Rast i razvoj

1
Rast i razvoj
2

• Rast je
• kvantitativni proces- povecanja dimenzija tijela
• i kvalitativni proces- promjene strukture,
  funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa,
  
• promjene psihickih svojstava djeteta, te njegovo
  prilagodavanje socijalnim i kulturnim uvjetima
  okoline.

3

• Rast u užem smislu je
• povecanje dimenzija tijela, ukupne mase tijela
  (koje se mogu mjeriti tjelesna visina, masa,
  opseg glave, opseg prsa, debljina potkožnog
  nabora),
• ili povecanje dimenzija i mase pojedinih dijelova
  tijela, organa ili tkiva, stanica.

4

• Razvoj je
• kvalitativna promjena, to je složenije zbivanje
  koje obuhvaca
• promjene u gradi,
• diferenciranje, sazrijevanje biokemijskog
  sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i
  prilagodbe tkiva, organa i funkcije organizma
• od zacetka do kraja razvojne dobi.

5

• Razvoj podrazumijeva
• i tjelesni razvoj,
• i psihicki (kognitivni, emocionalni) razvoj,
• i socijalnu prilagodbu djeteta.

6
Razdoblja razvojne dobi
Zigota Genetski potpuno odredeno ljudsko bice

• Prenatalno razdoblje od zaceca do rodenja
• Prva 2 mjeseca embrionalno razdoblje
• Od 3.mj. do rodenja fetalno razdoblje

Plod(-dijete) Prava!?
7

• Dojenacka dob od rodenja do kraja 1.g.
• Prva 4 tjedna novorodenacka dob

8

• Predškolska dob u širem smislu od pocetka 2.g.do
  kraja 5.ili6.
• 1. Mlada predškolska dob, razdoblje malog
  djeteta 2.i 3. g.
• 2. Predškolska dob u užem smislu od 4. do
  ukljucivo 5./6.g.

9

• Školska dob obuhvaca vrijeme od pocetka do
  završetka školovanja (14/18 g.) u užem smislu od
  7.g. do pocetka puberteta(10g. djevojcice, 12
  decki)
• Unutar toga biološki proces ubrzanog tjelesnog i
  spolnog razvoja - PUBERTET
• Pubertet od pojave prvih sekundarnih spolnih
  obilježja (10/12 g.) do spolne zrelosti
• Spolna zrelost pojava zrelih spolnih stanica i
  sposobnost oplodnje
• Završetak puberteta kod djevojcica 14/16g., kod
  djecaka 15/17g.

10

• Adolescencija ili mladenaštvo
• od nastupa spolne zrelosti, tj. od završetka
  puberteta (?14/16, ? 15/17 g.),
• do završetka tjelesnog rasta i razvoja i
  postizanja psihosocijalne zrelosti (djevojke
  16/18g., decki 18/20g.)
• ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene koje vode
  odraslosti

11

• SAD pocetak adolescencije pocetak puberteta
• WHO pocetak adolescencije
• 10 g.

12

• Zdrava djeca iste dobi uvelike se razlikuju i u
  tjelesnim mjerama i u konacnoj dosegnutoj visini
  i težini na kraju rasta
• Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih, motorickih,
  umnih i drugih funkcija i sposobnosti (npr.hod,
  govor, hodanje po stubama, citanje i pisanje)
• Rast i razvoj odredeni su medudjelovanjem
  naslijedenih i okolinskih faktora

13
Faktori rasta

• Genski
• Okolinski

14
Genski

• Genski djeluju na brzinu sazrijevanja i na
  konacno dosegnutu razinu rasta
• (npr.visina djeteta, sazrijevanje kostiju,
  nicanje zubi, pocetak puberteta- ovise o stanju
  roditelja, brace i sestara)
• Spol razlike pri porodu (djecaci veci), nestaju
  krajem 1.g., pa opet u pubertetu
• Rasa

15
Okolinski

• Intrauterini uvjeti života
• Životni uvjeti poslije rodenjaekološki faktori,
  zemljopisni
• Prehrana ukoliko gladovanje nije bilo prejako i
  predugo, može se ubrzano nadoknaditi izgubljeno
  kronicno pothranjivanje sprjecava ostvarenje
  genskog potencijala
• Društveno i imovinsko stanje obitelji utjece na
  brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i
  težinu
• Bolesti akutne infekcije ne utjecu, kronicne
  bolesti usporuju ali nakon ozdravljenja slijedi
  nadoknadivanje

Nadoknadni rast dosizanje T i V pretpostavljenog
potencijala, Nakon prestanka kratkotrajnog
gladovanja ili bolesti
16

• Sezonske varijacije brži rast u visinu u
  proljece, veci porast mase u jesen
• Sekularni porast povecanje prosjecne visine i
  težine djece i odraslih u odredenoj populaciji
  tijekom nekoliko desetljeca
• (vjerojatno zbog boljih uvjeta života, prehrane,
  manjeg pobola) u Hr od kraja 19.do sredine
  20.st.- porast visine za 5-10cm

17
Pracenje rasta

• Redovitim tjelesnim mjerenjima
• Najvažnije antropometrijske mjere tjelesna masa
  (težina),
• tjelesna duljina/ visina,
• opseg glave
• Redovito se bilježe u zdravstvenoj dokumentaciji

18
Rast u visinu i rast težine

• Fizicki rast ocjenjuje se najjednostavnije
  mjerenjem tjelesne duljine/ visine i težine
• Za ocjenu napretka u 1.g. služi težina, a poslije
  1.g. visina
• Usporedujemo V i T djeteta sa standardima
• s odgovarajucim mjerama skupine zdrave djece koje
  su prikazane kao tablice ili krivulje
• ocitamo da li se promatrano dijete svojim mjerama
  uklapa medu svoje vršnjake

19

• Najcešce se primjenjuju centilne krivulje T, V,
  OG u odnosu na dob
• Na apscisi je dob, na ordinati dosegnuta T ili V
  ili OG to su centilne krivulje težina-dob,
  visina-dob, OG-dob
• Krivulje imaju osim prosjecne visine i težine
  djece odredene dobi, još i varijacijske širine
• Korisno je takoder za ocjenu fizicke konstitucije
  i uhranjenosti usporediti težinu s
  visinomtežinsko-visinske centilne krivulje

20

• Tjelesne mjere koje padaju izmedu 5.i 95.
  centilne krivulje- normalne iznad i ispod-
  posljedica nekog patološkog uzroka koji treba
  otkriti

• Pogodne su za dugorocno pracenje razvoja
  odredenog djeteta, svako pomicanje T ili V izvan
  prvobitne centilne krivulje upozorava na moguce
  patološke uzroke

21
Razlike u rastu izmedu organa

• Krivulju rasta visine, tj. krivulju opceg rasta
  slijedi veci dio kostura (osim lubanje) i
  muskulature.
• Slicno je i s nekim parenhimnim organima- jetra,
  bubrezi.
• Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu od opce
  krivulje rasta
• mozak i lubanja, spolni organi, limfno tkivo
  tonzila, adenoida i crijeva, potkožno masno tkivo.

22
Rast glave

• Pratimo ga mjerenjem frontookcipitalnog opsega
  glave
• Glava raste usporedno s rastom moždane mase,
  najbrže u prve 3 godine
• Centilne krivulje- dobOG
• Mali OG/ Preveliki OG- oštecenje mozga

23
Procjena zrelosti

• Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u
  sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija
• Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i organa ne
  idu uvijek paralelno
• Brže sazrijevanje znaci raniji pubertet
• Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem
• Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time procjenjujemo
  i pocetak puberteta)- procjenom zrelosti

24
Procjena zrelosti

• Pracenje psihomotorickog razvoja
• Pracenje spolnog razvoja
• Dozrijevanje kostiju
• Razvoj zuba
• Koštana dob ili zrelost
• Rentgenska slika zapešca lijeve ruke- broje se
  jezgre okoštavanja i usporeduje sa standardima
• Zubna dob
• Broj trajnih zubi izmedu 6.i13.g.

25
Razvoj zubi

• Mlijecni zubi (1. denticija) izmedu 5. i 9.
  mj.života prvi zubi
• S 1 g.dijete ima 6-8 zubi
• S 2 g.ima svih 20
• Broj zubi broj mjeseci-6

26

• Trajni zubi (2. denticija)
• pocinje u 6./7.g. pojavljuje se 1.molar iza
  5.mlijecnog (tzv. šestica),
• pa donji sjekutici,
• završava u 13.g.

27
Predvidanje krajnje visine

• Longitudinalnim mjerenjem individualnog djeteta
• Poslije 6.g. iz podataka o visini, koštanoj
  zrelosti i srednjoj visini roditelja, uz pomoc
  tablica

28
Tjelesna površina

• Iz t i v, uz pomoc nomograma
• Novorodence 0,25m2
• Dvogodišnjak 0,50
• Petogodišnjak 0,75
• Devetogodišnjak 1,0
• Odrasla osoba 1,75

29
Rast i razvoj u pojedinim razdobljima

• Prenatalno
• Dojenacka dob (novorodenacka)
• Predškolska (mlada prešk.)
• Školska
• Pubertet
• Adolescencija

30
Novorodence

• Tj.težina (masa)3,4 kg (2,5-4,1)
• U prvim danima izgubi 10
• Na kraju 1.mj.ima 10-20 više od RT
• Tj.duljina50cm (46-54)
• OG 33-36cm

31
Tjelesne proporcije

• Glava veca, ekstremiteti relativno kraci, sredina
  u visini pupka

32
Ponašanje

• 6 stanja budnosti od dubokog spavanja do
  budnosti s placem
• Kad opušten- položaj totalne fleksije
• Asimetrije, prevelika opuštenost ili ukocenost-
  znak bolesti

33

• Vec 1.dana života ukoliko potpuno opušten, može
  kratko promatrati ljudsko lice i predmete, te
  okrenuti glavu kratko prema zvuku i pogled prema
  svijetlu.
• Spreman za uspostavljanje emotivno obojenih
  socijalnih veza s okolinom.
• Zbog toga je upravo u tim prvim satima i danima
  vrlo bitno da dijete bude stalno uz majku.

34
Dojence

• U 1.tromjesecju dobiva 25g dnevno, 750g mjesecno.
• U 2. 600g mjesecno.
• U 3. 450g mjesecno.
• U 4. 300g.
• U dobi 5 mj.RT podvostrucena, u dobi 12
  mj.potrostrucena.

35

• Poraste s 50cm na 75 cm na kraju 1.g.
• OG s 34/35 pri rodenju,
• 42/44 cm s 6 mj.,
• 45/47 s 12 mj.
• VF se zatvori do 18mj.

36
Psihomotorni razvoj

• Razvoj motorike (pokreti i držanje glave, trupa,
  udova)
• Razvoj okulomotorike i vida
• Razvoj sluha i govora
• Razvoj društvenosti

37
Pregled za procjenu razvoja motorike

• Potrbušni položaj
• Ležanje na ledima
• Pokus posjedanja povlacenjem za podlaktice
• Vertikalni položaj
• Funkcija šake

38

• U potrbušnom položaju iz položaja totalne
  fleksije tijekom 1.mj. krece proces
  kraniokaudalne ekstenzije
• Pocinje s odizanjem brade, pa lice i vrat
  krajem 1. mj.,
• krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove, u
  dobi 6 mj. odupire se dlanovima o podlogu uz
  pružene laktove, a glava i vrat su vec okomiti na
  podlogu,
• i okrene se na leda

39

• I u položaju kad lebdi potrbuške u horizontali,
  prati se proces kraniokaudalne ekstenzije-
  pocinje s odizanjem glave, završava ekstenzijom
  glave, vrata, trupa i donjih udova- Landauov
  refleks

40

• U položaju na ledima držanje je prva 3 mj.
  nesimetricno,
• kasnije simetricno,
• od 5.mj. odiže glavu od podloge

41

• U pokusu posjedanja iz lednog položaja
  povlacenjem za podlaktice, prati se kontrola
  glavice
• Kod novorodenceta glavica zaostaje, pada
• U dobi 3 mj zatiljak kratko prati
• U dobi 6 mj dojence aktivno prati posjedanje

42

• U sjedecem položaju najprije je u totalnoj
  kifozi,
• zatim se podupire rukom na koljeno, izmedu 6 i 8
  mj. sjedi cvrsto i dulje vrijeme
• U dobi 10-12 mj.sjedi
• bez potpore

43

• U uspravnom položaju napocetku pokazuje
  automatski hod,
• nakon 3 mj.ne odupire se aktivno- astazija i
  abazija,
• s 5mj.opet se odupire,
• s 9-10 stoji uz pridržavanje,
• s 11-12 balansira,
• s 12-15 hoda samostalno

44
WHO
45
Šaka

• Na pocetku potpuno stisnuta, refleks hvatanja,
• s 3-4 mj.se otvara, palac se odmice od dlana,
  digitopalmarni hvat- prihvaca predmet s 4 prsta i
  s dlanom,
• s 6-7 mj.aktivno poseže za predmetom,
  radiopalmarni hvat i premetanje predmeta iz ruke
  u ruku
• Do kraja 1.g.pincetni hvat-
• vrškom kažiprsta i palcem

46
2. polovica dojenackog razdoblja

• S 6-8 mj.- Sjedi uz potporu vlastitom
  rukom
• S 8-9 mj.- Puzi
• S 10-12 mj.- Sjedi bez oslonca neograniceno
• S 9-10 mj.- Stoji dosta sigurno držeci se
• S 11-12 mj.- Balansira par sek bez držanja
• S 12-15 mj.- Prohoda

47
Gledanje i slušanje
Kada posumnjati da slabije cuje ili vidi?

• Krajem 2. mj.fiksira, promatra i prati ocima s
  jasnim interesom lica predmete oko sebe na 30ak
  cm udaljenosti, i okrece glavu prema zvuku
• Kasnije prati i glavom
• Koordinacija jabucica sve bolja
• S 5mj.potpuna koordinacija, binokularni vid i
  akomodacija
• U prvom tromjesecju reagira na zvuk mijenjanjem
  spontane motorike, placom, treptanjem
• Od 4.mj.okrece glavu prema zvuku

48
Društveno ponašanje

• Tijekom 2.mj uzvraca smiješkom, mijenja motoriku
  na majcin glas
• S 4 glasno se smije, zna izraziti nezadovoljstvo
  mimikom, motorikom, glasom
• S 6 raspoznaje, boji se stranih
• S 9 igra se skrivaca
• S 12 baca predmete i traži da mu se vrate

49
Govor

• 2 faze predjezicna faza - (8mj) jezicna
• U predjezicnoj producira vokale, kasnije i
  konsonante, u 3.mj.guce - spaja samoglasnike i
  suglasnike
• S 8 mj.tvori jasne slogove bez povezivanja sa
  znacenjem (ma-ma)
• Jezicna faza ovisi o normalnom sluhu reducira se
  znatan broj glasova, ostaju samo oni iz
  materinjeg jezika, povezuje ono što cuje s
  odredenim pojmom, s 12 mj.veže odredene slogove
  uz odredeno znacenje (MAMA)

50
Mlada predškolska dob

• Svladao je temeljne motoricke vještine - od
  nesigurnog hoda do trcanja, sposobno je
  samostalno se napojiti iz caše i nahraniti,
  svladalo je umijece govora, upravlja mokrenjem i
  stolicom
• Istražuje svijet, u to vrijeme rado pobjegne
• Istražuje predmete, stavlja ih u usta

Opasnost!!!
51
Mlada predškolska dob

• Smanjuje se brzina rasta
• u 2.g. dobije 2,5 kg i 12 cm --87 cm
• u 3.g. 2 kg i 7 cm --94 cm
• Masno tkivo nakon 9.mj.se smanjuje u korist
  mišica
• Mozak sporije raste- OG sporije raste
• u 2.g. - 2 cm
• u 3.g. - 1 cm
• Smanjuje se apetit, interesira ga svijet,
  okolina, a ne hrana

52
Mlada predškolska dob

• Pocetkom 2.g.samostalno hoda ali na širokoj
  osnovi, od 18 mj.sigurniji
• S 18 mj.penje se 1 po 1 stubu
• S 20 se spušta
• Na kraju 2.g.trci bez pada
• S 18 mj.slaže 3 kockice, s 24- 6 kockica
• S 18 mj.upotrebljava 10 rijeci, te pocinje
  spajati u iskaze, recenice
• Tijekom 2.g.javljaju se recenice s 2-3 rijeci
• U 2.pol.2.g. (i tijekom 3.) zna na neki nacin
  izreci potrebu za obavljanjem nužde i obaviti je
  u

53
Predškolsko dijete

• Tijekom 3.,4.,5.g. 2kg/godinu
• Visina 6-8cm/godinu
• Sa 6g. 20kg i 115 cm
• S 2 i pol g. ima sve mlijecne zube

54
Predškolsko dijete

• S 3 g. penje se izmjenjujuci korake
• S 4 g. spušta
• S 3 g svjestan svoje osobnosti, zna ime i spol
• U predškolskoj dobi traži uzor u obitelji i
  imitira ga- roditelja istog spola, bracu, sestre
• Postavlja apstraktna pitanja, igra igre s
  odredenim ulogama
• Promjene u odnosima u obitelji i vani dovode do
  strahovanja, tjeskobe, agresivnosti- problemi
  nocna mora, sisanje palca, mokrenje u krevet,
  mucanje

55
Rana školska dob

• Rastu 6 cm/god i 3-3,5kg/god
• S punih 6 nicu trajni zubi, s 12 mlijecni su
  zamjenjeni trajnim
• Limfno tkivo (tonzile i adenoidi) postiže svoj
  maksimum, a s pubertetom involuira, i dalje cesti
  respiratorni infekti (6-7 godišnje je normalno),
  ali nije potrebna tonzilektomija

56
Pubertet

• Obilježen je važnim tjelesnim promjenama,
• razvojem sekundarnih spolnih oznaka, sazrijevaju
  spolne žlijezde,
• završava stjecanjem sposobnosti reprodukcije
• Vrlo varijabilan u vremenu pocetka, redoslijedu,
  brzini, završetku

57
Pubertet

• Kombinacija anatomskih i fizioloških promjena
  koje ukljucuju ubrzanje tjelesnog rasta i
  razvoja, dozrijevanje gonada,
• razvoj sekundarnih spolnih oznaka
• Fizicke promjene- uslijed hormonskih promjena-
  hormoni iz gonada i nadbubrežnih žlijezda (spolni
  h. h. rasta)
• Fizicke promjene ponajprije sekundarne spolne
  oznake - klasificiraju se po Tanneru

58

• Djevojcice pocinje s 10g, prvi znakovi porast
  dojki (telarhe),
• istodobno ili pola godine kasnije- pubicna
  dlakavost (pubarhe),
• pubertetski zamah rasta raspodjela masnog tkiva
  po ženskom tipu,
• menarhe s 12/13 g.
• Djecaci pocinje s 12 g, prvi znakovi povecanje
  testisa,
• nakon pola godine pubarhe, pa povecanje penisa
• pubertetski zamah rasta porast mišicne mase,
  mutacija glasa.

59
Razvoj sek.spolnih oznaka

• Tannerove tablice
• Razvoj pubicne dlakavosti i spolovila (muškog)

60
Razvoj sek.spolnih oznaka

• Tannerove tablice
• Razvoj dojki

61

• Osim sek.spolnih oznaka, rasta u visinu i
  koštanog dozrijevanja, raste i težina, raste i
  srce i trbušni organi

62
Adolescencija

• Samopromatranje, usporedivanje
• Bojazni i sumnje u normalnost vlastitoga razvoja
• Interes za spolnost, autoeroticnost,
  prijateljstva s osobama istoga spola
• Separacija (od roditelja) i individuacija,
  povezanost s vršnjacima, prihvacanje normi
  skupine vršnjaka, potreba za samodokazivanjem
• Krizne situacije, rizicna ponašanja, kolebanje
  raspoloženja
• Intimne veze s osobama suprotnog spola
• Stjecanje vlastite osobnosti i spolnog identiteta
• Postizanje psihosocijalne zrelosti sposobnost
  apstraktnog mišljenja, sagledavanja posljedica
  svojih akcija, izgraden stav prema obitelji i
  vršnjacima, izgradeni profesionalni ciljevi

63
Zaostao rast

• Dijete je visinom ispod 5.centile za dob ili je
  brzina rasta manja od 4 cm/god.
• Uzroci
• Porodicno
• Konstitucionalno (nadoknadi u/ nakon puberteta)
• Primordijalno (u sklopu prirodenih bolesti)
• Nasljedne bolesti- kromosomske, genske,
  metabolicke
• Zbog pothranjenosti, zapuštanja, zlostavljanja
• Hormonski (hipofiza, štitnjaca)
• Bolesti kostura (hondrodisplazija)
• Bolesti organskih sustava (srcane)

Otkriti uzrok!!! Otkloniti ga!!! NADOKNADNI RAST!!
64
Visok rast

• Dijete je visinom iznad 95.c.
• Konstitucionalno
• Sekundarno uz bolesti