voda izraelskih plemena. Pitali su ga kakvi ce
  biti njegovi porezi i ga molili da ukine neke
  od velikih poreza.
• Stari izraelski mudraci savjetovaše Roboama
  Ako danas udovoljiš tim ljudima, budeš im
  blagonaklon i odgovoriš im lijepe rijeci, oni ce
  ti uvijek ostati sluge.

27
Anticki Izrael (II)

• Roboam rece da bi volio tri dana razmisliti i
  onda odgovoriti.
• Roboam se pojavi pred ljudima kako je rekao i
  najavi na opci užas da ce povecati porez, a
  neposlušne umjesto da ih kažnjava bicevima
  upotrebljavati ce škorpione, okrutnu vrst
  biceva sa željeznim oštrim štipavcima koji
  trgaju meso.

28
Hanuka (posvecenje Jude Makabejca) (I)

• Nakon smrti Aleksandra Velikog uslijedila je
  podjela njegovog carstva cime su medusobno
  sukobljeni generali stvorili vlastita manja
  carstva. Kako je general Ptolomej priskrbio
  Egipat, general Seleuk prisvojio je Palestinu i
  Malu Aziju.
• Judeja je ponovno bila tampon država izmedu dviju
  neprijateljskih sila. Grci nisu Židovima
  donijeli slobodu, ciji je danak jednostavno
  preusmjeren od perzijskog kralja grckom kralju.

29
Hanuka (posvecenje Jude Makabejca) (II)

• Nisu promijenjene cak niti porezne stope 33
  posto na prinose žita i 50 posto na prinose u
  vocnjacima i vinogradima - u svakom slucaju
  ugnjetavacki.
• Izraelci su se pobuniti i slijedio je sveti rat.
  Pod vodstvom Makabejaca Grci su protjerani iz
  Judejskog Kraljevstva.

30
Hanuka (posvecenje Jude Makabejca) (III)

• Za sjecanje na veliku pobjedu Makabejci ocistiše
  hram od grijeha i posvetiše ga zapalivši ulje u
  vjecnoj vatri u hramu. U lampi je bilo dovoljno
  ulja za jedan dan, ali je lampa nekim cudom
  gorjela osam dana. To je shvaceno kao znak Božjeg
  odobravanja i prihvacanja cišcenja hrama od
  grijeha.

31
(No Transcript)
32
Anticka Grcka (I)

• Grcki duh razvijenog dara zapažanja zakljucio je
  da je tiranija proizvod poreznog sustava. Ako se
  treba sacuvati sloboda, pod svaku cijenu treba
  izbjegavati ugnjetacki porezni sustav.
• Za stare Atenjane porezni sustav bio je
  barometar slobode svakog društva. Za Grke oznaka
  slobode bilo je posredno oporezivanje.

33
Anticka Grcka (II)

• Pojedinac nije bio neposredno oporezovan vec je
  bila oporezovana neka poslovna djelatnost poput
  prodaje, uvoza ili korištenja nekog javnog dobra
  poput puta, mosta, morskog puta ili luke. Porez
  je bio opravdan jer je novac bio potreban za
  pokrice troškova održavanja tog dobra.

34
Anticka Grcka (III)

• Nije porezni sustav bio onaj koji je polucio
  najvece iznose bogatstva od bogatih pojedinaca.
  To je bilo ostvareno pomocu liturgije -
  dragovoljne alternative progresivnom
  oporezivanju.
• Kada je grad želio izgraditi neki javni objekt
  poput mosta ili organizirati neke kulturne
  aktivnosti poput kazališne predstave ili
  festivala. bili su pozvani vodeci gradani
  osigurati što je potrebno.

35
Anticki Rim (I)

• Najraniji porezi u Rimu su bile carinske naknade
  na uvoz i izvoz. Gotovo sva roba dolazila je
  brodovima kroz luke, pa otuda ime portoria za te
  naknade. Rimljani su bili prakticni u pogledu
  oporezivanja, te kada bi osvojili novu koloniju
  oni su zadržali postojeci porezni sustav. U
  Španjolskoj su carine iznosile 2 posto, na
  Siciliji, u Africi i Albaniji stopa je bila 5
  posto.

36
Anticki Rim (II)

• Otok Rodos je jedan od najvecih grckih otoka u
  Egejskom moru. On je smješten nedaleko turske
  obale.
• Poslije pada Atene u 4. stoljecu prije Krist,
  vecina trgovine na istoku prešla je na Rodos,
  koji je bio udaljen od ratnih podrucja Grcke.
• Kako su trgovci s Rodosa spoznali mudrost
  neutralnosti, procvalo je bankarstvo i trgovina.

37
Anticki Rim (III)

• Rimljani su izgradili Delos. Za ulazak u luku
  nije se placala lucka naknada. Roba je mogla
  dolazili i odlaziti bez placanja lucke pristojbe
  u iznosu 2 vrijednosti tereta, koja se inace
  placala na Rodosu. Trgovina na istoku odmah je
  pocela zaobilaziti Rodos i ici na Delos. U samo
  godinu dana obujam trgovine je pao za 85.

38
Anticki Rim (IV)

• Robovi, poput danka, bili su dio ratne
  stecevine. Porezi su obuhvacali svaki pojavni
  oblik robovlasništva. Vecina robova je prodavana
  na dražbama na kojima se placao 2 do 5 postotni
  porez na prodaju. Kada su robovi došli u luku
  placala se carina. Ako je rob bio osloboden
  placao se pet postotni porez na njegovu
  vrijednost.

39
Anticki Rim (V)

• Rimljani obicno nisu mijenjali porezni sustav ili
  porezni teret novostecenih podrucja. Ako je bila
  uobicajena glavarina, oni bi je zadržali. Ako je
  postojao žetveni porez u visini desetine prinosa,
  oni ga nisu mijenjali. Lokalni unajmljivaci prava
  za prikupljanje poreza ne bi prestali
  poslovati..

40
Anticki Rim (VI)

• Postojao je jak razlog za placanje poreza Rimu
  Rimljani su osigurali legije koje su donijele mir
  i red u svijet prepun opasnosti. Bilo je
  pravicno da provincije (podrucja) placaju za
  održavanje tih korisnih vojnih snaga. Rimski je
  danak bio mala cijena.
• Konstantin Veliki je stekao ugled time što je
  zabranio primjenu mucenja za prikupljanje poreza.

41
Srednji vijek Engleska (I)

• U engleskoj bitci protiv poreza znacajnu ulogu
  imale su žene, a u srednjem je vijeku nastala
  legenda o Lady Godivi.
• Kronicar Roger od Wendovera (datiran 1236.
  godine) zbori o tome kako je grofica Godiva
  preklinjala svog muža Leofrica od Chestera da
  ublaži visoke novcane kazne nametnute
  Coventryju.

42
Srednji vijek Engleska (II)

• Sit od njenog dosadivanja on je obecao ispuniti
  zamolbe ako ona projaše naga kroz grad. Ona je
  raspustila kosu tako da su joj se jedino vidjele
  lijepe noge, uspela se na konja i projahala kroz
  grad. Visoke kazne su ukinute.
• Engleski pjesnik Tennyson o tome kaže Uklonio
  je porez i stvorio si vjecno ime.

43
SAD (I)

• Nijedna suvremena revolucija nije dublje
  ukorijenjena u oporezivanje nego što je to bila
  pobuna trinaest kolonija u britanskoj Sjevernoj
  Americi. Britansko oporezivanje ne samo da je
  uzrokovalo revoluciju, nego je, što je vjerojatno
  i važnije, utjecalo na ujedinjavanje kolonija.
• Nekoc neorganizirane i medusobno posvadane
  kolonije ujedinile su se zbog oporezivanja bez
  suglasnosti, podigle oružje protiv Britanaca i
  konacno osnovale Sjedinjene Americke Države.

44
SAD (II)

• Umjereni i niski porezi za državne najnužnije
  potrebe stvarali su poštovanje, a gradani SAD-a i
  Kanade dugo se vremena, snosili blag i posve
  laki porezni teret.
• Utaja je nekada bila samo obilježje siromašnih
  gradana.
• Korupcija, rasipanje, glupi ratovi, zacudujuca
  potrošnja, nevjerojatne stope i izuzeci
  doprinijeli su da pošteni dio svakog poreznog
  obveznika cesto postane pošteni dio državnog
  negospodarenja, te porezne nepravde i gluposti.

45
SAD (III)

• Za ostvarivanje vojnih poduhvata, europske su
  vlade pod krinkom oporezivanja tako dugo
  pljackale svoje gradane da je shvatljivo zašto se
  Europljani tako osjecaju.
• Osim za mali broj bogatih ljudi uhvacenih u vrlo
  progresivnim stopama, gradani SAD-a i Kanade
  živjeli su u ozracju napola oslobodenom
  oporezivanja.

46
SAD (IV)

• Americki pokret za samostalnost nije bio duboko
  ukorijenjen, zapoceo je 1776. godine kada su se
  okupili vode iz kolonija da bi protestirali
  protiv The Stamp Act prema kojem su sve novine,
  publikacije, ugovori, pravni dokumenti morali
  nositi posebni porezni pecat. Kongres pod
  nazivom The Stamp Act Congress bio je stvarno
  mjesto rodenja SAD.

47
SAD (V)

• Više od 50 godina prije americke revolucije,
  britanska je vlada razmatrala oporezivanje
  kolonija. Umirovljeni guverner Virginije rekao je
  1620-ih godina sir Robertu Walporeu da je moguce
  oporezivati kolonije.
• Godinama kasnije kada je nastala kriza s
  trošarinama na vino i duhan, neki je ministar
  predložio da se nove trošarine prošire i na
  kolonije. Ne, rekao je Walpole stara Engleska
  je protiv mene, mislite li da i Nova Engleska
  (Amerika) mora uciniti isto?.

48
SAD (VI)

• Parlament je 1764. godine usvojio Zakonom o
  šeceru (the Sugar Act), a nakon nekoliko godina
  Zakon o porezu na pecate (the Stamp Act) i Zakon
  o caju (zabranjuje uvoz drugog caja osim službeno
  uvezenog).
• U Bostonu je uslijedila Bostonska cajanka i
  zapocela je Americka revolucija.

49
Odnos države i porezne utaje (I)

• Jedna od popratnih pojava prikupljanja poreza
  je i porezna utaja (evazija) - cesto se miješa s
  poslovnim prijevarama ili provalama, kao samo
  jedan od oblika kriminalnog ponašanja.
• Ipak, u odnosu na navedene radnje kod evazije
  postoji bitna razlika, jer se njome oštecuje
  posebni ekonomski subjekt država i državna
  tijela, koji mogu nametnuti pravila ponašanja.

50
Odnos države i porezne utaje (II)

• Država utvrduje visinu i strukturu poreza,
  utvrduje mehanizme nadzora i prisile za njihovu
  naplatu, te odreduje nacine i visinu kazne za one
  koji tu obavezu ne obave.
• Stoga država ima trostruku ulogu zakonodavca,
  žrtve i suca. Za razliku od nje, pojedinci ili
  tvrtke koji su žrtve nezakonitih aktivnosti
  nemaju mogucnosti i snage da neposredno kazne
  pocinitelja toga djela.

51
Odnos države i porezne utaje (III)

• Veliko znacenje o odluci uciniti ili ne uciniti
  evaziju, ima protok informacija o mogucnosti da
  se bude uhvacen u prekršaju i visina kazne, što
  je povratno, vrlo važno u oblikovanju poreznog
  sustava.
• Manje znacajna prosjecna porezna stopa od
  postojeceg poreznog sustava i granicne porezne
  stope (ako su stope jako progresivne sklonost
  neplacanju je veca).

52
Odnos države i porezne utaje (IV)

• Na smanjenje porezne evazije više utjece veca
  mogucnost da se bude uhvacen u poreznom prekršaju
  nego visina potencijalne kazne, a takoder i
  strah od moguceg istražnog postupka i s njim
  povezane neugodnosti mogu biti i važniji
  cinitelji u donošenju odluke za placanje poreza,
  nego samo ocekivana visina novcane kazne.

53
Odnos države i porezne utaje (V)

• Porezni obveznik može smatrati odredene
  mogucnosti (u odnosu na prijavu poreza,
  financijske transakcije i gospodarske
  djelatnosti) potencijalno "skupima" ako mu se
  bitno povecava mogucnost da bude uhvacen u
  prekršaju i kažnjen.
• Odnos poreznog obveznika prema evaziji
  neposredno ce odrediti njegovo porezno ponašanje
  i time povratno utjecati na oblikovanje državnog
  instrumentarija.

54
Porezna evazija u Hrvatska (I)

• Javlja se u razlicitim oblicima kod poreza na
  dohodak posljedica je rada "na crno", te
  neplacanja poreza i doprinosa prijavljivanja na
  minimalnu placu, dok je ostali dio dohotka
  isplacen u gotovini isplacivanja placa preko
  studentskog servisa zbog nižih stopa doprinosa i
  slicno.

55
Porezna evazija u Hrvatska (II)

• Porezni obveznici poreza na dobit cesto prikazuju
  vece materijalne troškove putem izmišljenih
  putnih naloga, izdanih racuna, a da nije došlo do
  kupovanja, isplacivanja honorara za autorski rad
  ili obavljene usluge (istraživanje tržišta,
  administrativni poslovi i slicno), te na taj
  nacin smanjuju stavku dobiti.

56
Porezna evazija u Hrvatska (III)

• Aleksandra Štulhofera u istraživanju je zakljucio
  kako su gradani Hrvatske pokazuju izraženiji
  oportunizam (sklonost kršenju svih normi) i
  nepovjerenje u državne institucije, te istodobno
  lakše prihvacaju poreznu evaziju kao mali grijeh
  od stanovnika Rumunjske Bugarske, Madarske i
  Slovenije.
• Tako u Hrvatskoj tek nešto više od trecine
  ispitanika smatra da se ne može opravdati porezna
  evazija, dok istodobno to u Rumunjskoj smatra 69
  ispitanika, u Bugarskoj 60, u Madarskoj 62 i
  Sloveniji 70.

57
Mjere protiv porezne evazije (I)

• Vecinom na Mediteranu postoji stav da je utaja
  poreza "mali grijeh" poput neznatnog
  prekoracenja, prenisko odredene, maksimalne
  brzine vožnje.
• U nordijskim zemljama visoki porezi i visoka
  kvaliteta javnog dobra.
• Ako je država skromna u svojim rashodima i
  namjenski koristi prikupljena sredstava, gradani
  su spremniji placati porez.

58
Mjere protiv porezne evazije (II)

• Gospodarski rast i tehnološki razvoj smanjuju
  sivu ekonomiju i evaziju.
• Potreba snižavanja poreznog pritiska i
  smanjivanje birokracije kod otvaranja i
  zatvaranja tvrtke.
• Ukidanje poreznih izuzeca, jednostavan porezni
  sustav.

59
Mjere protiv porezne evazije (III)

• Ako država "zažmiri" na odredene oblike
  izbjegavanja placanja poreza i nepoštivanje radne
  regulative unutar vrlo malih i malih proizvodnih
  i uslužnih jedinica, dolazi do poticanja
  zapošljavanja, produktivnosti i povecavanja
  prihoda stanovništva.
• Naprotiv, vece nepoštivanje zakona znaci
  razbijanje cjelokupnog društvenog tkiva i
  podrivanje dostignuca koja su dugorocno stvarana.
• HVALA NA POZORNOSTI